PALUBA
June 16, 2024, 06:25:42 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 [16] 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 ... 35   Go Down
  Print  
Author Topic: Škverska kronika  (Read 399258 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 327



« Reply #225 on: November 17, 2013, 07:04:18 pm »

CRNI RECESIJSKI DANI ZA EUROPSKU BRODOGRADNJU NIKAKO DA PROĐU
Spas za škverove krije se u Rusiji

Dio radnika u „Brodosplitu“ bučno štrajka, sa sindikalistima na čelu kolone upadaju u upravnu zgradu, “breaking news” iz sata u sat, a novi poslovi sve su dalje od uzburkanog škverskog horizonta. Nesumnjivo, nekadašnji sindikalni lider iz brodogradilišta u Gdanjsku Lech Wallesa, barem što se tiče akcija u splitskom škveru, bio bi ponosan. Potpuno u njegovu stilu.

Vječiti sindikalni vođe, neupućeni političari, optužbe na račun novoga vlasnika, kontraoptužbe i demantiji, „Brodosplit“ se uvijek ima čime zabavljati. Samo je pitanje gde su u toj “zabavi” novi brodovi. Kako privući naručitelje, brodare, te osjetljive biljke, u latentnom stanju ni rata ni mira u splitskom škveru. Činjenica je da mnogi zatvaraju oči pred stanjem stvari u europskim brodogradilištima. Umjesto toga stalno se ponavlja demagogija o „ustavnom pravu na rad“, o „izgradnji brodova na ovim prostorima od vremena Isusa Krista“, ...

Crni recesijski dani za europsku brodogradnju nikako da prođu. Doslovce za svaki novi ugovor brodogradilišta u svijetu vode krvave rovovske bitke. U Bruxellesu su odavno svjesni da je konkurencija golema, naročito iz zemalja jugoistočne Azije, iz Kine i Koreje. Što god brodogradilišta u Europi i na Zapadu mogu sagraditi, Azija sagradi jeftinije. Samo najveće korejsko brodogradilište „Hyundai Heavy Instrustries“ veće je nego 20 najvećih europskih brodogradilišta zajedno.

Ipak, ni u Koreji ne cvjeta cvijeće. Vodeća korejska brodogradilišta zaprimila su zahtjeve za odgodu isporuka 24 broda vrijednih oko tri milijarde dolara nakon što se intenzivirala dužnička kriza u Europi i smanjile kreditne linije za kompanije.

Nijemci bez narudžbi

I njemačke škverove kosi kriza. Od 36 brodogradilišta na njemačkom sjeveru samo ih šest posluje pozitivno. Jedno od njih je brodogradilište „HDW“ u Kielu, ali ono gradi podmornice i brodove za vojsku, pa problema s kupcima nema. „Flensburg Schiffbau“ u Flensburgu, poznato po gradnji ro-ro brodova, ima ugovore samo do kraja ove godine.

Što se tiče 2014. dodine, knjiga narudžbi im je potpuno prazna. Čak je globalni vojnobrodograđevni div „Thyssen Krupp Marine Systems“ obustavio gradnju brodova u svom pogonu „Nordseewerke“ u Emdenu i to najstarije brodogradilište za izgradnju podmornica prodao poduzeću „Siag Schaaf“ specijalizirano za proizvodnju elektrana na vjetar.

I jedna je Danska od Europske unije zatražila pomoć za više od tisuću radnika koji su otpušteni iz 45 poduzeća koja su uglavnom proizvodila opremu i strojeve za brodogradilišta. Ti radnici su otpušteni zbog smanjenja narudžbi iz brodogradilišta. Najveći danski i svjetski brodar „Maersk“ zbog galopirajuće krize najavio spajanje s dvije brodarske kompanije kako bi udružili flote, uštedjeli, privukli svježi kapital i tako preživjeli.

