Škverska kronika

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

29.3.2013.

DOGOVORILI SE UPRAVA I SINDIKATI

Debeljak: Ne postoji niti jedan promil da „Brodosplit“ ne uspije; Šegvić: Sačuvali smo nadu

Nakon dva dana intenzivnih razgovora u „Brodosplitu“ gdje su se za pregovaračkim stolom našli predstavnici triju sindikata i novi vlasnik brodogradilišta Tomislav Debeljak, postignut je dogovor oko posebnog aneksa na važeči kolektivni ugovor.

Ono što je dogovoreno i potpisano u tom ankesu može se sažeti u slijedećem: svih 3400 radnika „Brodosplita“ će dobit 4 tisuće kune otpremnine po godini staža, plus 1500 za svaku godinu preko 20. godine staža, potom će 500 radnika dobiti ugovor na radu na određeno, 1500 na nedoređeno, a ostatak škverana (1400) bit će zbrinuto kao tehnološki višak.

Ispred upravne zgrade brodogradilišta je žurno sazvana konferencija za medije kako bi se postignuto javno i obznanilo. Pred novinare su se tako osim vlasnika Debeljaka, pojavili Darko Pappo, predsjednik uprave brodogradilišta, te čelnici Nezavisnog sindikata, Sindikata metalaca i Radničkog sindikata. Premda su im lica pred objektivima fotoaparata bila vedra i nasmijana, mnogi su primjetili kako im je osmjeh bio ukočen i „kiselkast“.

-Zadovoljan sam... Ne postoji niti jedan promil da „Brodosplit“ ne uspije-uvodno je kazao škverski vlasnik Debeljak.
-Potpisali smo dogovoreno, a u slijedećih 30 dana idemo u izmjene važećeg kolektivnog ugovora. Svima poštene otpremnine i mogućnost da rade. Ukupno za otpremnine treba izdvojiti oko 230 milijuna kuna. Nakon Uskrsa vjerujem da ćemo imati pressicu na kojoj ćemo obznaniti jedan novi posao i potpisati ugovor...-izjavio je Debeljak.

Zanimljvio, cijela pressica na otvorenom prošla je pod budnom paskom brojih zaštitata u crnim uniformama koji su, osim pregovaračke svite, diskretno okružili i novinare. Na izlazu iz škvera novinarska su vozila otvarana i pregledavana.
Zvonko Šegvić, predsjednik „Brodosplitovog“ Nezavisnog sindikata kazao je kako je „postignuti dogovor najviše što je bilo moguće postići“.

-Sačuvali smo nadu, jer će radnici dobiti otpremnine i nastaviti raditi. U svakom trenutku u brodogradilištu mora biti minimalno 2 tisuće radnika. U Kraljevici su naše kolege dobili otpremnine, ali se nikada više u škver nisu vratili. Nisam bitan ja, nije bitan Debeljak, važan je samo škver...-pomirljvi je bio sindikalac Šegvić.

-Čemu „kiselkast“ osmjeh na licu-pitamo čelnika najbrojnijeg škverskog sindikata.

-Od kuda da izvučem veći, srdačniji osmjeh kad će 1400 ljudi ostati bez posla...-iskreno je Šegvić koji je cijelo vrijeme bio pod prismotrom jednog zaštitara u smeđoj kožnoj jakni. Kako smo doznali, kad god se Šegvić pojavi u škveru, nađe se pod pratnjom tog istog zaštitara.

Usprkos kaznenoj prijavi zbog navodno izrečenih prijetnji smrću koju je šegvić zaradio od Debeljaka, uljudno su se rukovali na pregovorima. Prijetnja koje je Šegvić prije dva tjedna navodno uputio Debeljaku vjerovatno je razlog „sigurnosnog nadzora“.

Vedran Dragičević, čelnik Sindikata metalaca Hrvatske kazao je novi vlasnici preuzimaju svu odgovornost za provedbu dogovorenog.

-Bitno je da svi radnici dobivaju otpremnine, jer u slučaju stečaja, to ne bi bilo moguće. Radnici zadržavaju stečena prava, uz otpremnine. Sindikat neće utjecati na to tko će dobiti otkaz, no od 1. travnja kreću prvi otkazi. Nema tzv.“jednodnevnih otkaza“, nego ili novi ugovor o radu ili odlazak na zavod za zapošljavanje-kazao je Dragičević.
'Škverski plenum', kako se moglo čuti, prošao je u civliziranom, pače kulturnom tonu.

