PALUBA
June 26, 2024, 12:00:16 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 [12] 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 ... 35   Go Down
  Print  
Author Topic: Škverska kronika  (Read 401688 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #165 on: June 07, 2013, 03:02:23 pm »

Na kraju će spas biti u Turizmu ,mega marina, hoteli sa bezbroj zvjezdica, ulizivanje strancima u d*pe za par eura itd. klasika već viđeno Wink
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #166 on: June 10, 2013, 08:41:01 am »

"Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Objavljeno 09.06.2013. u 22:07
POSAO OD 60 MILIJUNA EURA
  
Iz Šibenika za Ganu ide 20 ribarskih brodova; Hon Aquinas Quanasah: Imamo izvanredno dobra poslovna i druga iskustva iz vremena predsjednika Tita

Ugovor s Gancima  mogao bi u iduće četiri godine šibenskom škveru osigurati stotinu novih radnih mjesta i pune navoze. Ali, to nije sve...
Za potrebe ganskih ribara, NCP−Remontno brodogradilište Šibenik izgradit će najmanje dvadeset 25-metarskih brodova.

− Ovaj posao, vrijedan gotovo 60 milijuna eura, ne samo da bi u iduće četiri godine, koliko bi trajala gradnja, mogao osigurati između 50 i 100 novih radnih mjesta, nego i potpuno ozdraviti ovo remontno brodogradilište koje se, unatoč stalnom rastu posljednjih godina, još nije potpuno financijski oporavilo nakon žestokog udara koji ga je pogodio na početku krize 2008. godine.

Dakle, saniranje gubitaka stvorenih na početku krize, koji nam još uvijek priječe da “slobodno dišemo“. Gradnjom brodova za Ganu proizvodnja bi nam mogla već ove godine porasti čak 60 posto. Ovo je, među ostalim, u petak u Šibeniku novinarima priopćio Goran Prgin, vlasnik brodogradilišta koji je, zajedno sa županom Goranom Paukom te novoizabranim šibenskim gradonačelnikom Željkom Burićem, primio državnu delegaciju ministarstava Gane, na čelu sa zamjenikom ministra ribarstva i razvoja akvakulture Honom Aquinasom Quanasahom i Matildom Ruth Efua Quist, zamjenicom direktora za ribarstvo.

Bogati zlatom i naftom

Gana je država s jednim od najvećih gospodarskih porasta u Africi, pa i među najvećima u svijetu. Njihov rast lani je iznosio 11 posto. Gana je zemlja bogata zlatom, dijamantima, naftom i drugim sirovinama.

− Ovo je početak izvanredne poslovne priče koja, duboko se nadam, neće završiti gradnjom brodova, nego će to biti početak šire suradnje. Naši su ljudi već dva puta bili u Gani, gdje su izvanredno primljeni. Ugovor o gradnji brodova trebao bi biti potpisan ovih dana. Delegacija Gane danas je obišla Remontno brodogradilište i upoznala se na licu mjesta s našim mogućnostima. Odlaze više nego zadovoljni. Ne želim otkrivati detalje, ali na pomolu su i drugi, puno vrjedniji poslovi koje bismo odradili za gansko Ministarstvo poljoprivrede − kaže Goran Prgin.

Zamjenik ministra Hon Aquinas Quanasah kaže da je iznenađen ne samo ljepotama Šibenika, nego i prijamom koji su domaćini priredili za njega i njegove suradnike.

− Gana ima izvanredno dobra poslovna i druga iskustva s bivšom Jugoslavijom u vrijeme suradnje predsjednika Tita s našom zemljom u Pokretu nesvrstanih. Sada je novo vrijeme i želimo uspostaviti što je moguće bolju suradnju s Hrvatskom, a za to itekako ima prostora. Posao s gospodinom Prginom otvara nam vrata u Hrvatsku. Ovdje nije samo riječ o gradnji brodova, nego o široj poslovnoj suradnji korisnoj za obje zemlje. Riječ je o transferu znanja i tehnologija, iskustva i ljudi. Naša je namjera da se takvi brodovi, uz neposrednu pomoć brodograditelja iz Šibenika, dakle po njihovim nacrtima i tehnologiji, pa i uz njihov neposredan angažman, u budućnosti grade i u Gani. Da bismo učvrstili tu suradnju, među ostalim, inicirat ću bratimljenje Šibenika i okruga Mfantsiman − kazao je zamjenik ministra Hon Aquinas Quanasah i pozvao čelne ljude Šibenika i županije da posjete Ganu.

Ovo poslovno povezivanje Gane i NCP−Remontnog brodogradilišta pozdravili su i župan Goran Pauk, kao i gradonačelnik Željko Burić.

− Ovo je moj prvi radni angažman kao gradonačelnika i, ako je suditi po tome, sve sluti na dobro. Svima koji žele poslovno surađivati sa Šibenikom i ovdašnjim tvrtkama široko ćemo otvoriti vrata. U konkretnom slučaju, kao gradonačelnik nastojat ću ove tek uspostavljene veze ojačati preko Međunarodnog dječjeg festivala, što bi moglo osigurati kvalitetnu suradnju na kulturnom planu − kazao je gradonačelnik Burić.

MARIJAN DŽAMBO
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 153



« Reply #167 on: June 10, 2013, 09:32:25 am »

Neka bude uspjesno
http://www.britishpathe.com/video/president-tito-visits-ghana
Nije valjda casni Aquinas Quanasah (Hon. mu nije ime  Wink nego titula) vezan za "sex tape" za koji kaze " Nisam pogledao, ali mislim da to nisam ja".
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Neka bude neka realizacija......



* HonAquinas.jpg (78.6 KB, 300x448 - viewed 110 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #168 on: June 12, 2013, 09:03:20 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

UPRAVA ‘BRODOSPLITA’ UKINULA MEDICINSKU SLUŽBU KOJA JE POSTOJALA PUNIH ŠEST DESETLJEĆA
Ugašena škverska hitna pomoć, radnike će spašavati kolege s tečajem

Nakon punih šest desetljeća postojanja „Brodosplitove“ hitne pomoći, ta služba koja je spasila nebrojene škverske živote i pružila prvu pomoć unesrećenima u radu, odlazi u povijest.

Naime, odlukom Uprave ugašena je škverska hitna pomoć.

Tko će sada spašavati radnike koji stradaju na navozima? Kako kaže glasnogovornik Josip Jurišić, radničko zdravlje i živote spašavat će sami škverani i škverski vatrogasci.
‘Sve po propisu’

- Sukladno članku 62. zakona o zaštiti na radu, u „Brodosplitu“ je organizirano i osigurano pružanje prve pomoći za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti na način da su 193 zaposlenika osposobljena za pružanje prve pomoći i na raspolaganje im dana potrebna sanitetska oprema.

Značajnu ulogu u pružanju prve pomoći ima i naša vatrogasna postrojba koja po pozivu prva izlazi na mjesto nesreće, a čiji su vatrogasci osposobljeni za pružanje prve pomoći i u slučaju potrebe mogu prevesti ozlijeđenog do stanice za hitnu pomoć KBC-a Split.

Također, napominjemo da usluge dežurnog liječničkog tima, kakve je do sada koristio „Brodosplit“, nema ni jedno drugo brodogradilište u Hrvatskoj - stoji u očitovanju škverskog glasnogovornika.

Priupitali smo glasnogovornika Jurišića da nam kaže jesu li spomenuta 193 zaposlenika „Brodosplita“ osposobljena za pružanje prve pomoći trenutačno u otkaznom roku, kao uostalom i većina škverana. Jurišić je samo kratko odgovorio kako je, citiramo, „sve organizirano u skladu s važećim pozitivnim zakonskim propisima“.

Identičan odgovor dobili smo na naš upit je li možda gašenjem „Brodosplitova“ liječničkog tima ugrožena sigurnost na radu.

