Tenk M-84

[Bandzi]

Imam jedno pitanje. Meni se čini da je kupola na stendu od tenka T-72. Označio sam strelicom detalj koji mi liči na otvor dnevne nišanske sprave T-72. Da li se onim dodatnim masama (tegovima) može simulirati raspored masa kupole M-84 sa kupolom T-72?

[Vladimir Ivanović]

Na kupoli je tehnološka nišanska sprava. Ovo gore veoma liči na kupolu T72. Unutar kupole je tehnološka nišanska sprava koja na sebi ima samo dio elektronike nišanske sprave, ali dijelovi za montažu sprave ne kupolu moraju biti originalni M84. Baza nišanske sprave i bazni prsten nišanske sprave su dijelovi na koje se kači nišanska sprava. Na to je montiran tehnološki poklopac. Ako bi se pokušala staviti nišanska sprava sa M84 u kupolu T72 to bi bilo nemoguće. A ovdje se mora napraviti prenos uglova sa topa na nišansku spravu preko paralelograma, pa na elevacioni senzor. Pa onda sa nišanske sprave do pojačavačke kutije. U slučaju da neka mehanička kota u tom prenosu uglova nije dobra dolazi do loma paralelograma.

Već sam negdje na ovome forumu objasnio na slikama koje je Boštjan postavio, a za koje je rekao da su slike topa M84 da su to slike topa tenka T72. Postoje primjetne razlike. Makar za mene. Na tenk M84 se može ugraditi top sa kolijevkom sa T72, ali uz nekoliko izmjena. Isto kao top sa M84 na T72. Nije isti dio prema nišanskoj spravi.

Ovaj stend je pravio Rudi Čajevac, moja firma, moj pogon, uz pomoć ĐĐ, Specijalna vozila negdje 1985 ili 1986 godine.

Na ovom stendu se ispituje hidraulika za M84. Ta hidraulika je veoma slična hidraulici za T72. Ima nekoliko razlika između ovih hidraulika, u davačima linearnih ubrzanja i induktivnim davačima pritiska, te u pojačanjima hidraulike. Na ovome se ne može ispitivati hidraulika tenka T72. Može, ali uz određene izmjene na hidraulici i kablaži stenda.

Volio bi da neko objavi slike ovoga stenda, ako ih ima. Možda je nešto rađeno u međuvremenu. U SFRJ je PPT mogla lako da dođe do prazne kupole M84, a malo teže do prazne kupole T72.

Tehnološka opterećenja imitiraju raspored težina i položaj težišta za M84. Nema neke razlike u težini ove verzije kupole između T72 i M84.

Kasnije je dodano još oklopa na prednju stranu kupole (M84A). To je zahtjevalo određene promjene na elektronici koja pokreće kupolu, te su urađene izmjene u pojačavačkoj kutiji zbog većih opterćenja u pogonu kupole, naročito ako je kupola bočno nageta. Da ne idem u detalje.

Pozdrav

Vlado

[Trifko]

Kad smo već kod sistema za pokretanje kupole , interesujeme jedan detalj, više se ne sjecam gdje sam pročitao dali ovde na forumu ili negdje drugo, da je za Vihor bilo predviđeno elktro pokretanje kupole bez hidraulike. Ako je tako zanimam me koja je bila predviđena snaga el. motorai i koliko bi vukao ampera pri maksimalnom opterecenju, i kako bi se to odrazilo na ukupnu potrošnju el enrgije na tenku ( dali bi se dodavali novi akumulatori, ili bi se kod postojeci povecavao kapacitet, jači generator...)?

[Vladimir Ivanović]

Na Vihoru su bili električni pogoni topa i kupole. Snaga za pokretanje topa i kupole bila bi ista kao sa hidraulikom. Bukvalno, svejedno je čim češ da pokrećeš top ili kupolu. Treba pokrenuti i pokretati otprilike istu masu. Tu moraš da uložiš energiju. Da li će pokretanje ići preko hidraulike koja se pogoni električno ili električno sa servo motorima otprilike je svejedno. Mora se uložiti energija. Samo su manji gubitci u snazi.
Dodatni akumulatori nisu potrebni. Sa ugašenim motorom tenka (na akumulatorima) može se vrtiti top i kupola desetak minuta, ako su dobri akumulatori. Starter/generator na motoru je, mislim, bio isti SG-10-1s.