Svjesni teške situacije, sindikalni vođe pokazali su zrelost. Nisu se čuli povišeni tonovi ili prijetnje radničkim nemirima kao u nekim drugim vremenima. S druge strane stola, ugodno je iznenadio Tomislav Debeljak. Okružen suradnicima, nastupio je prema sindikatima smireno, profesionalno, čak bez previše emocija u nastupu. Nikome nije upadao u riječ. Nisu ni njemu. Kako su neki primjetili, sušta suprotnost onom Debeljaku koji se sa facebooka nerijetko grubo i neobično emotivno obrušavao na sindikate i medije.

Ipak, treba reći da sve dosadašnje poteze novih vlasnika sami škverani s kojima smo razgovarali više dovode u vezu sa nesigurnošću nego sa sigurnošću. No, to je realnost brodogradilišta. Malo tko više vjeruje u povratak škvera na stare slave. Nadamo se da optimizam vlasnika koji za ugovore za nove brodove iz dana u dan kazuje kako „samo što nisu potpisani“ neće prekriti razočaranje.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

ZA MORA MEDITERANA

Brodosplit ugovorio gradnju pet jedrenjaka i jedne luksuzne jahte

Brodograđevna industrija Split d.d. i domaća brodarska tvrtka Brodosplit-Plovidba d.o.o. ugovorili su danas gradnju pet jedrenjaka za kružna putovanja i gradnju jedne luksuzne putničke jahte, stoji u priopćenju Brodosplita.

Jedrenjaci s tri jarbola će biti dužine 60 m, širine 10 m i visine do glavne palube 5,35 m , ostvarivati će brzinu od 11 čvorova. Sa ljepotama Mediterana i Karipskog otočja upoznati će se 36 putnika, a opsluživati će ih 9 članova posade. Brodovi će imati klasu putničkih brodova, što će im omogućavati plovidbu po svim morima svijeta. Isporuka prvog predviđena je 2015. godine, kada bi bio i spreman za turističku sezonu.

Osim gradnje pet jedrenjaka, potpisan je ugovor i gradnje jedne luksuzne putničke jahte, također za vlastitu tvrtku, Brodosplit-Plovidbu d.o.o. sa sjedištem u Splitu.

Jahta duljine 60 metara moći će na svoje četiri palube u šest VIP kabina primiti 12 putnika, o kojima će se brinuti 10 članova posade. Riječ je o najvećoj takvoj jahti izgrađenoj u Hrvatskoj. Isporuka je predviđena 2014. godine, kada bi jahta bila spremna i za turističku sezonu. Njena je gradnja, s obzirom na gotov projekt i iskustvo rada u ovome trenutku veoma isplativa.

Uprava škvera punom snagom aktivira rad “Brodosplit plovidbe”, a gradnja ovih šest brodova bila bi temelj da se flota Brodosplit plovidbe dalje širi i jača, i predstavlja daljnji iskorak Brodosplita i na tržište putničkih brodova visoke klase.

- Ovim je ugovorima DIV Grupa napravila dodatni korak na planu gospodarskog oporavka Brodosplita, Županije i Hrvatske, ali i obogaćivanja hrvatske turističke ponude, jer postoji velika potreba za brodovoma ovog tipa. Tijekom naše turističke sezone plovili bi morima Mediterana, a van sezone Karipskim otočjem i drugim turističkim destinacijama, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Nakon vrlo zahtjevnog postupka usklađivanja tehničkih specifikacija, započet je postupak ugovaranja poslova kojim se ispunjavaju obveze vlastitoga doprinosa u restrukturiranju i osigurava zaposlenost velikog djela kapaciteta u narednim godinama, stoji u priopćenju škvera.

Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

U TIJEKU ODABIR RADNIKA KOJIMA ĆE SE PONUDITI NOVI UGOVORI
Radnicima Brodosplita uručene obavijesti o Odluci o otkazu

Temeljem potpisanog dodatka kolektivnom ugovoru, i programa zbrinjavanja radnika koji je odobrio Hrvatski zavod za zapošljavanje, danas su radnicima Brodosplita uručene obavijesti o Odluci o otkazu u radu. U cilju restrukturiranja Brodosplita, Uprava Brodosplita je donijela odluke o nužnosti optimiranja broja radnika, priopćeno je iz škvera

Prema prije prihvaćenom dodatku KU, definira se da se za preko 3000 radnika Brodosplita isplate otpremnine u visini od 4.000kn po godini radnog staža za prvih 20 godina i po 1.500kn po godini radnog staža preko 20. godine provedene u Brodosplitu. Poslodavac bez odlaska na burzu rada, a u toku otkaznog roka će u svojim tvrtkama zaposliti minimalno 1.500 radnika na neodređeno vrijeme i 500 radnika na određeno vrijeme. Ukupno će zaposliti 2.000-2.500 radnika, uz tendenciju porasta broja zaposlenih.