Nekada ponos radničkog zdravstva

Ne tako davno škverska liječnička ambulanta bila je među najbolje organiziranim radničkim ambulantama u Hrvatskoj. Do prije desetak godina ambulanta je radila u tri smjene, te brojala 15 djelatnika, liječnika opće prakse i medicinskih sestara. Osim toga, škverski liječnici raspolagali su u svojoj ambulanti ultrazvukom, RTG uređajem, laboratorijem... Ipak, bilo je to vrijeme pune zaposlenosti kada se godišnje gradilo pet do šest brodova.

Sada je škverski liječnički tim spao na dva slova, točnije na jednog liječnika i jednu medicinsku sestru.
Vrijeme velikih promjena i osjetnog smanjenja broja radnika u „Brodosplitu“ očito se neizbježno odrazilo i na čuvenu škversku ambulantu.

Na navozima do 1000 zaposlenika

U „Brodosplitu“ od ukupnih tri i pol tisuće radnika sada radi između 700 i tisuću nužnih za odvijanje tekućih poslova na navozima, te u administraciji. Većina je radnika potpisala otkaz ugovora o radu, te se nalaze u otkaznom roku, nakon čega slijede isplate otpremnina. Kako je dogovoreno, minimalno dvije tisuće radnika ostat će u škveru, dok će preostali svoju radnu sreću morati potražiti izvan kruga škvera.

Trenutačno se na navozima brodogradilišta grade dva broda za posebno teške terete za nizozemskog naručitelja. Grade se i komponente mosta kod Osijeka za paneuropski cestovni koridor kojim se sjever Europe preko Budimpešte, Osijeka i Sarajeva povezuje s Jadranom. Vlasnik Tomislav Debeljak najavio je skori početak izgradnje turističkih jedrenjaka za svoju „Brodosplit-plovidbu“.

U bolnicu vatrogasnim vozilom

Prošli tjedan jedan je škveranin s nekoliko metara visoke radne skele pao na tlo. Srećom, bez težih posljedica. Umjesto prijašnje prakse kada bi škeveranina ozlijeđenog na radu do KBC-a Split prebacilo vozilo „Brodosplitova“ liječničkog tima, ovaj put radnika su do bolnice prebacili škverski vatrogasci.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #169 on: June 12, 2013, 09:06:45 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

PSIHOZA STRAHA NA NAVOZIMA
"Moji kolege spremni su gaziti po leševima kako bi ostali u splitskom škveru"

U škveru vlada psihoza straha i nepovjerenja. Ljudi više ne znaju kome mogu vjerovati, a kome ne. Prijatelji, kolege koji su godinama radili zajedno, marendavali zajedno, ginuli na poslu jedan za drugoga, danas više ne razgovaraju. Eto, dotle je došlo. Jedni okrivljuju druge da su se “slizali” s poslodavcem kako bi ostali na poslu.

Nema više onog škverskog zajedništva koje nas je krasilo. Jednostavno, mnogi od nas ne mogu prepoznati svoje kolege s kojima su radili dugi niz godina, promijenili su se – kazuje 63-godišnji škverski radnik (podaci poznati redakciji), koji je pola života proveo po škverskim navozima, radeći i prehranjujući škverskom plaćom svoju obitelj.

Kao i mnogi drugi škverani, on gleda posljednjih godina “urušavanje” splitskog škvera, koje je muku mučilo s dobivanjem novih poslova, a mogući spas za veliku splitsku tvrtku vidio je u dolasku novog vlasnika Tomislava Debeljaka.

Zavadi pa vladaj

– A ne znam ja hoće li Debeljak spasiti škver. Mislim da on radi po naputcima iz Vlade, ono što Vlada nije mogla odraditi, odradit će on za njih. Dao Bog da Debeljak uspije i da podigne škver iz pepela. Ima on ideja, ali većina ljudi u škveru je sumnjičava. U škveru vlada atmosfera “zavadi pa vladaj”. Bilo je i fizičkih sukoba među dojučerašnjim kolegama i prijateljima.

Znam za slučaj kada je jedan od šefova, sam na svoju ruku, išao određivati tko će od radnika ostati, a tko neće. Nije se konzultirao s poslovođom, koji je u hijerarhiji stepenicu ispod njega, što poslovođi nije bilo pravo pa je došlo do fizičkog sukoba. Vrše se razni pritisci na ljude. Tako se govori da onaj tko ostane u nekom od škverskih sindikata nema šanse da ostane raditi u škveru, dok onome koji se iščlani iz sindikata šanse za zadržavanje posla naglo rastu. Ljudi ne znaju što da rade.

Rad očito nije mjerilo tko će ostati, a tko ne. Podobnost i ništa drugo. Poslušnici će sigurno ostati, pa taman ne imali pojma o poslu. Oni, pak, koji imaju soli u glavi, ali koji nisu po guštu poslodavcu, ostat će zasigurno bez posla – mišljenja je naš sugovornik.

Otpremnine nitko još uvijek nije dobio i dobit će ih na kraju otkaznog roka, ali ni plaća za svibanj (do trenutka pisanja teksta) nije sjela na račun.

– Plaću smo trebali dobiti u petak, no još ništa nije uplaćeno na račune. Ili nema novca ili je nešto drugo u pitanju. Kada će, i hoće li biti, nitko to ne zna. Situacija je nezdrava. Eto, imali smo razna testiranja, pa smo, među ostalim, morali svoje radne kolege ocjenjivati ocjenom od 1 do 5 i napisati s kime bismo najradije radili. I sada, recimo, ako ja nisam dobar s nekim svojim kolegom, dao sam mu ocjenu jedan, dok sam nekome svom prijatelju iz firme dao pet, a taj moj prijatelj možda je lošiji meštar od ovog drugog. Gdje je tu pravednost? – pita se škveranin.

Kaže se kako samo budale ne mijenjaju mišljenje, a po navodima našeg sugovornika mnogi su u škveru promijenili mišljenje i povukli se u mišju rupu.

– Oni koji su prije godinu dana bili za “ubit i zaklat” za splitski škver, danas su se primirili. Sada ih nema ni čut ni vidit. Valjda im je nešto obećano i sada stoje po strani i gledaju, kao da se njih ovo “klanje” uopće ne tiče. Ljudi su preplašeni, bore se samo za sebe, što je možda i normalno, ali ne ide mi u glavu da se ljudi preko noći mogu promijeniti i da ti oni koji su ti jučer bili prijatelji i kolege danas okreću leđa i rade protiv tebe. Spremni su, što se kaže, gaziti po leševima ne bi li sebe osigurali, a drugog pokopali – zaključuje naš sugovornik škveranin.

Gazde ih vole dok im trebaju

– Ima u škveru, kao, pretpostavljam, i svuda, ljudi koji će se šefovima i gazdama ulizivati, kako bi drugog diskreditirali, izgadili i eliminirali, samo da oni opstanu. U pravilu takvi nisu nizašto, osim za raditi skandale i podmetati noge. Oni su “peta kolona” i gazde ih “vole” dok im trebaju, a kada ispune svoje zadatke, onda ih odbace kao stare krpe.

U takvima je stalno prisutan strah jer znaju da su loši radnici i da ne znaju ništa, pa je njima najlakše manipulirati. Takvom obećaj brda i doline, i pokopat će svoje kolege bez ikakvog problema – kazuje škveranin.

Boris Blažinić, sudski vještak za psihologiju:
Strah i paranoja mogu napraviti mnogo štete

„Mislim da je vlasnik DIV-a poprilično komunikacijski nepripremljen ušao u proces privatizacije i restrukturiranja Brodosplita, što je bilo vidljivo iz načina njegovog komuniciranja sa zaposlenicima tvrtke, ali i poruka koje su slane iz tvrtke prema javnosti. Kada se radi o ovako zahtjevnim procesima upravljanja treba obavezno napraviti strategiju tranzicije i komunikacijski plan.

