PALUBA
March 29, 2024, 12:51:29 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 [49] 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 ... 472   Go Down
  Print  
Author Topic: Tenk M-84  (Read 2165508 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
airsuba
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 207


« Reply #720 on: March 17, 2011, 10:13:25 pm »

evo još jedan iz kuvajta, nisam ga primetio - ako je poznata fotka odma skidajte  Smiley

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* kuwaitM84.jpg (335.33 KB, 800x532 - viewed 716 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #721 on: March 30, 2011, 05:03:19 pm »

TRILATERALA U SMEDEREVU
Kosor, Pahor i Tadić o tenkovima za Kuvajt

Jedna od tema razgovora slovenskog premijera Boruta Pahora, hrvatske premijerke Jadranke Kosor i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića u petak u Smederevu mogla bi biti suradnja na području vojne industrije, nagađaju u srijedu slovenski mediji

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ljubljansko 'Delo' navodi da iz 'pouzdanih izvora' doznaje kako je prvotnim planom bilo predviđeno da troje lidera, koji se na neformalnom sastanku 'personalne trilaterale' susreću po drugi put nakon lanjskog susreta u Ptuju, razgovaraju o suradnji na području vojne industrije, odnosno zajedničkom poslu u modernizaciji 180 tenkova M-84 koje je Kuvajt kupio u bivšoj Jugoslaviji pred njen raspad.

U te su tenkove ugrađivani dijelovi iz više desetaka tvornica iz tadašnjih republika, a sastavljani su u tvornici 'Đuro Đaković' u Slavonskom Brodu, što je potaknulo ideju o suradnji na modernizaciji tih tenkova za što je zainteresiran Kuvajt, navodi slovenski list.

Dodaje, međutim, da oko aranžmana postoje neke nedoumice jer se Srbija o tom poslu već dogovara, dok bi se u to poduzeća iz Slovenije i Hrvatske uključila kasnije kao podizvođači, a ne kao dijelovi konzorcija koji će posao s Kuvajtom realizirati. Zbog toga tema modernizacije kuvajtskih tenkova možda i neće biti na dnevnom redu smederevskog sastanka trilaterale.

Slovenski premijer Borut Pahor je krajem prošlog tjedna izjavio da će na sastanku trilaterale u Srbiji u prvom planu biti pitanja gospodarske suradnje, ali da se neće moći izbjeći niti aktualni problemi u južnom Mediteranu.

O suradnji i nastupu na trećim tržištima troje lidera razgovaralo je i na sastanku prije godinu dana u Ptuju, pri čemu je srbijanski predsjednik Boris Tadić posebno istaknuo potencijal koji u prevladavanju ekonomskih teškoća u regiji i dodatnom zapošljavanju mogu imati jača ekonomska suradnja u regiji i mogući zajednički nastupi na trećim tržištima.

Slovenski premijer Borut Pahor u svojim nastupima u zemlji i inozemstvu zadnjih godinu dana ističe važnost 'internacionalizacije' slovenskih tvrtki i njihova djelovanja na tržištima koje nije pogodila recesija, kao što su Rusija, tržišta bogatih zemalja u arapskom svijetu, osobito u zaljevskim državama, a samo je lani četiri puta boravio u Libiji kako bi osigurao poslove slovenskim građevinarima, što je spriječio razvoj događaja u toj zemlji.

Na pitanje jednog parlamentarnog zastupnika kako se odvijaju kontakti u vezi moguće modernizacije 'jugoslavenskih' tenkova za Kuvajt, za što su zainteresirane i slovenske firme, Pahorova vlada krajem prošle godine je odgovorila da su tvrtke nekadašnjeg vojno-proizvodnog sektora u Sloveniji većinom privatizirane, ali da je spremna davati političku i svaku drugu potporu tom projektu ako bi do njega došlo, što, kako je dodala, još nije izvjesno jer Kuvajt nije donio konačnu odluku o tome hoće li modernizirati tenkove koje već ima ili ići u kupnju modernijih i novih.