Mjera smanjivanja broja radnika, koje je nužno provesti u procesu restrukturiranja, Uprava je morala odmah provesti, te strukturu i broj zaposlenih prilagoditi stvarnim potrebama Brodosplita. To je posljedica dosadašnjeg neodgovarajućeg upravljanja, loših poslovnih politika, neprovođenje mjera restrukturiranja kad su one trebale biti provedene, i dugogodišnjeg akumuliranja gubitaka, što je sve dovelo Brodosplit na rub likvidacije.

Za budući uspješni Škver, u tijeku je vrlo složen i zahtjevan projekt odabira radnika kojima će se ponuditi novi ugovori o radu. Završila je obrada testiranja 360 stupnjeva, te proces izbora radnika koji će raditi u Brodosplitu, mogao biti gotov tijekom lipnja, a u srpnju i potpuno. Izbor radnika će najvećim djelom ovisiti o odabiru suradnika, rezultatima testova, te odlukama budućeg rukovodstva.

Radnicima Brodosplita kojima neće biti ponuđen novi ugovor o radu, Uprava je osigurala s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, savjetovanje kroz mobilne timove, koji će svim zainteresiranima pokušati pronaći odgovarajuće rješenje za njihovo novo zapošljavanje, stoji u priopćenju.

Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

VLASNIK ‘BRODOSPLITA’ TRŽIŠTU ĆE PONUDITI PLATFORME ZA PROIZVODNJU ENERGIJE NA MORU
Debeljak najavio tehnološku revoluciju: Moje će platforme omogućiti cestu od leda Split - Ancona!

Je li pred “Brodosplitom” tehnološka revolucija? Ako je suditi po nekim novim, dosad neviđenim projektima, nakon dugogodišnje agonije za splitski bi škver mogli doći svijetli dani.

Vlasnici brodogradilišta krenuli su u realizaciju jedne od svojih najambicioznijih ideja. Kako doznajemo, u škverskom projektnom odjelu nekoliko inženjera više od dva mjeseca tajnovito radi na projektu bez premca u svijetu. Projekt je zaveden pod rednim brojem P1251, a iza te “šifre” krije se plan za proizvodnju ni manje ni više nego goleme sante leda.

Prema zamisli Tomislava Debeljaka, vlasnika “Brodosplita” i tog patenta, led od slatke vode “armiran” staklovlaknima bio bi osnovni građevni materijal buduće plutajuće platforme s vjetrenjačama. Takva bi platforma, prema projektu, u velikim dimenzijama imala mehanička i dinamička svojstva koja bi joj omogućila otpornost na udare valova i vjetra tijekom oluja na moru.

Idemo naprijed

Debeljak nam je potvrdio postojanje intrigantnog projekta koji će do kraja godine, kako je rekao, biti predstavljen i široj javnosti. Prema njegovim riječima, škverske ledene platforme moći će s lakoćom izdržati i − val tsunamija.

− Samo je inovacijama moguće izdignuti se nad ostalima. Kako će netko sa strane komentirati nove ideje, time se ne zamaram... Uvijek sam optimizirao i DIV, jer jedino ako si najbolji u nečemu i ako si korak ispred ostalih, možeš biti profitabilan, pogotovo u nekonkurentnoj zemlji. Nekima sam kontroverzan, ali rezultati DIV-a i podrška većine ljudi podrška su mi za uspjeh, te isto tako i u inovacijskim segmentima dajem sve od sebe da pokrenem škver i da cijelo domaće gospodarstvo ima dobrobiti od naših ideja − kaže Debeljak, koji nam je objasnio prednosti leda kao nosive platforme za vjetrenjače.

− Zanimljivo je svojstvo leda u tome da voda pomiješana piljevinom i zaleđena na minus 20 Celzijevih stupnjeva ima svojstva čvrstoće kao, primjerice, beton MB15 (minimalna čvrstoća armiranog betona, op.a.).

Oko leda, kao plutajuće platforme, nalazila bi se termoizolacija slična industrijskom striroporu ili sličnim građevnim materijalima koji se koriste za podove industrijskih hala, minimalne nosivosti 20 tona po četvornome metru. Termoizolacija debljine od 50 centimetara ima koeficijent prolaska topline od 0,064W/(m2K).