Pri tome treba detaljno razraditi unutarnji i vanjski komunikacijski plan koji bi slao izravne poruke zaposlenicima i javnosti kako bi se održala konstruktivna i radna atmosfera“, prokomentirao je Boris Blažinić, profesor psihologije i sudski vještak za psihologiju, voditelj Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala i SoftSkills Academy, Centra za razvoj osobnosti, događanja u splitskom škveru kada je riječ o odnosu novog poslodavca i zaposlenih, ali i ukupne „komunikacijske strategije“ novog vlasnika.

Blažinić je za Ministarstvo obrane uspješno provodio strategiju „restrukturiranja“ tijekom koje je 20 tisuća zaposlenih, bez mnogo javne pompe, otišlo iz sustava.

„NATO je primjer restrukturiranja MORH-a uzeo kao model za buduće slične procese. Radi se o tome da je jako bitno u slučajevima kada se mora otpuštati radnike to raditi na način da se očuva dostojanstvo onih koji dobivaju otkaze, kako bi se poslala poruka i onima koji ostaju da će nastaviti raditi u dostojanstvenim uvjetima. Ako se tako ne postupi kreira se institucionalna paranoja koja rezultira osjećajima straha, depresije i beznađa kod onih koji odlaze ali i kod onih koji ostaju.

Takva depresivna organizacija tada ne može dobro funkcionirati i zbog toga treba mnogo raditi na tome da svaki direktor i svi zaposlenici u svakom trenutku znaju zbog čega se neki potez provodi, koji su kriteriji za otkaz, zašto se restrukturiranje provodi, koji su njihovi ciljevi, kao i sve druge pojedinosti“, ustvrdio je Blažinić, dodajući kako je u vrijeme restrukturiranja MORH-a proveo niz radionica na temu upoznavanja i radnika i rukovodećeg kadra kako bi svi upoznati sa najvažnijim procesima.

„Jednako kao što je za učinkovito funkcioniranje vojske važan moral njenih pripadnika, tako je i u poduzeću jako važno održati moral i radnu etiku, inače strah, depresija i paranoja mogu načiniti jako mnogo štete, i radnicima i vlasniku“, zaključio je Blažinić.

Autori : Ivica Marković / Frenki Laušić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #170 on: June 12, 2013, 09:08:38 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

VLASNICI ‘BRODOSPLITA’ OSNOVALI NOVA PODUZEĆA
Škverskih 17 firmi bavit će se grijanjem, plinom, otpadom

U posljednjih desetak dana “Brodograđevna industrija Split–Brodosplit” i DIV iz Samobora osnovali su 17 novih društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) - kazuje nam Ivan Basić, predsjednik Trgovačkog suda u Splitu.
Predsjednik suda nastavlja da je temeljni kapital svake od tih novih tvrtki 20 tisuća kuna. Ukupna vrijednost osnivačkog kapitala novih poduzeća je 340 tisuća kuna.

Sve ih zastupa direktor Tomislav Debeljak. Dodaje da je u srijedu sudski registar zaprimio još nekoliko novih predmeta za osnivanje tvrtki čiji su vlasnici “Brodosplit” i DIV, a koje predmete tek treba riješiti.

Otkazi ugovora o radu

Podsjetimo, od preko tri tisuće radnika “Brodosplita” kojima su uručene obavijesti o odluci o otkazu ugovora o radu, ponovno će biti zaposleno dvije tisuće radnika upravo u novoosnovanim tvrtkama.

Tako su do sada rješenjima koja je 28. svibnja donijela sutkinja Eda Maleš osnovane tvrtke “Brodosplit-Vjetrostupovi”, “Brodosplit-Privremena energetika”, “Brodosplit-Informatika”, “Brodosplit-Održavanje”, “Brodosplit-Alatnica”, “Brodosplit-Strojna obrada”, “Brodosplit-Cjevarska izrada”, “Brodosplit-Bravarija i limarija”, “Brodosplit-Metalne konstrukcije”, “Brodosplit-Računovodstvo i financije”, “Brodosplit-Prehrana i catering”, “Brodosplit-skela”, “Brodosplit-Optimizacija i ekologija”, “Brodosplit-Otpremništvo”, “Brodosplit-Korporativna zaštita”, “Brodosplit-Čišćenje” i “Brodosplit-Ljevaonica”.

Javni bilježnik

Društveni ugovori za tih 17 novoosnovanih poduzeća sastavljeni su kod javnog bilježnika Ilije Šarića. U njegov ured je 20. svibnja ove godine pristupio Tomislav Debeljak kao član Uprave DIV-a i predsjednik Uprave “Brodosplita”. Debeljak je javnom bilježniku na uvid dao odluku Nadzornog odbora “Brodosplita” od 2. svibnja kojom je imenovan za predsjednika Uprave “Brodosplita” na četiri godine.

Tu odluku o imenovanju potpisuje predsjednik Nadzornog odbora Zdenko Šoš. S Debeljakom je kod javnog bilježnika došao Darko Pappo, bivši predsjednik Uprave “Brodosplita”, koji je odlukom Nadzornog odbora od 2. svibnja član Uprave splitskog škvera.

Javnom bilježniku su također dostavili pisane ostavke Antuna Čaglja i Vladimira Kesslera s mjesta članova Uprave “Brodosplita” od 30. travnja ove godine, odnosno od 2. svibnja.

Kako se može vidjeti iz društvenih ugovora, za svaku od novih tvrtki “Brodosplit” je u Raiffeisen banci uplatio šest tisuća kuna temeljnog kapitala, a DIV po 14 tisuća kuna. Sve tvrtke su registrirane za iste djelatnosti, njih gotovo sto: od gradnje trgovačkih, putničkih i teretnih brodova, putničkih trajekata, tankera, preko izrade i održavanje web stranica, distribucije toplinske energije, distribucije plina, do uvoza i izvoza otpada.

Društvenim ugovorima je definirano da članovi društva, odnosno “Brodosplit” i DIV, poslovne udjele novoosnovanih tvrtki mogu međusobno prenositi bez ograničenja.

Tomislav Debeljak je u registar suda dostavio i izjave da “Brodosplit” i DIV nemaju nepodmirenih dugova za poreze i doprinose za mirovinsko i zdravstvenog osiguranje i neto plaće radnicima.

Rezervirano 50 imena

Kako doznajemo u registru Trgovačkog suda u Splitu, očekuje se da će “Brodosplit” i samoborski DIV ukupno osnovati oko 50 novih tvrtki jer su napravili toliko rezervacija imena. Upravo rezervacija imena prethodi sastavljanju društvenog ugovora kod javnog bilježnika.

Autor : Tanja Gattin Zebić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #171 on: June 12, 2013, 09:12:38 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

DOKTORI ZGROŽENI PISMOM IZ ‘BRODOSPLITA’
Debeljak šokirao 160 liječnika: "Od nas traže da škveranima ne dajemo bolovanje!"

Liječnici obiteljske medicine s područja Splita, Trogira i Omiša, ukupno njih 157, od ponedjeljka su u svoje poštanske sandučiće počeli dobivati pisma iz Sektora općih poslova “Brodosplit – Brodogradilišta”, odnosno iz škvera. To pismo svojevrsna je obavijest, ali po liječnicima obiteljske medicine s kojima smo razgovarali i neposredna prijetnja, odnosno pritisak na njih.

Prvi put u praksi

Naime, škver ih pismom moli “da se radnicima ‘Grupacije Brodosplit’, u razdoblju dok traje otkazni rok, a za koje vrijeme radnik ne radi, ne otvara bolovanje kako bi izbjegli traženje kontrole otvaranja bolovanja sukladno važećim zakonskim propisima”.