Izvor: http://www.tportal.hr/


* o saradnji na tenku m84.jpeg (34.36 KB, 400x300 - viewed 782 times.)
« Last Edit: March 30, 2011, 05:19:58 pm by Broker, Reason: ubacena slika u atacment » Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #722 on: March 30, 2011, 09:06:58 pm »

Gdje samo nađoše 180 tenkova?
Logged
mi17
razvodnik
*
Offline Offline

Posts: 89


« Reply #723 on: March 30, 2011, 10:02:37 pm »

Gdje samo nađoše 180 tenkova?

Alkohol ćini čudaaaaaa (između svega ostalog povečava i broj tenkova)... Grin Grin
Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #724 on: April 02, 2011, 06:34:21 pm »

ŠUTANOVAC NAJAVIO POTPIS NA REMONT KUVAJTSKIH TENKOVA

Subota, 2. April, 2011.| Autor: Agencija BETA


BEOGRAD - Srbija će sledeće sedmice potpisati sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Kuvajtom, najavio je ministar odbrane Dragan Šutanovac, uz napomenu da će to omogućiti remont tenkova koji su ranije prodati toj zemlji.

Šutanovac je novinarima u beogradskom Centru "Sava", posle otvorenog dela sednice Glavnog odbora Demokratske stranke, rekao da će sporazum biti potpisan tokom predstojeće posete predsednika Srbije Borisa Tadića Kuvajtu.

On je naveo da je reč o remontu 149 tenkova. "Ti tenkovi se i dalje smatraju jako kvalitetnim", rekao je Šutanovac na pitanje o saradnji Srbije sa Hrvatskom i Slovenijom u oblasti odbrambene industrije. To je bila jedna od tema razgovora tokom posete premijera Slovenije i Hrvatske, Borut Pahora i Jadranke Kosor.

Šutanovac je podsetio da je Srbija u protekle dve godine izvezla naoružanja i vojne opreme u vrednosti "od po 250 miliona dolara".


Izvor: Kurir
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #725 on: April 06, 2011, 10:14:33 am »

Pravila struke ili pravila politike. Mislim da će politika imati tu više posla.  Pisao sam već na ovome forumu o modifikaciji tenka. Ovdje se ne radi o remontu, nego o modifikaciji. Velike su promjene na tenku da bi se taj rad zvao remont.

Jedan vrhunski stručnjak za tenk, na ovome dijelu foruma, je pisao o ponovnom radu na tenku. Pročitajte tekstove od  https://www.paluba.info/smf/index.php?action=profile;u=3356;sa=showPosts


Nabolji je stručnjak za tenk M84. Uz svo moje (ogromno) poštovanje. Da mu ne bi spominjao ime, iz više razloga, dovoljno je reći da će on aktivno raditi na remontu, odnosno modifikaciji. Kad su razgovarali u Smederevu prije neki dan o njemu su sigurno pričali.

Svi oni koji su radili na tenku prepoznaće inicijale na ovome tekstu

Hebi ga sve nekako naopačke...
 Veliki pozdrav iz S. Broda
B.J.


Ponovo sam i ja dobio određene ponude za aktivno učestvovanje u poslu. Karte su na stolu. Politika, struka i $ će rješiti probleme. Ipak mislim da će najveći uticaj imati $.

Što bi rekao moj pokojni ćaća, ko preživi prićaće.

Pozdrav

Vlado
« Last Edit: December 03, 2011, 02:35:03 pm by trpe grozni » Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #726 on: April 08, 2011, 05:57:42 pm »

Drustvo, negde sam nacuo da je Juga dobila licencu za 1000 tenkova T-72 za domacu upotrebu, plus izvoz, i da je zato toliko brzo iza tog razvijan tenk Vihor.
Jel ima ko da mi potvrdi ili demantira ovu informaciju ??
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #727 on: April 08, 2011, 06:22:10 pm »

Drustvo, negde sam nacuo da je Juga dobila licencu za 1000 tenkova T-72 za domacu upotrebu, plus izvoz, i da je zato toliko brzo iza tog razvijan tenk Vihor.
Jel ima ko da mi potvrdi ili demantira ovu informaciju ??