To znači da u prosječnoj razlici temperature leda i vanjskog okoliša, odnosno mora, od 30 Celzijevih stupnjeva omogućuje da se ledena platforma s vjetrenjačama, veličine 72 metra puta 72 metra, tj. površine nogometnog igrališta, uz debljinu leda od šest metara, može održavati s prosječno 22,2 kilovata rashladne snage. Za održavanje temperature tako velike platforme potrebna je toplinska rashladna pumpa koja troši manje od 10 kilovata električne energije, što je jednako potrošnji pet do šest fenova za kosu − objašnjava Debeljak.

Kako ističe vlasnik škvera, led od slatke vode 10 je posto lakši od vode i ima veliku silu uzgona. Tu je još niz patenata za izradu i dodatne uzgone, kao i namjene, iskorištavanja energije valova i morskih struja na otvorenome moru.

Ideja sinula u pola sata

− Takve bi se platforme tegljačima doteglile do predviđenih pozicija na moru i jednostavno usidrile. Stoga i ulazimo u gradnju brodova za offshore objekte, koji trenutačno gotovo jedini i imaju pozitivnu računicu u gradnji i korištenju. Ledene su platforme idealni spremnici pitke vode i mogu poslužiti kao rezerva u katastrofama u velikim gradovima uz more, kao i za sigurnu evakuaciju ljudi.

S obzirom na to da potresi i tsunamiji nemaju gotovo nikakav utjecaj na dinamiku građevina na ledenoj platformi, one mogu poslužiti i za prekomorske autoceste, primjerice prometnice preko Jadrana od Splita do Ancone. Na platforme se mogu postaviti i nuklearne elektrane daleko od naseljenih mjesta i štetnih utjecaja potresa... − tvrdi Debeljak, te dodaje da patent nikada ne bi prodao nekoj kompaniji i da je već niz patenata registrirano i deponirano u Švicarskoj.

Upitali smo Debeljaka kako je uopće došao na zamisao o ledenim platformama.

− Jednostavno. Kad sam vidio koliko novca europska brodogradilišta troše na razne platforme u off-shore projektima, prvenstveno za vjetroelektrane, kao i uvijek, dao sam sebi zadatak da smislim nešto optimalno i bolje od postojećeg. Dok sam se vraćao iz Njemačke, gotovo u nepunih pola sata razmišljanja došao sam na ideju.

Budući da sam baš prije tjedan-dva izračunavao toplinsku izolaciju i nosivosti izolacijskih materijala za našu kninsku industrijsku halu, znao sam napamet toplinska i mehanička svojstva. Proračunao sam potrošnju doslovce mobitelom u vlaku na putu do aerodroma. Nisam mogao vjerovati rezultatima i da nitko do sada to nije izumio... Sve patente i detalje izložit ću kad dođe vrijeme za to − poručuje Debeljak.

Neupućeni čitatelj mogao bi pomisliti da je ovo samo znanstvena fantastika. Nasuprot tome, projekt vjetroelektrana na santama leda na Jadranskome moru ne samo da nije fantastika ili podmetanje skeptika, nego projekt na kojemu se, kao što vidimo, vrlo intenzivno radi.

Temeljne značajke

•• Voda pomiješana s piljevinom i zaleđena na minus 20 Celzijevih stupnjeva ima svojstva čvrstoće kao, primjerice, armirani beton minimalne čvrstoće.
•• Za održavanje temperature tako velike platforme potrebna je toplinska rashladna pumpa koja troši manje od 10 kilovata električne energije, što je jednako potrošnji pet do šest fenova za kosu.
•• Budući da potresi i tsunamiji nemaju gotovo nikakav utjecaj na dinamiku građevina na ledenoj platformi, one mogu poslužiti i za prekomorske autoceste, primjerice od Splita do Ancone.

Propao Pykeov nepotopivi nosač aviona

Debeljakov projekt “ledene brodogradnje” jako podsjeća na ideju Geoffreyja Pykea, britanskog znanstvenika iz vremena Drugog svjetskog rata. Pyke je više od 200 stranica projekta prezentirao Winstonu Churchillu, tadašnjem premijeru. Ideja mu je bila izgraditi nepotopivi nosač zrakoplova od leda. Prema Pykeovoj zamisli, slatkoj vodi trebalo je dodati potrebnu količinu piljevine i tu smjesu smrznuti. Završetkom rata odustalo se od prototipa koji se gradio u Kanadi.

Struka zasad bez komentara

Kontaktirali smo nekoliko domaćih stručnjaka za termodinamiku, ali nitko od njih nije htio javno komentirati ideju iz “Brodosplita”. No, projekt im je definitivno zagolicao pažnju. Sličan primjer morskih vjetrenjača na usidrenoj ledenoj bazi našim sugovornicima nije poznat. Upozoravaju kako je postavljanje vjetroturbina na moru dva puta skuplje od gradnje sličnih “farmi” na kopnu, ali i da bi led u kvalitetnoj termoizolaciji kao baza za vjetrenjače znatno pojeftinio projekt.