Pozdrav

Vlado

[Рашо]

Naveli su i sljedeće

поэтому измерение дальности до цели, как в дневных условиях, так и ночных не превышает по времени 1 с;

a nisu naveli da je vrijeme između dva mjerenja daljine minimalno 12 sekundi. Dok se napuni kondenzator za napajanje bljeskalice u nišanskoj spravi. A vrijeme može biti i veće ako je neispravan jedan dio u kutiji K1-M ili ako je loš ovaj kondenzator. A naveo sam i nedavno da se zna desiti da laser ne radi kad vozač tenka da jači gas.

Ovo me začudilo. Zar dvanaest sekundi nije previše vremena između dva mjerenja daljine?

[trpe grozni]

Sa obzirom na brzinu gadjanja tenka, a i razvijenost tadasnje laserske tehnologije, mene bas i ne cudi taj vremenski interval izmedju dva laserovanja, plus kad razmiislis da laserovanje moze izvrsiti i drugi tenk u medjuvremenu i dati podatke ostalim tenkovima, ispada da vremetrajanje izmesju dva laserovanja i nije tako veliko i bitno.

[Рашо]

Sa obzirom na brzinu gadjanja tenka, a i razvijenost tadasnje laserske tehnologije, mene bas i ne cudi taj vremenski interval izmedju dva laserovanja, plus kad razmiislis da laserovanje moze izvrsiti i drugi tenk u medjuvremenu i dati podatke ostalim tenkovima, ispada da vremetrajanje izmesju dva laserovanja i nije tako veliko i bitno.

S obzirom da je tačna daljina do cilja jedan od ključnih uvodnih elemenata za gađanje, mene toliki vremenski interval baš čudi. Kada su na bojištu pokretni i gađač i gađani i daljine se stalno mjenjaju, mislim da je čekanje dvanaest sekundi do nove daljine previše.
Što se tiče laserske tehnologije, laseri na PAT-ovima su iz istog vremenskog perioda, a mjerili su daljinu kontinuirano.


Vlado, kog su tipa laserski daljinomjeri na tenkovima i kakvo im je napajanje?

[Vladimir Ivanović]

Laser na M84 bukvalno treba vremena da se napuni veliki kondenzator u nišanskoj spravi. Ono veliko izbočenje više okulara u nišanskoj spravi. U slučaju čestog laserovanja upali se lampica u DNNS "mala snaga lasera". I onda čekaj ponovo 12 sekundi. To je dovoljno vremena. Taman dok se napuni top. A i opis automata punjenja da može tako brzo da puni top je netačan. Može uz školske uslove, a ne u realnoj situaciji.
To je vrijeme punjenja topa ako je zrno tačno na mjestu na otvoru za izdavanje. Obićno se transporter vrti malo u krug, a to zahtijeva neko vrijeme. I ako se taster za popunu topa stisne u istoj sekundi nakon opaljenja. A tenk treba makar tri sekunde nakon opaljenja da se smiri od trzaja nakon opaljenja.

Tako da je i vrijeme punjenja topa netačan podatak, nego je školski, namješten.

Laser se napaja sa 26 volti tenkovskog napajanja.

Pozdrav

Vlado

[Vladimir Ivanović]

Prije nekoliko dana sam pisao o varijantama automata punjenja na verzijama tenka M84. I objavio sam dvije slike različitih verzija pulta upravljanja automata punjenja. Na https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=1473.msg259146#msg259146


i to su ove dvije slike.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

a naveo sam u prethodnom tekstu da se uređaj sastoji od

Na novijoj verziji pulta su drugačija kučišta za ove dvije sijalice. Jedna je da je dance u hvataču, a druga je da je prekidač AUT-RUČ u položaju RUČ. Trenutno ne mogu naći sliku novije verzije ovoga pulta.

Da saberemo specifikaciju ovoga pulta.

obrtnih prekidača              1 komad
tastera                            1 komad
dvopoložajnih prekidača     1 komad
sijalica                             2 komada
potenciomatara                 1 komad
konektora                         1 komad

I TRZ Čačak napravi Ispitni sto - stend za ispitivanje ovoga "komplikovanog" uređaja i taj ispitni sto prikaže ministru Šutanovcu kao jedno od dostignuća TRZ Čačak. Čak napravi i veliki plakat za taj naučni rad.      Negdje sam o tome već pisao na Palubi.

Pozdrav

Vlado

I sad nailazim na to veliko tehničko dostignuće za koje je napravljen ovaj pano.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Bez komentara.