Radnički prosvjedi nisu spasili ni Italiju od zatvaranja škverova. Talijanski i europski div „Finincantieri“ je zbog nedostaka poslova od svojih osam brodogradilišta, dva brodogradilišta u mjestima Castellammare di Stabia i Sestri Ponente dao zatvoriti, a brodogradilištu u mjestu Riva Trigoso (pokraj Genove) znatno smanjiti kapacitete. Ukupno tri tisuće talijanskih škverana završilo je na burzi rada.

Prema Europskom udruženju brodogradilišta (CESA) od 2008. do 2012. u 300 brodogradilišta, koliko ih ima u Europi, izgubilo je posao 60 tisuća radnika.

- Nešto se valja na obzoru što se tiče brodograđevnog tržišta. E sad, radi li se o svjetlu spasa na kraju tunela ili je to svjetlo jurećeg vlaka, vidjet ćemo...- kaže slikovito kapetan Ante Roje, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Jugoslavenskog udruženja brodara, direktor splitske brodarske tvrtke “Jadroplov“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, te vrsni poznavatelj svjetskog pomorskog tržišta i brodogradnje.

- Svjetska knjiga narudžbi brodova lagano se popravila u odnosu na prijašnje godine. Što se narudžbi tiče, dominiraju uglavnom kruzeri i brodovi iz ‘offshore’ programa. Međutim, kriza i dalje čini svoje. Samo u brodogradilištima u Vijetnamu oko 14 tisuća radnika ubrzo će ostati bez posla jer narudžbi nema.

Oni koji dominiraju jesu velike brodograđevne korporacije u Koreji i Kini. Od 1600 brodogradilišta, koliko ih ima u Kini, njih 30-ak drži gotovo 97 posto svih kineskih narudžbi brodova. Premda je Koreja brodograđevni div, kao u tehnologiji, tako i u narudžbama, korejska grupacija STX našla se pred bankrotom jer su se previše zadužili u „Korean development banku“.

Banka za izvoznike

Ne zaboravite da je korejski STX vlasnik norveške grupe „Aker yard“ koji broji 16 škverova, uglavnom u Europi. Ono što zabrinjava jest da se Splitsko sveučilište, odnosno katedra za brodogradnju, sindikalisti, dio brodograditelja... uopće ne bave svjetskim brodarskim tržištem, cijenama brodova, ciklusima promjena cijena, tehničkim inovacijama...

O tome oni doslovce pojma nemaju, niti ih je briga. Uz to, ne mogu sindikati voditi splitsko brodogradilište. Toga u svijetu nigdje nema. U Americi sindikate zovu „shop steward“. Dakle, oni su servisi potrebama svojih radnika i ništa više od toga - kaže pomorski stručnjak Roje, te nastavlja:

- Osnovni problem hrvatske brodogradnje, a time i „Brodosplita“ kao najvećeg domaćeg brodogradilišta, jest nepostojanje banke kao što je bila nekadašnja „Jugoslavenska banka za međunarodnu ekonomsku suradnju“, koja je podupirala izvoznike. U Hrvatskoj takve banke za financiranje izvozne privrede uopće nema - kaže ovaj bivši direktor „Jadroplova“.

Jedino riješenje kako prebroditi duboku svjetsku krizu, prema riječima kapetana Roje, jest graditi brodove za sebe. Roje je izrazio uvjerenje kako su brodovi za prijevoz kontejnera koje je „Brodosplit“ najavio graditi za svoju flotu, recept da se očuva brodogradnja u uvali Supaval.

- Od isporuke do prodaje broda, ako povoljne tržišne prilike nisu utjecale na prodaju broda u toku gradnje (‘newbuilding resale’), brod valja staviti u kvalitetan management. I u razdoblju depresije brod, najčešće, može ostvarivati dovoljno za pokriće troškova iskorištavanja. Rastom tržišta ostvarivat će se i određena dobit kojom će se otplaćivati investicija. Naravno, u trenutku kada se tržište oporavi, prodajom tih brodova mogla bi se ostvariti zarada. Što se tiče narudžbi kontejneraša, svjetski lideri su Grci - kaže kapetan Roje.