Autor : DENIS KRNIĆ
Izvor : SD


Ja mislio da će Škver služiti za gradnju Brodova a ne za ispunjenje nečijih dječačkih snova ...

[jadran2]

Sto je situacija ocajnija, pribjegava se izlazu putem Wunderwaffe. Bitno je da sto vise ljudi u to vjeruje.....a, cilj je da, po mogucnosti, svi budu duboko u to uvjereni.
Onda je vec lako.

[Jester]

Na kraju će spas biti u Turizmu ,mega marina, hoteli sa bezbroj zvjezdica, ulizivanje strancima u d*pe za par eura itd. klasika već viđeno

[duje]

"Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Objavljeno 09.06.2013. u 22:07
POSAO OD 60 MILIJUNA EURA
  
Iz Šibenika za Ganu ide 20 ribarskih brodova; Hon Aquinas Quanasah: Imamo izvanredno dobra poslovna i druga iskustva iz vremena predsjednika Tita

Ugovor s Gancima  mogao bi u iduće četiri godine šibenskom škveru osigurati stotinu novih radnih mjesta i pune navoze. Ali, to nije sve...
Za potrebe ganskih ribara, NCP−Remontno brodogradilište Šibenik izgradit će najmanje dvadeset 25-metarskih brodova.

− Ovaj posao, vrijedan gotovo 60 milijuna eura, ne samo da bi u iduće četiri godine, koliko bi trajala gradnja, mogao osigurati između 50 i 100 novih radnih mjesta, nego i potpuno ozdraviti ovo remontno brodogradilište koje se, unatoč stalnom rastu posljednjih godina, još nije potpuno financijski oporavilo nakon žestokog udara koji ga je pogodio na početku krize 2008. godine.

Dakle, saniranje gubitaka stvorenih na početku krize, koji nam još uvijek priječe da “slobodno dišemo“. Gradnjom brodova za Ganu proizvodnja bi nam mogla već ove godine porasti čak 60 posto. Ovo je, među ostalim, u petak u Šibeniku novinarima priopćio Goran Prgin, vlasnik brodogradilišta koji je, zajedno sa županom Goranom Paukom te novoizabranim šibenskim gradonačelnikom Željkom Burićem, primio državnu delegaciju ministarstava Gane, na čelu sa zamjenikom ministra ribarstva i razvoja akvakulture Honom Aquinasom Quanasahom i Matildom Ruth Efua Quist, zamjenicom direktora za ribarstvo.

Bogati zlatom i naftom

Gana je država s jednim od najvećih gospodarskih porasta u Africi, pa i među najvećima u svijetu. Njihov rast lani je iznosio 11 posto. Gana je zemlja bogata zlatom, dijamantima, naftom i drugim sirovinama.

− Ovo je početak izvanredne poslovne priče koja, duboko se nadam, neće završiti gradnjom brodova, nego će to biti početak šire suradnje. Naši su ljudi već dva puta bili u Gani, gdje su izvanredno primljeni. Ugovor o gradnji brodova trebao bi biti potpisan ovih dana. Delegacija Gane danas je obišla Remontno brodogradilište i upoznala se na licu mjesta s našim mogućnostima. Odlaze više nego zadovoljni. Ne želim otkrivati detalje, ali na pomolu su i drugi, puno vrjedniji poslovi koje bismo odradili za gansko Ministarstvo poljoprivrede − kaže Goran Prgin.

Zamjenik ministra Hon Aquinas Quanasah kaže da je iznenađen ne samo ljepotama Šibenika, nego i prijamom koji su domaćini priredili za njega i njegove suradnike.

− Gana ima izvanredno dobra poslovna i druga iskustva s bivšom Jugoslavijom u vrijeme suradnje predsjednika Tita s našom zemljom u Pokretu nesvrstanih. Sada je novo vrijeme i želimo uspostaviti što je moguće bolju suradnju s Hrvatskom, a za to itekako ima prostora. Posao s gospodinom Prginom otvara nam vrata u Hrvatsku. Ovdje nije samo riječ o gradnji brodova, nego o široj poslovnoj suradnji korisnoj za obje zemlje. Riječ je o transferu znanja i tehnologija, iskustva i ljudi. Naša je namjera da se takvi brodovi, uz neposrednu pomoć brodograditelja iz Šibenika, dakle po njihovim nacrtima i tehnologiji, pa i uz njihov neposredan angažman, u budućnosti grade i u Gani. Da bismo učvrstili tu suradnju, među ostalim, inicirat ću bratimljenje Šibenika i okruga Mfantsiman − kazao je zamjenik ministra Hon Aquinas Quanasah i pozvao čelne ljude Šibenika i županije da posjete Ganu.