- Ovo je prvi put u mojoj liječničkoj praksi da nas neka tvrtka pismom obavještava da ne smijemo otvarati bolovanja njihovim radnicima, za vrijeme otkaznog roka. Pa, tko su oni u splitskom škveru da liječnicima kazuju kome se može, a kome se ne može otvoriti bolovanje?! Radnik u otkaznom roku ima jednaka prava kao i kada radi. Radnik u otkaznom roku također može biti bolestan - kazuje nam konsternirana dr. Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine iz Splita i predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine za Splitsko-dalmatinsku županiju (KOHOM).

Liječnici obiteljske medicine iz Splita, Trogira i Omiša od ponedjeljka nazivaju dr. Krolo i žale se na postupanje škverskih čelnika.

‘Izravno zadiru u naš rad’

- Kolege liječnici su šokirani. Ovim se izravno zadire u naš rad, ali i u prava pacijenata. Ja do srijede nisam znala o čemu se radi, budući da nisam bila u ordinaciji kada je poštar donosio poštu, a kako je pismo poslano s povratnicom, morala sam otići na Poštu u Hercegovačkoj ulici da vidim o čemu se radi. Kada sam vidjela sadržaj kuverte, doslovno me uhvatio osjećaj mučnine i ljutnje, što se sve radi tim jadnim ljudima iz škvera. Pismo je stvorilo veliki otpor kod kolega liječnika. Oni iz škvera prekoračili su svoje zakonske i moralne ovlasti.

Škverska uprava sumnja u našu objektivnost i “u fino” nam prijete, jer kažu da su o svemu obavijestili HZZO i da će, ako se radnicima otvori bolovanje, tražiti kontrole tih istih bolovanja. Sve mi ovo uvelike sliči na nedavni slučaj u Croatia Airlinesu.

Stoga, red je da kažemo škveranima, ako oni to ne znaju, kako radnik u otkaznom roku ima pravo otvoriti bolovanje, koje može trajati najviše mjesec dana od završetka otkaznog roka - govori dr. Krolo. Pismo koje je uznemirilo velik broj liječnika ipak neće utjecati na njihov rad.

- Mi ćemo se u cijeloj priči postaviti profesionalno i zanemarit ćemo ovaj pritisak iz škvera. Svatko od radnika škvera, koji je u otkaznom roku, a kod kojeg se indicira potreba za bolovanjem, dobit će ga. Što ako neki kolega liječnik, nakon ovog pisma, iz straha ne prepiše škverskom radniku poštedu, a radnik ima problema, recimo, sa srcem, pa umre za tri dana?! Što onda, tko je kriv, škver ili liječnik, pitam ja škverske umove?! - zaključila je dr. Krolo.

Dr. Minigo: Skandalozno!

“To je katastrofa i očigledni pritisak na liječnike obiteljske medicine koji savjesno obavljaju svoj posao! Skandalozno je omalovažavati liječnike na takav način! Za boga miloga, pa to je klasičan primjer pritiska i tako se ne može raditi! Naravno da bi svi pacijenti koji zavrjeđuju bolovanje zbog medicinske indikacije poštedu trebali i dobiti”, kazao nam je dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.  I. MA.

Jurišić: Svjetski standardi

Zatražili smo pojašnjenje cijelog slučaja i u škveru, no precizan odgovor od glasnogovornika Josipa Jurišića nismo dobili, već nam je poručeno da su “procesi u Brodosplitu u skladu sa svjetskim standardima”.

- Sve informacije u vezi s organizacijom sustava uređene su kao poslovna tajna, te ne mogu biti predmet javne rasprave preko medija. Svi procesi koji se odvijaju u društvu “Brodosplit“ odgovaraju svjetskim standardima korporativnog upravljanja - odgovaraju iz škvera. D.K.

Dijele otkaze i još se usuđuju...

To je nečuven pritisak na liječnike i vrsta mobinga! Obvezno bi trebao reagirati sindikat liječnika. Da sam na njihovu mjestu, ja bih podnijela kaznenu prijavu. Posredno su ugrožena i radna prava liječnika, jer je političkom odlukom Tomislavu Debeljaku dopušteno da kupi škver, a iste političke strukture su povezane i s poslodavcima liječnika koje se “moli” da pacijentima iz “Brodosplita” ne odobravaju bolovanje. Drugim riječima, posredno se liječnicima prijeti da paze što rade, jer i oni mogu ostati bez posla - ističe dr. Đula Rušinović Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

- Nitko na svijetu, a ponajmanje onaj koji dijeli otkaze, nema pravo liječnicima sugerirati da radnicima ne odobrava bolovanje dok su u otkaznom roku. Teško je zamisliti da postoji osoba koja nije izložena stravičnom stresu zbog gubitka posla. A taj stres vrlo je često okidač psihičkih smetnji i može dovesti do suicida i karcinoma. Pa ne može liječnik pacijentu koji je u depresiji, ne spava i trese se ne odobriti bolovanje - ističe dr. Rušinović Sunara. D.B.

Praksa: nema razloga za poštedu ako radnik ne radi

Otkazni rok, po Zakonu o radu, ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, eto zašto upravi “Brodosplita” ne bi odgovaralo da im radnici idu na bolovanje - tumači nam Zoran Kačić, povjerenik splitskog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Prema njegovim riječima, upravo je bolovanje najčešći uzrok te privremene nesposobnosti, a to je onda vjerojatno i razlog zbog kojeg je “Brodosplit” “zamolio” 157 obiteljskih liječnika da ne otvaraju bolovanje škveranima, kako bi “izbjegli traženje kontrole otvaranja bolovanja sukladno važećim zakonskim propisima”.

Kako nam tumači naš sugovornik, prema važećim zakonima, jedino je liječnik taj koji može pacijentu bolovanje odobriti ili ne, a duljina trajanja tog bolovanja utvrđena je Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrstama bolesti. Ipak, poslodavcima je ostavljena mogućnost da od HZZO-a traže kontrolu bolovanja i na to uprava “Brodosplita” ima pravo.

- No, prema službenome mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, koje uvažava i sudska praksa, različit je status radnika koji radi tijekom otkaznog roka i otvori bolovanje od onoga koji ne radi u otkaznom roku. Naime, smatra se da radnik nema razloga otvarati bolovanje jer ionako ne radi, za razliku od radnika koji ima radnu obvezu - kaže sindikalac Kačić. D.B.

Autor : Ivica Marković
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #172 on: June 12, 2013, 09:15:33 am »

BRODOGRADILIŠTE ŠIBENIK

ŠIBENSKO BRODOGRADILIŠTE GRADIT ĆE IM FLOTU
NCP sklopio posao s Ganom: I zbog spomena na Tita dobili 65 milijuna eura

Zahvaljujući poduzetničkim vještinama Gorana Prgina, suvlasnika šibenskog brodogradilišta NCP, energičnosti Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta, efikasnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak i političkoj ostavštini Josipa Broza Tita u Gani, u utorak je između NCP Grupe i Ministarstva ribarstva i Ministarstva prehrane i poljoprivrede Republike Gane potpisan ugovor o javno-privatnom partnerstvu o gradnji 20 brodova vrijednih 65 milijuna eura.

Visoko izaslanstvo Gane, predvođeno zamjenikom ministra ribarstva i razvoja akvakulture Hon Aquinas Quansahom, doputovalo je još prije nekoliko dana u Šibenik, a nakon sastanka u utorak u Ministarstvu obrta najavili su proširenje gospodarske suradnje.

“Ovdje smo došli kako bismo razvijali suradnju na području ribarstva, poljoprivrede i industrije. Posao izgradnje brodova je dobila šibenska tvrtka NPC zbog kvalitete njihove ponude, ali je jak razlog suradnje s Hrvatskom činjenica da je Gana imala izvrsnu suradnju s Jugoslavijom. Naš predsjednik je bio vrlo blizak s Josipom Brozom Titom, smatrali su se suborcima i prijateljima i zajedno su se borili za slobodu Nesvrstanih”, ustvrdio je tom prigodom Quansah.