Moji izvori kažu da nismo smeli da izvozimo tenk jer smo imali samo licencu za proizvodnju - te je navodno zato razvijan Vihor.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #728 on: April 09, 2011, 12:08:21 pm »

Naši kuvajtski tenkovi


09.04.2011

Tenk M-84 bio je jedan od ambicioznijih projekata u razvoju naoružanja bivše Jugoslavije.
Zajednički proizvod 24 preduzeća SFRJ, uz čak oko 1.000 kooperanata.


Procenjena cena tenka bila je sredinom osamdesetih 700.000 američkih dolara
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U januaru, relevantni svetski mediji pozabavili su se temom povratka vojne industrije Srbije na svetsku scenu “na velika vrata”, pominjući potencijalni, veliki ugovor s Kuvajtom, vezan za remont tenkova koji su svojevremeno prodati toj zemlji.

Ta tema "iskočila" je i na trilateralnom samitu Srbije, Hrvatske i Slovenije - pošto je, čini se, remont tenkova M-84, koji su početkom devedesetih prodati Kuvajtu, moguć jedino zajednički, s obzirom da su delovi pravljeni širom bivše SFRJ, a očekuje se da će pitanje remonta tenkova biti među glavnim temama predstojeće posete predsednika Borisa Tadića Kuvajtu.

Jugoslavija je godinama bila veliki proizvođač i izvoznik vojne opreme, a jedan od najkrupnijih ugovora koji je realizovan bio je onaj sklopljen sa Kuvajtom 1990.

Tenk M-84 bio je, po opštoj oceni, jedan od ambicioznijih projekata u razvoju naoružanja tadašnje Jugoslavije. Razume se, za njegovu izradu plaćena je licenca Sovjetskom Savezu, ali on ipak nije bio samo bleda kopija sovjetskog tenka T-72M.

Projekat jugoslovenskog tenka M-84 počeo je da se razvija negde na samom početku 1983. pošto su se tada pojavile prototip verzije (pet primeraka), koje su poslužile za brojna ispitivanja, većinom u Nikincima, gde je bio smešten vojno-tehnički opitni centar.

Tako je takozvana "nulta serija" izašla tokom 1984. da bi javnosti, prvi put, dotadašnja vojna tajna bila predstavljena tokom vojne parade u Beogradu, na Dan pobede, 9. maja 1985.

Procenjena cena jednog primerka bila je tada oko 700.000 američkih dolara, a specifikacija je pokazivala da je učešće rada bilo oko 74 odsto, materijala 18 odsto, a uvoznih komponenti osam.

Krajem osamdesetih, procena proizvodnih mogućnosti tadašnje Jugoslavije je bila oko 150 primeraka godišnje.

Model M-84 ima standardnu koncepciju tenka i, što je veoma važno, posebno nisku siluetu, zbog čega je teška meta. Takođe, telo tenka sastavljeno je od višeslojnih oklopnih ploča (poznate kolokvijalno kao “sendvič”) od raznih materijala, između kojih je smešten sloj keramike, što, sve zajedno,  omogućava viši nivo protivoklopne zaštite. Prednja gornja ploča debljine je 231 mm.

Model M-84AB1, koji je izvožen u Kuvajt, imao je bitno poboljšana rešenja u domenu zaštite, gusenica, pa i klime, jer su problematični meteosenzori potpuno promenjeni.

Tenk M-84 bio je zajednički proizvod 24 preduzeća SFRJ, a kao širi krug pominje se čak oko 1.000 koopernata.