Ovo poslovno povezivanje Gane i NCP−Remontnog brodogradilišta pozdravili su i župan Goran Pauk, kao i gradonačelnik Željko Burić.

− Ovo je moj prvi radni angažman kao gradonačelnika i, ako je suditi po tome, sve sluti na dobro. Svima koji žele poslovno surađivati sa Šibenikom i ovdašnjim tvrtkama široko ćemo otvoriti vrata. U konkretnom slučaju, kao gradonačelnik nastojat ću ove tek uspostavljene veze ojačati preko Međunarodnog dječjeg festivala, što bi moglo osigurati kvalitetnu suradnju na kulturnom planu − kazao je gradonačelnik Burić.

MARIJAN DŽAMBO

[jadran2]

Neka bude uspjesno
http://www.britishpathe.com/video/president-tito-visits-ghana
Nije valjda casni Aquinas Quanasah (Hon. mu nije ime  nego titula) vezan za "sex tape" za koji kaze " Nisam pogledao, ali mislim da to nisam ja".
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Neka bude neka realizacija......

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

UPRAVA ‘BRODOSPLITA’ UKINULA MEDICINSKU SLUŽBU KOJA JE POSTOJALA PUNIH ŠEST DESETLJEĆA
Ugašena škverska hitna pomoć, radnike će spašavati kolege s tečajem

Nakon punih šest desetljeća postojanja „Brodosplitove“ hitne pomoći, ta služba koja je spasila nebrojene škverske živote i pružila prvu pomoć unesrećenima u radu, odlazi u povijest.

Naime, odlukom Uprave ugašena je škverska hitna pomoć.

Tko će sada spašavati radnike koji stradaju na navozima? Kako kaže glasnogovornik Josip Jurišić, radničko zdravlje i živote spašavat će sami škverani i škverski vatrogasci.
‘Sve po propisu’

- Sukladno članku 62. zakona o zaštiti na radu, u „Brodosplitu“ je organizirano i osigurano pružanje prve pomoći za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti na način da su 193 zaposlenika osposobljena za pružanje prve pomoći i na raspolaganje im dana potrebna sanitetska oprema.

Značajnu ulogu u pružanju prve pomoći ima i naša vatrogasna postrojba koja po pozivu prva izlazi na mjesto nesreće, a čiji su vatrogasci osposobljeni za pružanje prve pomoći i u slučaju potrebe mogu prevesti ozlijeđenog do stanice za hitnu pomoć KBC-a Split.

Također, napominjemo da usluge dežurnog liječničkog tima, kakve je do sada koristio „Brodosplit“, nema ni jedno drugo brodogradilište u Hrvatskoj - stoji u očitovanju škverskog glasnogovornika.

Priupitali smo glasnogovornika Jurišića da nam kaže jesu li spomenuta 193 zaposlenika „Brodosplita“ osposobljena za pružanje prve pomoći trenutačno u otkaznom roku, kao uostalom i većina škverana. Jurišić je samo kratko odgovorio kako je, citiramo, „sve organizirano u skladu s važećim pozitivnim zakonskim propisima“.

Identičan odgovor dobili smo na naš upit je li možda gašenjem „Brodosplitova“ liječničkog tima ugrožena sigurnost na radu.

Nekada ponos radničkog zdravstva

Ne tako davno škverska liječnička ambulanta bila je među najbolje organiziranim radničkim ambulantama u Hrvatskoj. Do prije desetak godina ambulanta je radila u tri smjene, te brojala 15 djelatnika, liječnika opće prakse i medicinskih sestara. Osim toga, škverski liječnici raspolagali su u svojoj ambulanti ultrazvukom, RTG uređajem, laboratorijem... Ipak, bilo je to vrijeme pune zaposlenosti kada se godišnje gradilo pet do šest brodova.

Sada je škverski liječnički tim spao na dva slova, točnije na jednog liječnika i jednu medicinsku sestru.
Vrijeme velikih promjena i osjetnog smanjenja broja radnika u „Brodosplitu“ očito se neizbježno odrazilo i na čuvenu škversku ambulantu.