Na pitanje novinara što vidi kao najjaču snagu Hrvatske, Quansah je, pomalo iznenađujuće iz naše perspektive, ali prilično logično iz njihova kuta gledanja, izjavio kako imamo vrlo jaku industriju i da Gana može mnogo dobiti i naučiti od Hrvatske.

Goran Prgin je, pak, istaknuo kako će gradnja ribarske flote za Ganu biti jedan od najvećih izvoznih poslova u Hrvatskoj.

“Mi smo dva puta bili u Gani, mnogo smo radili na ovom poslu, na natječaj smo se javili kada smo putem privatnih veza doznali za njega, ali nam je Ministarstvo poduzetništva, kao i ministri Slavko Linić i Ivan Vrdoljak, bilo od iznimne koristi u realizaciji ovog posla.

Brodovi će se graditi sljedeće četiri godine, a u NCP-u će zahvaljujući ovom poslu biti zaposleno između 50 i 70 novih radnika. Gana je ogromno tržište, brzorastuća zemlja u Africi sa stopom rasta BDP-a od 11 posto, a osim ribarske flote, zainteresirani su i za prilagođene brodove za ribogojilišta, katamarane za prijevoz roba...

Autor : Frenki Laušić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #173 on: June 13, 2013, 01:55:54 pm »

BRODOSPLIT - SPLIT

RADNICI BEZ LIKARA
Dnevno 30 škverana treba hitnu liječničku intervenciju

U „Brodosplitu“, kao što smo objavili u utorak, više nema traumatološke jedinice za stručno pružanje medicinske pomoći škveranima koji se ozlijede na radu. Ubuduće, kako su nam pojasnili u upravi, takvu će pomoć pružati „Brodosplitova“ vatrogasna jedinica ili netko od 193 osposobljena zaposlenika brodogradilišta.

Ozljede i bolesti

Zanimljive su brojke iz statistike friško ugašene škverske traumatološke jedinice. Od početka siječnja ove godine, pa do 27. svibnja, nakon čega stručni liječnički tim škvera prestaje s radom, točno 1549 radnika zatražilo je intervenciju škverskih liječnika.

Prema podacima traumatološke jedinice, najviše intervencija odnosi se na strana tijela u oku, na komade metala. Druga grupa intervencija odnosila se na liječničku pomoć pri lomovima, posjeklinama i opeklinama kod radnika.

Kako nam je kazao jedan od bivših liječnika (podaci poznati redakciji, op.a.) koji je donedavno radio u „Brodosplitovoj“ traumatologiji, brojka od 1549 radnika nije posebno velika.

- To je otprilike 20 do 30 radnika dnevno. Morate znati da škverani rade u jako teškim uvjetima i da su razne ozljede očekivane. Srećom, ove godine nije bilo smrtnih slučajeva na radu. Tijekom ne tako davnih godina kada je bilo posla na navozima znalo je dnevno biti i do 50 intervencija. Uglavnom, najveći broj intervencija imali smo zbog stranih tijela u oku - kaže naš sugovornik.

Prema brojkama škverske traumatologije, u siječnju ove godine 262 radnika zatražila su njihovu liječničku pomoć, od čega je 9 radnika iz škvera upućeno u splitsku bolnicu. U siječnju je 14 radnika zatražilo pomoć zbog visokog krvnog tlaka, aritmije, kostobolje, problema s bubrezima, žučnim kanalima i ostalog. Čak 239 radnika, od ukupnih 262 za mjesec siječanj, prema evidenciji, kod škverskih likara završilo je zbog stranih tijela u oku, opeklina, posjeklina i iščašenja.

U veljači su zabilježena 292 radnika na traumatološkoj jednici. Ukupno 255 primljeno ih je zbog ozljeda oka, posjeklina i iščašenja, 30 zbog visokog krvnog tlaka, kostobolje i ostalih manjih problema, a njih 7 završilo je u splitskoj bolnici.

U ožujku je 309 radnika brodogradilišta zatražilo liječnika; 11 je odvezeno na Firule, 32 je imalo problema s aritmijom srca, krvnim tlakom i sličnim problemima, a njih 266 zaradilo je posjekline, iščašenja, porezotine i druge teže ozljede na radu.

U travnju se bilježi 387 radnika, a u svibnju 299 radnika koji su zbog ozljeda na radu potražili liječnika. Do kategorizacije ozljeda za travanj i svibanj nismo uspjeli doći, no doznajemo kako su brojke slične onima za prethodne mjesece koje smo naveli i ne odskaču.

Jedna sestra nije dovoljna

- Koliko čujem, u brodogradilištu namjeravaju zaposliti jednu medicinsku setru. No, to je smiješno malo. Ne može jedna sestra pružiti uslugu medicinske pomoći svim radnicima koji u jednom danu zarade različite ozljede.

To mora biti cijeli stručni tim, s opremom i svojim vozilom.Osim toga, ne mogu ni vatrogasci zbrinjavati unesrećene na radu - pojašnjava naš sugovornik, dodavši kako je škverska traumatologija raspolagala s respektabilnom medicinskom opremom, od EKG aparata do defibrilatora.

Pacijenti u brojkama

Broj pacijenata „Brodosplitove“ traumatologije za prvih pet mjeseci 2013.

262 - siječanj
292 - veljača
309 - ožujak
387 - travanj
299 - svibanj
1549 - ukupno

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Lox
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 469


« Reply #174 on: June 13, 2013, 02:55:55 pm »

Ostaje žal što brodogradilišta nisu i prije, na vrijeme privatizirana. Nema više Bog (država) će platit.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #175 on: June 26, 2013, 09:15:05 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

PRVA LASTA
Nada na navozima: Rusima trebaju ledolomci, a ‘Brodosplit’ ih zna graditi

Može li prošlog tjedna ugovoreni putnički brod za plovidbu Volgom i Donom, od Moskve do St. Peterburga, vratiti „Brodosplit“ na slavne i nadasve plodonosne dane suradnje s Rusijom? Kako kažu brodograditelji, novi škverski ugovor dokaz je da se s Ruskom Federacijom može surađivati, no brod od svega 105 metara dužine nije dovoljan za velike kapacitete kakve ima splitski škver.

‘Amorella’ s polarnom klasom leda

„Brodosplit“ je jedino domaće brodogradilište koje je izgradilo najviše brodova za ruske naručitelje. Od 1965. godine kada je počela suradnja s tadašnjim Sovjetskim Savezom, pa do 1988., kada je isporučen zadnji brod za Ruse, splitski je škver isporučio ukupno 40 brodova, uglavnom tankera za golemu Rusiju.

Preciznije, bila je to poznata brodarska tvrtka „Sudoimport“ iz Moskve. Kakve potrebe danas imaju ruski brodari-pitanje je koje se samo po sebi nameće kada se govori o mogućnostima „Brodosplita“ da se dugoročnije veže za rusko tržište.

Prema podacima iz ruskog Ministarstva industrije i brodograđevne djelatnosti, Ruska Federacija, ima, prvenstveno, izražene potrebe za eksploatacijskim platformama, ledolomcima i brodovima za prijevoz tereta s karakteristikama ledolomaca. Valja napomenuti kako “Brodosplit” može graditi brodove koji zadovoljavaju klasu leda LU 6 ruskog registra brodova.

Znači možemo graditi brodove za plovidbu kroz led debljine do 1,5 metara. Splitski škverani već su gradili brodove s visokim klasama leda. Sjetimo se samo putničke ljepotice „Amorelle“ koja i dandanas plovi, te posjeduje tzv. polarnu klasu leda.

Više od 90 posto ruskih naftnih i plinskih nalazišta u polarnim je područjima. Ledolomci koji plove u tom području mahom su u vlasništu „Sovkomflota“, ruske brodarske kompanije s najvećom flotom ledolomaca u svijetu. Također, zbog otapanja leda, otvara se duga plovna ruta Murmansk-Vladivostok gdje će ruske tvrtke imati, i već imaju, potražnju za gore spomenutim brodovima za prijevoz tereta, uz ojačani trup s klasom leda. I takve brodove, upozoravaju brodograditelji, Splićani mogu graditi.