Jevgenij Pavlovov, ruski pomorski analitičar, i jedan je od bivših pomoćnika direktora velikog ruskog brodogradilišta „Zvezda shipyard“ poznatom po izgadnji ledolomaca. Ruski sugovornik iz Moskve za „Spektar“ kaže kako je Rusija jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja se, usprkos dubokoj svjetskoj recesciji, nalazi „pred renesansnom obnovom svoje trgovačke flote“. Znaju li to u Hrvatskoj, pita se Pavlovov.

- Predsjednik Vladimir Putin prije nekoliko mjeseci obznanio je kako do 2030. godine Ruska Federacija treba izgraditi čak 500 novih brodova, i to za plovidbu između Murmanska i Vladivostoka, kao i brodove za riječnu plovidbu. Također, predsjednik Putin je najavio izgradnju novih naftnih platforma i brodove za geološka istraživanja, uz one ‘klasičnije’ brodove kao što su kontejneraši i LNG tankeri.

Ruski šef države pozvao je naftne kompanije „Gazprom“ i „Rosneft“ da sa brodarom „Sovkomflotom“ udruže snage za dugoročnu suradnju u obnovi ruske flote. S obzirom na klimatske uvjete, Rusija nema brodogradilište u kojemu se tijekom cijele godine mogu graditi brodovi - navodi Pavlovov. Poručuje kako nije nimalo lako dobiti dio velikog ruskog brodarskog kolača za koji se bore mnoga svjetska brodogradilišta.

Državna pomoć

- Razlog je jednostavan - taj financijski kolač dijele samo veliki svjetski igrači, uz pomoć svojih nacionalnih banaka i vlada. Primjerice, korejska brodogradilišta poput „Samsunga“ i „Hyundaija“ danas grade sve veći broj tankera za ruske potrebe. Što se tiče vojne brodogradnje, Francuska je čak izgradila dva amfibijska nosača helikoptera za rusku ratnu mornaricu.

Rusija je uvijek naklono gledala na suradnju s hrvatskim brodogradilištima. Međutim, hrvatska brodogradilišta bez pomoći svoje vlade teško mogu dobiti kapitalne i dugoročne projekte u Rusiji - konstatira jedan od nekadašnjih čelnika ruskog brodogradilišta „Zvezda“ s ruskog Dalekog istoka koji je danas konzultant mnogim brodogradilištima koja surađuju s Ruskom Federacijom.

- Pitam se koliko nadležna hrvatska državna ministarstva prate što se događa u ruskoj, ali i svjetskoj brodogradnji - otvoreno će Pavlovov.

Prije ravno deset godina, prisjetio se Ljubo Jurčić, nekadašnji ministar gospodarstva u vladi Ivice Račana, u svijetu se naručivalo dvije tisuće brodova godišnje.

- U Hrvatskoj je tada bio prosjek između 20 i 25 brodova godišnje u knjigama narudžbi naših škverova. Sve te brojke danas su se prepolovile. Samo „Uljanik“ i „Brodosplit“ imaju tehničkih kapaciteta za iskorak prema potentnim tržištima poput ruskog, a koje kriza nije pretjerano pogodila. Međutim, ti škverovi nemaju iza sebe državni sustav podrške, od diplomacije do banaka, nego su privatizacijom prepušteni sebi samima. To je, blago rečeno, neozbiljno. Tim više što vlada duboka recesija tržišta gdje država mora pomoći svojoj industriji - kaže profesor Jurčić koji na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu predava međunarodnu ekonomiju.

Treba biti pošten pa reći da su 22 godine brodogradnje u samostalnoj Hrvatskoj 22 godine tranzicijskog puta bez cilja, neuspjelih sanacija i promašaja politički podobnih kadrova u škverovima. Lako je bilo potpisivati ugovore za nove brodove unaprijed znajući da će porezni obveznici pokriti gubitke. Taj luksuz ni jedan privatnik sebi ne može dopustiti.