Pozdrav

Vlado

[Vladimir Ivanović]

Ispravljam svoj prethodni tekst. U PU-175 se nalazi još i jedna zener dioda i pet otpornika. Tri otpornika su u paralelnoj vezi i u serijskoj su vezi sa potenciometrom, a svi zajedno su šent ampermetru, pokazivaču broja zrna u obrtnom transporteru.

Za Rašu

Laser na tenku se nalazi u nišanskoj spravi. Spravu je pravio Zrak Sarajevo OOUR FNP-3, ili fabrika namjenske proizvodnje br.3. Nalazili su se na kraju fabričkog kruga u Buća Potoku u Sarajevu. Isti OOUR je pravio i Jotu za PVO sisteme po licenci Galileo Italia.
Sam laser je pravila tada Iskra, Ceo ili Centar za elektrooptiku u Ljubljani. Sadašnja Fotona. Laser se je sastojao od pet štampanih ploča, jednog motora, na bljeskalici, malo optike i mehanike. Jedna ploča se je ugrađivala u kutiju K1-M, a ostale u nišansku spravu. Jedan od bitnih dijelova je kondenzator, a koji se nalazio više okulara u nišanskoj spravi. Ono veliko izbočenje.

Nakon raspada SFRJ isti laser je počeo da pravi i održava Institut za fiziku Zemun.

Laser je tipa Nd-YAG (Neodymium-yttrium aluminum garnet). Talasna dužina je bila 1064 nanometra, a snaga 20 megavata i vrijeme trajanja impulsa manje od 10 nanosekundi. Ovo je bio laser sa bljeskalicom i sa Q motorom. Zato je bilo potrebno da se napuni kondenzator, te da se naglo isprazni na bljeskalici.
Kod mjerenja daljine laserom, kod stiskanja tastera Laser na komandnom bloku nišandžije, u DNNS se aktivirao jedan motor koji je pokretao jednu mehaničku pregradu, zaštitu za oči. Kad ta pregrada zaklopi potpuno optiku prema očima nišandžije, aktivirao se laser te je mjerio daljinu. Od vremena punjenja ovog kondenzatora zavisilo je vrijeme između dva laserovanja. Laser je mjerio daljinu od 100 m do 9999 metara, sa tačnošću 10 metara. Izlazna optika je bila od posebnog stakla koje propušta ovu talasnu dužinu lasera. Staklo se pravilo u Paraćinu, u fabrici stakla. Staklo je imalo i jako malu temperaturnu dilataciju, a i ogromnu tvrdoću na metke i gelere. Obrada i poliranje stakla znala je trajati do tri mjeseca na polir mašinama u Zraku. Laser se je mogao provjeriti na terenu sa fotopapirom. Lako ga je progorjevao ispred nišanske sprave. Cijena DNNS bila je oko 100.000 dolara.

Bile su verzije nišanskih sprava za tenk T55, M84, M84A, T72, T59, američki M60, za engleskog Čiftena, kineski T85-III, za  egipatski T55 sa termo spravom, za komandni BVP, vozilo Vidra, sa mikroprocesorom za Vojsku Indije (bez paralelograma), sa noćnim pojačavačem prve i druge generacije (XX1650) (sada ih pravi Sova, Niš).

Ne znam jesam li negdje pogriješio. Možda i jesam. Dugo je vremena prošlo od kada sam radio na DNNS.

Pozdrav

Vlado

[micha]

   Samo za snagu. Nije Megawata nego milivata.

[Vladimir Ivanović]

Megavata. Tu mora biti ta snaga. Ne bi trebao bez veze onoliki kondenzator koji se puni desetak sekundi.

[bitanga]

Dobro jutro radni narode!

Palo mi je na pamet jedno pitanje, pa ako g. Vlado ili neko drugi zna:
Zašto svi točkovi tenka m-84 nemaju amortizere? Ako sam dobro pročitao, imaju prvi i treći? I tako na većini tenkova?

[alfa]

Amortizaciju imaju svi točkovi sa torzijskim osovinama a duplu amortizaciju ima prvi,drugi i šesti par točkova....Da bi bili neki točkovi fiksni..polomio bi ih kod prvog startovanja tenka!

[dexy]

Vlado ja sam nekako ubeđen da ne može biti 20 megavata, tolika snaga je dovoljna da uništi balističku raketu i tek od nedavno su uspeli da naprave lasere tako velike snage. Već nekih 100-200mW je dovoljno da se zapali papir, verovatno je ovaj laser o kojem si govorio do 20W, a nikako MW.