Poslednji primerci isporučeni su Kuvajtu tokom 1992. Uprkos oružanim sukobima kojima je bio zahvaćen prostor Jugoslavije, sukobljene strane su u ovako unosnom poslu sarađivale.

Iako se u medijima pominje da je ugovor sa Kuvajtom podrazumevao isporuku 200 tenkova, izgleda da je ukupno isporučeno 150, pri čemu se sada pominje da će biti remontovano 148 (prema pojedinim medijima 149).

Poređenja radi, JNA je ukupno raspolagala sa 430 tenkova tipa M-84. Ustvari, ne postoji potpuno precizan podatak, ali se zna da je izdato toliko službenih brojeva.

Iračani su nakon okupacije Kuvajta, avgusta 1990, do tada isporučena četiri komada odvukli u Irak.

Isporuka Kuvajtu išla je potom preko luke Džeda, na Crvenom Moru, u Saudijskoj Arabiji. Tenkovi su isporučivani u više navrata, tako da je u ratu učestvovao 71 tenk M84. Naredna isporuka bila je maja 1991, a poslednja u maju 1992.

Koalicione snage 34 zemlje predvođene Sjedinjenim Državama oslobodile su potom Kuvajt iračke okupacije. Sadam Husein je zaposedanje te zemlje pravdao istorijskim motivima, kao i navodnom podzemnom eksploatacijom iračke nafte od strane Kuvajta.

Izgleda da je korišćenje jugoslovenskih tenkova M-84AB1 pomalo simbolički shvaćeno u toj zemlji pošto su, prema pojedinim izvorima, prilikom povratka u svoju zemlju kuvajćani koristili upravo naše tenkove.

Kuvajt je nevelika zemlja površine nepunih 18.000 km2, što je nešto manje od površine Vojvodine, ili Slovenije, smeštena u Persijskom (Arapskom) zalivu između Iraka i saudijskog Nedžda, ali raspolaže sa oko 10 odsto svetskih rezervi nafte.

Od kraja XIX veka, tamošnja vladarska porodica imala je specijalne odnose sa Britanijom, iako je formalno do kraja Prvog svetskog rata Kuvajt bio sastavni deo Turskog carstva.

Juna 1961, Kuvajt je postao potpuno suverena država. Savremeni Kuvajt je moderna ustavna monarhija velikog ugleda i, razume se, bogatstva.


Izvor: www.tanjug.rs


* 1406.jpg (31.91 KB, 630x429 - viewed 321 times.)
Logged
Bandzi
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 330


« Reply #729 on: April 09, 2011, 01:37:51 pm »

Uh, kakvih grešaka u tekstu.
Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #730 on: April 09, 2011, 04:04:43 pm »

Drustvo, negde sam nacuo da je Juga dobila licencu za 1000 tenkova T-72 za domacu upotrebu, plus izvoz, i da je zato toliko brzo iza tog razvijan tenk Vihor.
Jel ima ko da mi potvrdi ili demantira ovu informaciju ??

Moji izvori kažu da nismo smeli da izvozimo tenk jer smo imali samo licencu za proizvodnju - te je navodno zato razvijan Vihor.
Зар није мало чудно у тој причи то што је М84 извезен у Кувајт, а нуђен и другде?
Не знам да ли лиценца ограничена бројем, али после изградње 1000 возила, сигурно би протекло 10-ак година, и јавиле би се идеје за модернизацију, базиране на искуству и напретку технике. И данас кад се не раде нови модели,  модернизације па ни ремонти масовно, и Србија и Хрватска направе и по више прототипа надоградњи М84 у деценији.
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #731 on: April 09, 2011, 04:07:14 pm »

Rade više pokušaja nadogradnji, i to ne samo tenkova... tzv. bastardi. Te "nadogradnje" ne mo'š više uvaliti ni Zairu.
Logged
trpe grozni
Stručni saradnik - KoV
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 208



« Reply #732 on: April 09, 2011, 04:32:07 pm »