Turci u ekspanziji

Na potpore europskih fondova mogu računati samo ona brodogradilišta koje nude tehničke inovacije. Turska brodogradilišta danas su u ekspanziji, te su se usmjerili na gradnju manjih i specijaliziranih brodova. Za gradnju manjih brodova, kazuju analitičari, odlučila se i Nizozemska koja svoju prigodu vidi u gradnji vojnih brodova. Svjetsko tržište, naime, posljednjih godina sve više traži manje, višenamjenske vojne brodove.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
nyupnik
Prijatelj foruma
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 938


« Reply #226 on: November 18, 2013, 01:32:37 am »


...

 Najveći danski i svjetski brodar „Maersk“ zbog galopirajuće krize najavio spajanje s dvije brodarske kompanije kako bi udružili flote, uštedjeli, privukli svježi kapital i tako preživjeli.

....

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

Kakve pi7darije se ovdje pišu...Sad
Logged
Lox
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 469


« Reply #227 on: November 18, 2013, 11:10:35 am »

Mislim da u core bussinesu nema neke budućnosti. Raduje što je Brodosplit najavio petogodišnje partnerstvo s nijemcima u igradnji velikih dizalica. Tim putem treba ići.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 327



« Reply #228 on: November 22, 2013, 10:14:27 am »

BRODOSPLIT - SPLIT

05.11.2013.

BEZ VISOKIH TONOVA
Predsjednik primio sindikaliste i Upravu Brodosplita: uspostavljen socijalni mir i otvoren postupak pregovora


Susret predsjednika Ive Josipovića sa predstavnicima „Brodosplitove“ uprave, sindikalista, te predstavnika ministarstava rada i gospodarsta prošao je, kako upučeni kažu, u „atmosferi polemike, no bez visokih tonova.

Predsjednik Josipović, kako vele naši izvori, sastanak je vodio mirno i staloženo. Predsjednik je, kao moderator susreta, inzistirao, a tako će biti i ubuduće, na poštivanju zakona, prava, obveza i svega onoga što je potpisano u procesu restrukturiranju splitskog brodogradilišta.

Premda su se sindikalisti u Uredu predsjednika dotakli i pitanja njihove suspenzije, te zabrane ulaska u „Brodosplit“, a koja im je izrečena nakon nedavnog fizičkog upada u zgradu uprave, predsjednik Josipović nije želio o tom pitanju raspravljati. Poručio je tek kako to pitanje treba prepustiti procesima u tijeku.

Podsjetimo, u splitkom brodogradilištu u tijeku je disciplinski postupak kako bi se ustvrdili sve okolnosti upada dijela radnika u upravnu zgradu, te kako bi se ustvrdile možebitne povrede obveza iz radnih odnosa. Trenutačno se 15 zaposlenika, među njima i sindikalisti Zvonko Šegvić, Pave Matošić i Joško Franić, nalaze pod zabranom ulaska u krug brodogradilišta.

Stavka kojoj su sindikalni čelnici „Brodosplita“ posvetili najveći dio svojih istupa u susretu sa Josipovićem jesu - sindikalne članarine.

Naime, sindikati su već mjesecima zabrinuti zbog opadanja prihoda iz članarina s kojima financiraju svoje aktivnosti. Kako doznajemo, veći dio radnika „Brodosplita“ koji su potpisujući nove ugovore o radu i prelazeći u novoosnovane škverske tvrtke, nisu potpisali da im se od plaće svaki mjesec odbija stavka za članstvo u sindikatu.

Kao što je poznato u „Brodosplitu“ djeuluju tri sindikata: Sindikat metalaca, Radnički sindikat i Nezavinsi sindikat koji slovi kao brojčano najveća sindikalna organizacija u splitskom škveru. Ono što nije pozanto je koliko se svakog mejseca u sindikalne kase slije financijskih sredstava od članarina. Očito da je pad prihod od članarina kod sindkalista zazvonilo je na uzbunu.

Uspostavljen socijalni mir i otvoren postupak pregovora

Na današnjem sastanku postignut je i sporazum kojim je uspostavljen socijalni mir i otvoren postupak pregovora, priopćeno je iz Predsjednikova ureda.