Konkurencija iz Koreje

Nadalje, s obzirom na klimatske uvjete, Rusija nema brodogradilište (ukupno 100 brodogradilišta, op.a.) u kojemu se tijekom cijele godine mogu graditi brodovi. No, zato ih ima Hrvatska i Split. Međutim, nije nimalo lako dobiti dio velikog ruskog brodarskog kolača. Razlog je jednostavan - taj financijski kolač dijele samo veliki svjetski igrači.

Korejski divovi poput „Samsunga“ i „Hyundaija“ danas grade brodove za ruske potrebe. „Brodosplitu“ ide u prilog činjenica da je navozima u ruskim škverovima moguće graditi brodove maksimalne širine do 33 metra. U „Brodosplitu“ grade brodove i preko 50 metara širine. Poznato je da su danas najveći proizvođači brodske opreme Nizozemska, Norveška, Velika Britanija i Njemačka.

U tom smislu „Brodosplit“ teško može samostalno graditi sofisticiranje brodove za Rusiju. Na ruskim ledolomcima ugrađena je uglavnom norveška i švedska oprema (motori, vitla, itd...). Riječ je o opremi moja može zadovoljiti ekstremne uvjete rada na 40 stupnjeva Celzijevih ispod ništice. U tom svjetlu poražavajuće odjekuje podatak Eurostata da Hrvatska gotovo nema proizvodnju brodske opreme i po tome je pri samom dnu brodograđevne ljestvice.

Suvremena hrvatska brodogradnja nastala je, između ostalog, i zbog potreba bivšeg SSSR-a. „Brodosplit“, samostalno ili u suradnji s drugim škverovima poput „Uljanika“, ima tehničke kapacitete za suradnju s ruskim tvrtkama. No, nije poznato ima li novo škversko rukovodstvo potrebne kadrovske kapacitete za veći iskorak prema Rusiji.

Osim toga, nužna je i diplomatska pomoć hrvatske države koja se nije baš dokazala kada je Rusija u pitanju. Najavljuje li doista jedna ruska lasta dolazak ruskog proljeća za splitski škver ostaje da vidimo.

Isporučeno 39 brodova

Od 1993. do 2006. godine hrvatska brodogradilišta Ruskoj su Federaciji isporučila 39 brodova vrijednih 1,4 milijarde dolara. Hrvatska “posebnost” u ruskoj pomorskoj renesansi u tome je da je HDZ-ova Vlada prije tri godine godine zatvorila predstavništvo krovne organizacije hrvatskih brodogradilišta u Moskvi, ured “Jadranbroda“.

2010.: Ponuda od 250 milijuna dolara za škver

2010. godine Vitalij Kavkin, najpoznatiji moskovski odvjetnik i predsjednik Odvjetničke komore u Moskvi, pojavio se kao grom iz vedra neba u privatizaciji “Brodosplita”, ponudivši tadašnjem ministru gospodarstva Đuri Popijaču bankovno pismo namjere od čak 250 milijuna dolara. Smatrajući da, kako je tada izjavio za „Slobodnu“, ministar Popijač lobira za samoborski DIV, Rus je odustao od kupnje škvera.

Propao ugovor za 6 tankera sa ‘Sovkomflotom’

Najveća ruska brodarska kompanija za transport nafte i plina “Sovkomflot“ prije dvije godine pokazala je interes za izgradnju nekoliko brodova u Splitu. Rusi su u svom upitu naveli broj od čak 6 tankera, “product oil” tankera, svaki od 210 metara dužine. Ostala je nepoznanica zašto do ugovora nije došlo.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #176 on: June 30, 2013, 07:37:59 pm »

BRODOSPLIT - SPLIT

UZNEMIRENI NAVOZI
Škverski meštri: Posla nema, nas je viška, a traži se 220 novih radnika

Da od viška glava ne boli, potvrđuje i primjer “Brodosplita”. Naime, ovih dana, a nakon isteka svih otkaznih rokova uz isplatu otpremnina, više od tisuću škverana napustit će brodogradilište u smjeru burze rada. U isto vrijeme kad se broji škverski višak, novi vlasnici traže nove radnike.
Naime, proizvodno-trgovački centar ”Krka” iz Knina, u vlasništvu Tomislava Debeljaka, predsjednika Uprave škvera, traži veći broj radnika za poslove u “Brodosplitu” za rad na određeno vrijeme, a “zbog povećanog opsega posla”. Pa se tako, prema nedavno objavljenom oglasu na splitskoj burzi rada, traži 30 električara, 30 bravara, 15 limara, 50 pjeskara, 15 građevinskih limara, deset postavljača stolarije, isto toliko postavljača podnih obloga, fasadera, montera suhe gradnje, građevinskih bravara, keramičara te 20 izolatera. Ukupno je riječ o 220 novih radnika koji su potrebni u brodogradilištu. Taj natječaj izazvao je velike nedoumice i mnogo pitanja među škveranima.

− Svako novo zapošljavanje veseli − prvi je komentar Joška Franića, čelnika Sindikata metalaca u “Brodosplitu”.
− To su profili radnika i struka koje u škveru uglavnom već imamo. Škverski su meštri poznati i cijenjeni. No, ne znam zašto se zapošljavaju novi radnici pored viška postojećih, koji će napustiti “Brodosplit”. Ono na čemu će sindikati inzistirati jest poštovanje dodatka kolektivnog ugovora, a to znači da u svakom trenutku u škveru mora biti minimalno 2000 škverskih radnika. Drugo što me zanima jest na kojim će poslovima raditi ti radnici koje se traži. Novih ugovora za gradnju brodova nemamo. U medijima smo pročitali da je navodno potpisan ugovor za gradnju jednog riječnog putničkog broda za Rusiju, no to nije dovoljno za spas škvera... − konstatira Franić iz Sindikata metalaca.

I Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata, iznenađen je natječajem na burzi rada.
− Nemam ništa protiv zapošljavanja novih radnika, ali što će oni raditi pored postojećih, a uz kronični nedostatak poslova na navozima? Za minimalno 2000 škverana koji će, sukladno dodatku kolektivnog ugovora, dobiti otpremnine i ostati raditi nije potreban natječaj. Malo me buni činjenica da tvrtka koja traži nove škverske radnike nije dio “Brodosplit grupe”, sjedište joj je u Kninu, a uz to je registrirana za bravarske djelatnosti. Neće valjda brodogradilište biti pretvoreno u bravariju? − zapitao se Šegvić, čelnik Nezavisnog sindikata.

Šutnja iz Uprave

U “Brodosplitu” od ukupno 3500 radnika, koliko ih je donedavno bilo, sada radi između 700 i 1000 njih nužnih za odvijanje tekućih poslova na navozima te u administraciji. Do kraja ljeta trebao bi početi povratak preostalih radnika kako bi se dosegla dogovorena kvota od minimalnih 2000. Iz Uprave “Brodosplita”, usprkos našim višekratno poslanim upitima, nisu se očitovali o potražnji za 220 novih radnika, među kojima su profili iskusnih meštara koje škver već ima.

Kasni izgradnja dva ‘teškaša’

Sada se na navozima brodogradilišta grade dva “heavy liftera”, odnosno brodovi za posebno teške terete, čije isporuke kasne. Grade se i komponente mosta kod Osijeka za paneuropski cestovni koridor. Nedugo nakon što je sredinom svibnja stigla ohrabrujuća vijest kako će škverani za svoju “Brodosplit-plovidbu” graditi čak pet jedrenjaka i jednu luksuznu jahtu, uslijedio je kadrovski potres. Naime, Darija Budić, direktorica “Brodosplit-plovidbe”, iznenada je dala ostavku. Razloge tog čina nismo uspjeli doznati. Zadnja je poslovna vijest da je dogovorena gradnja 105 metara dugog putničkog broda za riječnu liniju Moskva−Sankt Peterburg, čija je isporuka predviđena za prvu polovinu 2015. godine.