Na navozima do 1000 zaposlenika

U „Brodosplitu“ od ukupnih tri i pol tisuće radnika sada radi između 700 i tisuću nužnih za odvijanje tekućih poslova na navozima, te u administraciji. Većina je radnika potpisala otkaz ugovora o radu, te se nalaze u otkaznom roku, nakon čega slijede isplate otpremnina. Kako je dogovoreno, minimalno dvije tisuće radnika ostat će u škveru, dok će preostali svoju radnu sreću morati potražiti izvan kruga škvera.

Trenutačno se na navozima brodogradilišta grade dva broda za posebno teške terete za nizozemskog naručitelja. Grade se i komponente mosta kod Osijeka za paneuropski cestovni koridor kojim se sjever Europe preko Budimpešte, Osijeka i Sarajeva povezuje s Jadranom. Vlasnik Tomislav Debeljak najavio je skori početak izgradnje turističkih jedrenjaka za svoju „Brodosplit-plovidbu“.

U bolnicu vatrogasnim vozilom

Prošli tjedan jedan je škveranin s nekoliko metara visoke radne skele pao na tlo. Srećom, bez težih posljedica. Umjesto prijašnje prakse kada bi škeveranina ozlijeđenog na radu do KBC-a Split prebacilo vozilo „Brodosplitova“ liječničkog tima, ovaj put radnika su do bolnice prebacili škverski vatrogasci.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

PSIHOZA STRAHA NA NAVOZIMA
"Moji kolege spremni su gaziti po leševima kako bi ostali u splitskom škveru"

U škveru vlada psihoza straha i nepovjerenja. Ljudi više ne znaju kome mogu vjerovati, a kome ne. Prijatelji, kolege koji su godinama radili zajedno, marendavali zajedno, ginuli na poslu jedan za drugoga, danas više ne razgovaraju. Eto, dotle je došlo. Jedni okrivljuju druge da su se “slizali” s poslodavcem kako bi ostali na poslu.

Nema više onog škverskog zajedništva koje nas je krasilo. Jednostavno, mnogi od nas ne mogu prepoznati svoje kolege s kojima su radili dugi niz godina, promijenili su se – kazuje 63-godišnji škverski radnik (podaci poznati redakciji), koji je pola života proveo po škverskim navozima, radeći i prehranjujući škverskom plaćom svoju obitelj.

Kao i mnogi drugi škverani, on gleda posljednjih godina “urušavanje” splitskog škvera, koje je muku mučilo s dobivanjem novih poslova, a mogući spas za veliku splitsku tvrtku vidio je u dolasku novog vlasnika Tomislava Debeljaka.

Zavadi pa vladaj

– A ne znam ja hoće li Debeljak spasiti škver. Mislim da on radi po naputcima iz Vlade, ono što Vlada nije mogla odraditi, odradit će on za njih. Dao Bog da Debeljak uspije i da podigne škver iz pepela. Ima on ideja, ali većina ljudi u škveru je sumnjičava. U škveru vlada atmosfera “zavadi pa vladaj”. Bilo je i fizičkih sukoba među dojučerašnjim kolegama i prijateljima.

Znam za slučaj kada je jedan od šefova, sam na svoju ruku, išao određivati tko će od radnika ostati, a tko neće. Nije se konzultirao s poslovođom, koji je u hijerarhiji stepenicu ispod njega, što poslovođi nije bilo pravo pa je došlo do fizičkog sukoba. Vrše se razni pritisci na ljude. Tako se govori da onaj tko ostane u nekom od škverskih sindikata nema šanse da ostane raditi u škveru, dok onome koji se iščlani iz sindikata šanse za zadržavanje posla naglo rastu. Ljudi ne znaju što da rade.

Rad očito nije mjerilo tko će ostati, a tko ne. Podobnost i ništa drugo. Poslušnici će sigurno ostati, pa taman ne imali pojma o poslu. Oni, pak, koji imaju soli u glavi, ali koji nisu po guštu poslodavcu, ostat će zasigurno bez posla – mišljenja je naš sugovornik.

Otpremnine nitko još uvijek nije dobio i dobit će ih na kraju otkaznog roka, ali ni plaća za svibanj (do trenutka pisanja teksta) nije sjela na račun.

– Plaću smo trebali dobiti u petak, no još ništa nije uplaćeno na račune. Ili nema novca ili je nešto drugo u pitanju. Kada će, i hoće li biti, nitko to ne zna. Situacija je nezdrava. Eto, imali smo razna testiranja, pa smo, među ostalim, morali svoje radne kolege ocjenjivati ocjenom od 1 do 5 i napisati s kime bismo najradije radili. I sada, recimo, ako ja nisam dobar s nekim svojim kolegom, dao sam mu ocjenu jedan, dok sam nekome svom prijatelju iz firme dao pet, a taj moj prijatelj možda je lošiji meštar od ovog drugog. Gdje je tu pravednost? – pita se škveranin.