Na sastanku na kojem su sudjelovali i ministar rada Mirando Mrsić i pomoćnicom ministra gospodarstva Sabina Škrtić dogovoreno je da će započeti pregovori o novom ili izmijenjenom kolektivnom ugovoru u Brodosplitu i ovisnim društvima koja su obuhvaćena procesom restrukturiranja.

Prihvaćeni model kolektivnog ugovora ponudit će se na pristupanje ostalim Brodosplitovim novoosnovanim ovisnim društvima.

Za vrijeme pregovora, koji će trajati tri mjeseca, vladat će socijalni mir koji uključuje urednu isplatu plaća i poštivanje zakonskih prava radnika. Za trajanja pregovora sve će strane odgovorno i uz poštovanje druge strane nastupati u javnosti, sukladno obavezama koje su preuzete, stoji u zaključcima sa sastanka.

Također je dogovoreno da će se u Brodosplitu i svim ovisnim društvima omogućiti sindikalni rad, sukladno zakonu i drugim propisima. Sindikati će Upravi dostaviti popis članova, a Uprava će u roku pet dana sindikatima naznačiti u kojoj tvrtki - matičnom ili ovisnom društvu, su zaposleni sindikalni članovi.

Uprava se obvezuje da će ustegnuti sindikalnu članarinu zaposlenicima za koje sindikati ustvrde da su njihovi članovi, a sindikati u slučaju spora preuzimaju odgovornost za točnost podataka, uključivši i refundaciju neopravdano uskraćenih sredstava.

Zaključke su potpisali predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić, predsjednika Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević, predsjednik Radničkog sindikata Brodosplita Ivan Čavka, glavni povjerenik Sindikata metalaca Joško Franić i član Uprave Brodosplita Darko Pappo.

Matijašević je u izjavi Hini izrazio zadovoljstvo time što su se u rješavanje problema splitskog škvera uključili predsjednik Republike i ministar rada, te što je postignuti dogovor potpisan i što su utvrđeni rokovi.

Na upit hoće li se radnici kojima je zabranjen ulaz u brodogradilište biti vraćeni na posao, Matijašević je rekao kako to nije bio predmet današnjeg dogovora, te podsjetio da se u Brodosplitu nalazi inspekcija rada koja provodi nadzor postupka prema radnicima, za koji sindikati drže da nije bio zakonit.

Šegvić je naglasio kako je najvažnije otvaranje postupka kolektivnog pregovaranja i priznavanje sindikata. "Ovo je veliki početak i mi smo govorili da je razgovor jedini mogući način rješavanja problema. Zašto je bilo drugačije nije mi jasno i sada smo opet na početku, a to smo mogli biti prije mjesec ili tri mjeseca", rekao je Šegvić.

Najbitniji su interesi Brodosplita i grada Splita i njihova budućnost, a ne mi kao pojednici, poručio je. Najavio je da će sutra sindikati razmotriti situaciju i vidjeti što dalje jer, kaže Šegvić, nije lako živjeti pod takvim tenzijama.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

20.11.2013.

A JUČER SU IH SLALI DOMA...
‘Brodosplit’ sad traži 143 radnika


Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje “Brodosplit” je oglasio potražnju za 143 radnika, i to, kako se navodi, zbog povećanog opsega posla, kao i “novootvorenih poslova”...

Otvaraju se, naime, radna mjesta za 12 brodocjevara, 20 električara, 20 brusača i jednako toliko zavarivača, bravara i brodomontera, te za 31 antikorozivca. Riječ je, inače, o poslovima s punom satnicom, ali na određeno vrijeme.

Frenki Laušić, voditelj Odjela za odnose s javnošću DIV grupe, vlasnika škvera, potvrđuje kako im nova radna snaga treba radi planiranih poslova. Pretpostavlja se kako je riječ o radovima na dovršetku izgradnje dvaju “heavy liftera” za prijevoz teških tereta, za nizozemsku tvrtku “Jumbo Shipping”, čija isporuka bitno kasni.