‘Krka’ lani u fokusu DORH-a

Proizvodno-trgovački centar ”Krka”, tvrtka kći DIV-a, koja traži nove radnike za poslove u “Brodosplitu”, u srpnju prošle godine našla se u fokusu Državnog odvjetništva. Naime, Općinsko državno odvjetništvo u Kninu podignulo je optužnicu protiv Tomislava Debeljaka, vlasnika samoborske tvornice DIV, “zbog počinjenja kaznenog djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i pravne osobe iz Knina zbog kaznenog djela iz Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela”. U obrazloženju se navodi da DORH tereti okrivljenika da je od 31. siječnja 2007. do 31. prosinca 2009., kao vlasnik i direktor pravne osobe iz Knina, za dio mjesečne plaće naložio računovodstvu tvrtke da se isplate u dokumentaciji neistinito evidentiraju na konto karticama kao troškovi terenskog rada, a ne plaća. Cilj je bio izbjeći plaćanje poreza i doprinosa, čime je državni proračun oštećen za 3,5 milijuna kuna.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #177 on: July 19, 2013, 09:11:29 am »

BRODOSPLIT - SPLIT
10.07.2013.
RESTRUKTURIRANJE
Krenule isplate otpremnina za 51 škveranina

Ovih su dana krenule isplate prvih otpremnina radnicima „Brodosplita“ koji su zbog osobnih razloga, bez otkaznog roka, željeli otići iz škvera. Kako su nas informirali u splitskom brodogradilištu, riječ je o grupi od 51 radnika.

Program zbrinjavanja radnika u sustavu “Brodosplit”, koji je nužno obaviti u procesu restrukturiranja, počeo je 20. lipnja. Definirano je da se za oko 3250 radnika “Brodosplita” isplate otpremnine u visini od 4 tisuće kuna po godini radnog staža za prvih 20 godina i po tisuću i pol kuna po godini radnog staža preko 20 godina provedenih u „Brodosplitu“.

- Smanjivanje broja zaposlenih nužna je mjera u provođenju poslovnog i financijskog restrukturiranja „Brodosplita“ kako bi se postigla održivost poslovanja, te povećala produktivnost i konkurentnost splitskog škvera na izrazito kompetitivnom brodograđevnom tržištu, koje je već duže vrijeme u dubokoj recesiji.

Posebno ističemo kako je smanjivanje broja zaposlenih tek jedna mjera u povećanju produktivnosti i konkurentnosti „Brodosplita“ jer će se efikasnost poslovanja postići i novim organizacijskim poboljšanjima, racionalizacijom nabave i stimuliranjem kvalitete i učinkovitosti rada na svim razinama - stoji u očitovanju koje potpisuje Josip Jurišić, glasnogovonik škverske uprave.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #178 on: July 19, 2013, 09:13:37 am »

BRODOSPLIT - SPLIT
18.07.2013.
NEMIR NA NAVOZIMA
Dvi iljade radnika: Porez bi nam izija pola škverske otpremnine

Hoće li radnici “Brodosplita” koji nakon otkaznog roka nastavljaju s radom morati platiti poreze na otpremnine koje trebaju dobiti i tako, zapravo, dobiti manje iznose otpremnine nego što im je obećano?
To je pitanje koje ovih dana muči dvije tisuće škverana koji će zadržati posao u brodogradilištu. Naime, nejasno je jesu li otpremnine koje se daju radnicma, a koji će, dakle, nastaviti raditi, doista otpremnine u pravnom smislu riječi, ili je pak riječ o primanjima koja podliježu poreznim nametima?

Po godini staža 4000 kuna

U Nezavisnom sindikatu “Brodosplita“, supotpisniku posebnog aneksa kolektivnog ugovora koji je definirao visine otpremnine, dileme nema. Kako kaže Pave Matošić, potpredsjednik Nezavisnog sindikata, ukupni porezni trošak za isplatu otpremnina ide na teret poslodavca.

Vlasnik će postupiti kako kaže Porezna

- U posebnom aneksu škverskog kolektivnog ugovora, točka V., a koji smo potpisali u ožujku ove godine, jasno stoji da sve eventualne poreze i prireze na otpremnine mora snositi vlasnik, odnosno tvrtka DIV. Doista ne znam u čemu je sada problem ako smo tako dogovorili i potpisali.

Osim toga, škverske otpremnine, koje su po godini staža 4 tisuće kuna, znatno su ispod iznosa od 6,4 tisuće kuna, a iznad kojeg slijedi obveza plaćanja poreza i doprinosa. Jedini problem može biti poslodavac koji nema novca za plaćanje poreze na otpremnine. Dosta nam je više ove zafrkancije s ljudskim sudbinama. Ako se ovako nastavi, na jesen će biti svega... - poručio je ogorčeni sindikalac Matošić.

U potrazi za razrješenjem porezne dileme obratili smo se i upravi „Brodosplita“. No, ni tamo još nisu načisto što činiti.

- Što se tiče problema oko mogućeg plaćanja poreza na otpremnine za radnike koji će zadržati radno mjesto (2000 radnika), još uvijek se čeka mišljenje Porezne uprave o tomu treba li se na te otpremnine, dakle samo za one radnike koji zadržavaju radna mjesta, platiti porez ili ne - stoji u očitovanju koje smo dobili iz uprave brodogardilišta, gdje napominju kako će postupiti u skladu sa stavom koji dobiju iz Porezne uprave.

Okvirna računica

Nije moguće napraviti precizan izračun koliko bi otpremnina bila niža nakon oporezivanja s obzirom da nemamo podatke o visini plaće, poreznim razredima i osobnim odbicima radnika. No, otpremnina bi svakako bila znatno manja.

Primjerice, prema okvirnoj računici, radnik koji nema uzdržavanih članova oitelji i plaća prirez gradu Splitu, a koji računa na 100 tisuća kuna otpremnine, dobio bi, s obzirom na porezna davanja državi, oko 47 tisuća kuna. Dakle, u ovom slučaju, na ruke bi dobio upola manju otpremninu!

Za sada je u „Brodosplitu“ isplaćeno oko 130 otpremnina radnicima koji su osobno tražili da im se otpremnine isplate bez otkaznog roka. Tijekom ovog tjedna trebalo bi se isplatiti još 30-ak otpremnina, dok će se čitav proces isplate otpremnina vjerojatno odužiti do početka listopada zbog toga što neki radnici imaju otkazni rok u trajanju od tri mjeseca.

Podsjetimo, svi će radnici dobiti otpremnine, dakle i rečenih 2000 ljudi koji će zadržati posao. No, zbog mogućeg tumačenja da se na otpremnine radnicima koji se vraćaju na posao u matičnu tvrtku, ili poduzeće povezano s matičnom tvrtkom, treba “odrezati” pripadajući porez, još uvijek se, dakle, čeka mišljenje porezne uprave o tom spornom pitanju. Iz uprave škvera poručuju kako će vlasnik postupiti sukladno mišljenju Porezne uprave.

Debeljak i škver ostali bez povrata poreza

Tijekom svibnja Ministarstvo financija provelo je porezni nadzor u “Brodosplitu“.

Kako doznajemo, osporena je isplata povrata uplaćenog PDV-a na ime fakture u iznosu od 27 milijuna kuna  (bez PDV-a) koje je “DIV-brodogradnja” isporučila “Brodosplitu” na ime izrade programa restrukturiranja, kao i povrat PDV-a za fakturu koju je DIV isporučio “Brodosplitu“ na ime provođenja programa restrukturiranja putem raznih intelektualnih usluga, rada zaposlenika DIV-a na provođenju programa restrukturiranja i provođenja projekta “360 stupnjeva“ za ocjenjivanje radnika.  Osporen je povrat PDV-a “Brodosplitu“ u ukupnom iznosu od 12,89 milijuna kuna, jer su u Poreznoj upravi ocijenili kako se radi o fakturama koje su neutemeljene.