Kaže se kako samo budale ne mijenjaju mišljenje, a po navodima našeg sugovornika mnogi su u škveru promijenili mišljenje i povukli se u mišju rupu.

– Oni koji su prije godinu dana bili za “ubit i zaklat” za splitski škver, danas su se primirili. Sada ih nema ni čut ni vidit. Valjda im je nešto obećano i sada stoje po strani i gledaju, kao da se njih ovo “klanje” uopće ne tiče. Ljudi su preplašeni, bore se samo za sebe, što je možda i normalno, ali ne ide mi u glavu da se ljudi preko noći mogu promijeniti i da ti oni koji su ti jučer bili prijatelji i kolege danas okreću leđa i rade protiv tebe. Spremni su, što se kaže, gaziti po leševima ne bi li sebe osigurali, a drugog pokopali – zaključuje naš sugovornik škveranin.

Gazde ih vole dok im trebaju

– Ima u škveru, kao, pretpostavljam, i svuda, ljudi koji će se šefovima i gazdama ulizivati, kako bi drugog diskreditirali, izgadili i eliminirali, samo da oni opstanu. U pravilu takvi nisu nizašto, osim za raditi skandale i podmetati noge. Oni su “peta kolona” i gazde ih “vole” dok im trebaju, a kada ispune svoje zadatke, onda ih odbace kao stare krpe.

U takvima je stalno prisutan strah jer znaju da su loši radnici i da ne znaju ništa, pa je njima najlakše manipulirati. Takvom obećaj brda i doline, i pokopat će svoje kolege bez ikakvog problema – kazuje škveranin.

Boris Blažinić, sudski vještak za psihologiju:
Strah i paranoja mogu napraviti mnogo štete

„Mislim da je vlasnik DIV-a poprilično komunikacijski nepripremljen ušao u proces privatizacije i restrukturiranja Brodosplita, što je bilo vidljivo iz načina njegovog komuniciranja sa zaposlenicima tvrtke, ali i poruka koje su slane iz tvrtke prema javnosti. Kada se radi o ovako zahtjevnim procesima upravljanja treba obavezno napraviti strategiju tranzicije i komunikacijski plan.

Pri tome treba detaljno razraditi unutarnji i vanjski komunikacijski plan koji bi slao izravne poruke zaposlenicima i javnosti kako bi se održala konstruktivna i radna atmosfera“, prokomentirao je Boris Blažinić, profesor psihologije i sudski vještak za psihologiju, voditelj Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala i SoftSkills Academy, Centra za razvoj osobnosti, događanja u splitskom škveru kada je riječ o odnosu novog poslodavca i zaposlenih, ali i ukupne „komunikacijske strategije“ novog vlasnika.

Blažinić je za Ministarstvo obrane uspješno provodio strategiju „restrukturiranja“ tijekom koje je 20 tisuća zaposlenih, bez mnogo javne pompe, otišlo iz sustava.

„NATO je primjer restrukturiranja MORH-a uzeo kao model za buduće slične procese. Radi se o tome da je jako bitno u slučajevima kada se mora otpuštati radnike to raditi na način da se očuva dostojanstvo onih koji dobivaju otkaze, kako bi se poslala poruka i onima koji ostaju da će nastaviti raditi u dostojanstvenim uvjetima. Ako se tako ne postupi kreira se institucionalna paranoja koja rezultira osjećajima straha, depresije i beznađa kod onih koji odlaze ali i kod onih koji ostaju.

Takva depresivna organizacija tada ne može dobro funkcionirati i zbog toga treba mnogo raditi na tome da svaki direktor i svi zaposlenici u svakom trenutku znaju zbog čega se neki potez provodi, koji su kriteriji za otkaz, zašto se restrukturiranje provodi, koji su njihovi ciljevi, kao i sve druge pojedinosti“, ustvrdio je Blažinić, dodajući kako je u vrijeme restrukturiranja MORH-a proveo niz radionica na temu upoznavanja i radnika i rukovodećeg kadra kako bi svi upoznati sa najvažnijim procesima.

„Jednako kao što je za učinkovito funkcioniranje vojske važan moral njenih pripadnika, tako je i u poduzeću jako važno održati moral i radnu etiku, inače strah, depresija i paranoja mogu načiniti jako mnogo štete, i radnicima i vlasniku“, zaključio je Blažinić.

Autori : Ivica Marković / Frenki Laušić
Izvor : SD