Najveći u floti

Podsjetimo samo kako su heavy-lift brodovi složeni projekti kakvi još nisu realizirani u hrvatskim brodogradilištima, a ovi ugovoreni koji se grade u splitskom škveru bit će najveći u floti “Jumbo Shippinga”. Prioritet pri zapošljavanju će, kao što se više puta spominjalo, imati bivši škverani, odnosno svi oni koji su dolaskom DIV-a dobili otpremnine, no nisu vraćeni na posao. Koliko ih je među njima s traženim strukama, u splitskom škveru nam nisu znali reći.

Riječ je, inače, o strukama za koje se moguće i prekvalificirati u okviru tečajeva što ih redovito organizira Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Vremena za prekvalifikacije, na žalost, nema, jer u oglasu stoji kako je posljednji dan natječaja 31. prosinca, a tečajevi za spomenuta brodograđevna zanimanja traju minimalno dva mjeseca. Sudeći, međutim, prema podacima koje smo dobili u splitskom područnom uredu HZZ-a, potrebe za školovanjem novih zavarivača ili brodomontera nema.

Kako doznajemo od predstojnice splitskog Zavoda Žane Gusić, u evidenciji je na jučerašnji dan bilo ukupno 1342 nezaposlenih s traženim zvanjima; dakle, brodocjevara, električara, brusača, zavarivača, bravara, brodomontera i antikorozista, te njihovih “podstruka”. Poslodavcu, dakle, ne bi trebao biti problem pronaći radnu snagu ukoliko je već ne nađe u okviru baze podataka s nekadašnjim djelatnicima.

Dragičević: Dobre vijesti!

 - To su dobre vijesti jer svako novo zapošljavanje veseli. To više što se traže one vrste zanimanja koja upućuju na nove poslove na navozima. S druge strane, više bih volio da se među onim radnicima koji su otišli iz škvera uz otpremnine provjerilo ima li želje za prekvalifikacijom za tražena zanimanja. Uz to, Ministarstvo rada je voljno sudjelovati u financiranju prekvalifikacija za tražena zanimanja - kazao nam je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca.

Podsjetimo, radnicima “Brodosplita” kojima nisu bili ponuđeni novi ugovori o radu, uprava škvera je s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje tijekom proteklih mjeseci osigurala savjetovanje uz pomoć mobilnih timova, te im je ponuđeno da preko HZZ-a mogu zatražiti prekvalifikaciju za zanimanja koja se sada traže. Kako nam je rečeno u splitskom brodogradilištu, ponuda za prekvalifikacijom još uvijek vrijedi.

Autor : Linda Perić
Izvor : SD

20.11.2013.

‘BRODOSPLIT’ ISPUNJAVA NALOGE EUROPSKE KOMISIJE
Pikameri u škveru: nestaje četvrti navoz


S „Brodosplitova“ četvrtog navoza ovih dana snažno odjekuje zvuk pikamera pod čijim udarima komad po komad taj navoz polako nestaje. Nije lako ukloniti 163 metra dug i 22 metra širok navoz. Ravno četiri mjeseca bit će potrebno da se ovaj navoz razbije teškim pikamerom i njegove ostatke ukloni. Dakle, do kraja veljače iduće godine četvrti navoz izgrađen davnih 60-ih godina prošlog stoljeća bit će u cijelosti uklonjen.
Pojašnjenja radi, rušenje ovog navoza jedna je od ugovornih obveza iz prodaje „Brodosplita“ samoborskom DIV-u, kao i ispunjenje protokola II. Europske komisije koji propisuje uništavanje proizvodnih instalacija kao kompenzacijsku mjeru u pridruživanju Hrvatske EU-u.

Također, rušenjem ovog navoza ostvaruje se i jedna od mjera predviđenih programom restrukturiranja splitskog brodogradilišta koji se aktivno provodi. Škverani se pitaju kakva je buduća namjena prostora četvrtog navoza...