“Brodosplit“ se žalio na takav nalaz Porezne uprave, ali do sada nije primljen odgovor na žalbu. Ukupna procijenjena vrijednost provođenja programa restrukturiranja je 50 milijuna kuna, što se namjeravalo naplatiti u nekoliko rata.

- Fakture smo isporučili u najboljoj namjeri smatrajući da tako poštujemo pozitivne zakonske propise RH, a novac od tih faktura trebao je biti i bit će uplaćen u povećanje temeljnog kapitala “Brodosplita“. No, ako konačni pravorijek državnih instanci bude kazao kako su te fakture neutemljene, tada ćemo u cijelosti poštovati te odluke - komentirao je Tomislav Debeljak, vlasnik DIV-a i “Brodosplita“.
Za neispunjenu normu - manja plaća

Osim s poreznim škaricama koje vise iznad njihovih otpremnina, dio škverana čini se ima teškoća s mjesečnom buštom nakon što su prešli u kooperantsko poduzeće “Krka”, tvrtka-kći DIV-a. Navodno su dobili plaće manje za 30 do 40 posto. Tako primjerice ima radnika koji su prošli mjesec odradili 200 radnih sata za koje su dobili plaću od samo 3 i pol tisuće kuna.

- Na te radnike se primjenjuje model stimulacije u odnosu na postavljene norme, pa su oni koji su radili više, dobili veća primanja, a oni koji nisu ispunili normu su dobili manja primanja. Takav model stimuliranja bi se uskoro trebao početi primjenjivati i u “Brodosplitu”. Cijena sata brusača kod “Krke” je 41 kunu, a preko drugih kooperantskih tvrtki 47 kuna, pa je Krka za oko 15-ak posto jeftinija od ostalih kooperantskih tvrtki. Potrebno je reći i kako je 50-ak radnika „Brodosplita“ koji su imali ugovor na određeno vrijeme, nakon isteka tog ugovora s “Brodosplitom” prešlo u Krku u kojoj radi 198 radnika. Inače, kooperanti se zapošljavaju, jer “Brodosplitu”, unatoč velikom broju radnika, nedostaje kvalitetnih radnika tog profila - stoji u očitovanju DIV-a.

Za mjesec lipanj kooperantu “Krka” za odrađena 22.692 sata fakturirano je 973.827,75 kn s PDV-om (da se fakturiralo cijenu rada po odredbama koje važe za Brodosplit cijena bi iznosila nešto iznad milijun kuna) - naveli su iz DIV-a podatak vezan za poslovanje “Krke”.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #179 on: July 19, 2013, 09:15:20 am »

BRODOSPLIT - SPLIT
19.07.2013.
OGORČENI VETERANI 
'S rakom i bez bubriga moran čekat na škverskoj kapiji'

Tužna slika u rano srpanjsko jutro pred glavnom kapijom „Brododsplita“.
Jučer, oko 8 sati, 15-ak radnika, većinom stariji, s nekoliko desetljeća rada preko leđa, neki od njih invalidi, više od sat vremena čekalo je na ulazak u brodogradilište. Jedni hoće do kadrovske službe, drugi na savjetovanje u sindikat. Ali, ni krivi ni dužni, dalje od kapije sat vremena nisu mogli.

- Evo, stojin ovde ka neka stvar i ne puštaju me unutar. Kao, moramo se prvo, pazi sad, mailom najavit ako želimo u škver - govori nam 56-godišnji Vlado Bešlić, referent za prijem materijala za izradu vanjske opreme. Bešlić je tjednima na bolovanju. - Pa jel’ žalosno da ja bolestan od raka ovdje moran stat i čekat hoće li mi čuvari pustit do sindikata. Vidi ove radnike okolo mene... Vidiš onog tamo starijeg čovika šta isto čeka - pokazuje Bešlić rukom na jednog omanjeg starijeg radnika.

Pedeset godina u trlišu

- On ti je varilac koji ima ravno 50 godina staža u škveru. Ej, 50 godina! Zavarija je toliko metala da bi moga razvuć prugu od Splita do Vladivostoka i on ka p...da čeka da se neko smiluje i pozove ga unutra. Pa ovo je grozno... - u dahu će Bešlić dok mu ruke drhte.

- Polako, Bešliću, kolpat će vas - kažemo mu. - Ma šta će me kolpat. Vidi ovi rez - diže Bešlić košulju. Ispod lijeve strane grudnog koša dugi kirurški rez koji je Bešlića gotovo cijelog opasao. - Iman rak, čoviče. Prije deset dana mi izvadilo bubreg, nadbubrežnu žlijezdu i dva rebra - govori Bešlić ispred zatvorene kapije brodogradilišta unutar kojeg je proveo 35 godina svog života. I otac mu je bio škveranin.

Slušajući Bešlića, sindikalac Zvone Šegvić s druge strane kapije, naslonjen na zid, briznuo je u plač. - Šta je, Zvone? - pita ga jedan kolega u trlišu.

- Pusti me. Pusti me, molin te... - u pola glasa će Zvone prikrivajući rukama lice. Ispred kapije, čekajući na dozvolu za ulazak u brodogradilište, bio je i jedan škveranin bez stopala. Zbog šećerne bolesti, kažu, ostao je bez stopala.

- Mene su iz upravne zgrade ispratili uz čuvare. Jer da se ne bi slučajno posvadija sa šefovima?! Zamisli to - kaže jedan radnik, bravar. - Ne smiš se više ni sa šefovima svadit. Od prije neki dan radnici se više ne mogu kroz upravnu zgradu spustiti do navoza. Vrata su zaključana zbog nekakvih, kako su nam rekli, sigurnosnih razloga. Sada radnici moraju okolo naokolo cile zgrade da bi došli do navoza - kazuje naš sugovornik koji je strpljivo čekao na milost za ulazak u poduzeće u kojemu je, kako kaže, mladost ostavio.

Ukupno 600 godina rada u ‘čekaonici’ na žegi

Svi u „čekaonici“ pred kapijom u prosjeku imaju po 40 godina radnog staža. Bilo bi to ukupno 600 godina rada u „Brodosplitu“ na koje je netko bezimen samo odmahnuo rukom. U međuvremenu, jedni su čekajući odustali i pod vrelim suncem uputili se svojim kućama, a drugi su ušli.

- Bešliću! - odjednom se oko 9 sati zaori glas čuvara s kapije.

- Evo me - odazvao se.

- Ulazite - zove uniformirani.

- Sad ću. Polako ću, nisam više mladić...


Uprava ‘Brodosplita’: Treba se najavit pa nema čekanja

- U ovom slučaju radilo se o radnicima u otkaznom roku „na čekanju“ kojima neće biti ponuđeni novi ugovori o radu - kažu iz uprave „Brodosplita“. - Oni se više ne nalaze u informacijskom sustavu koji evidentira zaposlene u “Brodosplitu”. Zbog toga su morali proći proceduru kao bilo koja druga osoba koja nije zaposlena u „Brodosplitu“, a procedura se sastoji u tome da se utvrdi koga stranka treba, te je li osoba koja treba izvršiti taj posao trenutno slobodna. Žao nam je ako je među ljudima bilo invalida, jer to nismo znali. Ubuduće bismo zamolili i ovim putem apelirali na radnike koji se nalaze u sličnoj situaciji, a trebaju doći u škver, da se prethodno najave, kako bi bez ikakvog čekanja, osim kratkog legitimiranje, mogli ući - stoji u očitovanju iz brodogradilišta.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 [12] 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 ... 35   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.05 seconds with 24 queries.