Može se čuti kako će se taj prostor vjerojatno prenamijeniti za potrebe planirane proizvodnja dizalica i drugih čeličnih konstrukcija. Da potrebe za prostorom već postoje, ukazuje i prošlog tjedna potpisani dugoročni ugovor između splitskog brodogradilišta i poznatog njemačkog koncerna “Kranunion” za proizvodnju portalnih, te portalno-okretnih dizalica namijenjenih za vertikalni transport u lukama i brodogradilištima.

Prenamjena prostora

- Važno je razumjeti da se na mjestu četvrtog navoza ne smije raditi ništa što ima veze s brodogradnjom. Uklanjanje ćemo pretvoriti u prenamjenu, što ćemo iskoristiti za izgradnju moderne manipulativne površine za proizvodnju izvanbrodograđevnih proizvoda. Time nastavljamo aktivnosti u realizaciji restrukturiranja u diversifikaciji proizvoda.

- Navoz broj 4 najmanji je od svih otvorenih kosih navoza, te se zadnjih godina zbog ograničene nosivosti kranova nije u potpunosti koristio. Pitanje je projektnog rješenja na koji način i u kom obliku će biti korišteni ili rekonstruirani, odnosno premješteni kako bi imali maksimalnu iskoristivost. Osim uklanjanja navoza broja 4, kao dodatna kompenzacijska mjera je i prenamjena minimalno 5 posto površine za izvanbrodograđevnu djelatnost - pojasnili su nam iz Odjela za odnose s javnošću „Brodosplita“.

Bruxelleska ograničenja

Bruxelleski birokrati škversku su proizvodnju ograničili na 132.078 kompenziranih bruto tona. Sukladno ograničenjima cGT-a (faktor kompenzacije za uspoređivanje brodova različitih namjena, op.a.), “Brodosplit” godišnje smije graditi, ilustracije radi, najviše do 5 “product oil tankera”, svaki po 23 tisuće tona cGT-a, poput onih građenih za švedsku “Stenu” i “Marinvest”. Ili, primjer drugi: ako škverane krene izgradnja “heavy liftera”, direktive iz Bruxellesa dopustit će izgradnju najviše do šest godišnje, svaki po 18 tisuća cGT-a.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

22.11.2013.

PRILAGODBA DINAMIKE ISPLATE
Država nema novca: Brodosplit ostaje bez 80 milijuna kuna potpora


Zbog stanja s državnim financijama, Brodosplitu, Brodotrogiru i "3. Maju" u ovoj godini neće biti isplaćena sva sredstva iz proračuna namjenjena njihovom restrukturiranju, doznaje Novi list.

Za Brodosplit to znači da od predviđenih 480 milijuna kuna za ovu godinu ostaje "kraći" za 80 milijuna, dok Brodotrogir za 37 milijuna. "3. Maju" će umjesto 139,9 milijuna do konca ove godine biti isplaćeno 83,9 milijuna kuna.

Kako piše Novi list, iz Ministarstva gospodarstva objašnjavaju da je riječ o prilagodbi dinamike isplata državnih potpora (ne)mogućnostima državne blagajne za kojeg su "brodogradilišta pokazala visok stupanj razumijevanja".

Izvor : SD
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 153



« Reply #229 on: November 26, 2013, 04:31:38 pm »

Snimljeno na svjetskom nivou!

Quote
Jumbo is pleased to present the official footage from the launch of the first of the revolutionary new K3000 vessels at Brodosplit Shipyard in Croatia.

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/4rdShK992J4?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>


youtube tagovi

« Last Edit: November 26, 2013, 04:57:08 pm by SOLARIS 1972 » Logged
momo PT61
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 053


ПЕНЗИОНЕР


« Reply #230 on: November 26, 2013, 07:37:23 pm »

Nek mu je mirno more!Čestitke BSO sa željom da ovakvi prizori budu uobičajena stvar!
p.s.-za video,jednostavno-nemam reči
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #231 on: November 30, 2013, 07:09:22 pm »

HS COLUMBIA koji je bio na remontu u Viktor Lenac,a sada je na sidru ispred,vezaće se ponovo u Viktor Lenac, 7-mog narednog mjeseca.
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #232 on: December 09, 2013, 11:34:51 am »

HS COLUMBIA koji je bio na remontu u Viktor Lenac,a sada je na sidru ispred,vezaće se ponovo u Viktor Lenac, 7-mog narednog mjeseca.
Vezan u Lencu,obala dok.br.8
Logged
nyupnik
Prijatelj foruma
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 938


« Reply #233 on: December 09, 2013, 09:18:45 pm »

Vidio ga danas. Reko prvo, kao, vidi, prošao sedmi, a HS još uvijek na sidru...ali ipak je stigao! Smiley
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #234 on: December 09, 2013, 09:25:56 pm »

Vidio ga danas. Reko prvo, kao, vidi, prošao sedmi, a HS još uvijek na sidru...ali ipak je stigao! Smiley
Krcao vodu (zato se i vezao) Smiley
Kompanija će ove sedmice  odlučiti šta i kako dalje.,da li na sidro ili da sa 5-točlanom posadom ostane vezan za kraj.
O uposlenju broda za sad ništa.
« Last Edit: December 09, 2013, 09:34:16 pm by Kaćo » Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #235 on: December 09, 2013, 10:09:30 pm »

Vidio ga danas. Reko prvo, kao, vidi, prošao sedmi, a HS još uvijek na sidru...ali ipak je stigao! Smiley
Krcao je vodu (zato se i vezao) Smiley
Kompanija će ove sedmice  odlučiti šta i kako dalje.,da li na sidro ili da sa 5-točlanom posadom ostane vezan za kraj.
O uposlenju broda za sad ništa.
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #236 on: December 10, 2013, 06:38:39 pm »

@nyupnik -Stigao inspektor iz Njemačke.Sve se gasi na HS-C.Nekako će se nategnuti 1/3 posade.Čeka se ovako ORDER do daljnjeg.
Eto para brodogrodilištu od veza.
« Last Edit: December 10, 2013, 07:00:19 pm by Kaćo » Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #237 on: December 10, 2013, 07:09:45 pm »

@nyupnik -Stigao inspektor iz Njemačke.Sve se gasi na HS-C.Nekako će se nategnuti 1/3 posade.Čeka se ovako ORDER do daljnjeg.
Eto para brodogradilištu od veza.
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #238 on: December 15, 2013, 10:51:44 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slike od prekjuče koji mi je poslao inspektor kompanije.Brod je tip-top stanju,i isplaćeno Lencu do zadnjeg centa za remont,Rumun zapovjednik,oficiri palube i stroja iz  iz Crne Gore,i naravno kuvar filipinac Smiley.


* Rijeka hs Columbia (400x225).jpg (66.61 KB, 400x225 - viewed 161 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #239 on: December 22, 2013, 02:10:23 pm »

 21.12.2013.

Dogovoren prvi veći posao: Škverani će varit i goleme dizalice

Splitsko brodogradilište potpisalo je prvi ugovor s njemačkim koncernom “Kranunion”. Radi se o probnoj izradi segmenata portalno-okretne dizalice za francuskog naručitelja, odnosno portala, stupa i gornjeg dijela rešetkaste strukture strojarnice.

Splitski škver će, naime, odraditi čeličnu konstrukciju, bojenje, stepenište i predmontažu tih segmenata, te pripremu za ukrcaj na brod ili baržu. Rok isporuke je, kako doznajemo, 15. ožujka 2014. godine.

- Pregovaramo o novoj narudžbi triju velikih dizalica za jednu ukrajinsku tvrtku gdje bi se osigurala zaposlenost kapaciteta za 300 do 400 radnika na vrijeme od oko 6 mjeseci, odnosno do kolovoza 2014. godine - kazao nam je Eduard Jalžabetić, direktor izvanbrodograđevne prodaje “Brodosplita”.

DENIS KRNIĆ  SD
Logged
Pages:  1 ... 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 [16] 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 ... 35   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.044 seconds with 24 queries.