Rade, rusi bi nam sigurno zamrsili corbu ako smo izvozili bez njihovog znanja i odobrenja. Ipak u to vreme obe drzave su bile jos uvek jaki pravni subjekti, pa bi sigurno to otislo na neki medjunarodnki sud u krajnjem slucaju.
Nekako mi vise stoji verzija 1000 tenkova za nas, plus izvoz.
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #733 on: April 09, 2011, 09:13:14 pm »

Mogao bih i ja nešto reći ovdje,

Dakle, nismo ni napravili prvi tenk kako treba, a već su Libijci bili negdje oko nas. Vodali naši generali njihove. Negdje 1983 godine. Na Manjači pokazali im prototip, generali otišli do osmatračnice, jedno 1200 do 1500 metara od tenka, naš tenk krenuo, zašao u neku rupu iza nekog grmlja, a odatle izašao sakriveni T72 koji je gađao i pogodio olupinu tenka na oko 1500 metara koju smo dan prije napunili benzinom i eksplozivom. Događaj kao iz Rambo filmova. Za popunu tenka, mete, sa gorivom i eksplozivom došao je dan ranije major Simo, ne sjećam se prezimena, iz TOC-a iz Beograda. Imali smo seriju tenkova za Libiju, ali su amerikanci dali uslov. Ili će ići naš tenk u Libiju ili će Jugo, autić, ići u Ameriku. I tako je Jugo otišao u Ameriku. Čak ga je vozio i Brus Vilis u Umri muški.

Ispitivanje prvog komada prototipa je završeno u Nikincima, nisam siguran, 31 aprila ili prvog ili drugog maja 1983 godine. Nakon nekoliko dana mi se rodio sin, pa se dobro sjećam tih dana.

Kasnije smo radili na probnoj partiji, pa na nultoj seriji. Najveći problemi su bili u politici i papirologiji. Bilo je i velikih problema u prvoj seriji. Vojnotehnički institut nikad nije htio da prizna svoje greške zbog svoje sujete i stava da su najpametniji i najbolji. Tehnički opitni centar nikad nije dao pozitivnu ocjenu za ispitivanja tipa (raniji naziv tipska ispitivanja) za tenk. Rađena su homologaciona ispitivanja tenka i tenk nikad nije dobio pozitivnu ocjenu. Kasnije sam se svađao sa ovima iz TOC-a. Rekao sam im da su papci, š*pci i kukavice. I da nemaju m*da. Lakše je reći da nešto ne valje i uvijek tražiti manu uređaju i svaljivati krivicu na nekoga drugoga zašto nešto ne radi, nego prihvatiti tenk kakav je. Ovako je ispalo da je za bilo koji nedostatak kriv neki drugi, a ne TOC koji bi bio krivac ako je nešto neispravno.

Po naređenju SSNO-a dato je odobrenje za uvođenje u naoružanje u JNA. Za to je inače potrebna pozitivna ocjena TOC-a. Stalni problemi sa tvrdoglavošću VTI-a ja sam veoma lako rješavao. Nakon isporuke tenka u jedinicu išao sam za tenkovima i u njih ugrađivao svoja rješenja. Broker zna koje probleme ima tenk u Kraljevu. Tih problema nemaju tenkovi u drugim VP. Tj, koje je probleme imao tenk u Kraljevu. Sam sam skoro svim tenkovima ubacio drugačiji softver u balističkom računaru i u računaru za stabilizaciju. Tenkovi u Nišu i oni koji su bili u Vrhnici imaju moja druga rješenja, a za koja VTI nije htjeo da da odobrenje, jer bi sa tim pokazao da nije dovoljno stručan. Na moje stalno insistiranje oko problema sa tenkom našao sam se negdje 1989 sa jednim majorom iz VTI-a u Vrhnici. Samo sam znao da je iz VTI-a i nisam mu znao čin. Iznerviran tvrdoglavošću VTI-a rekao sam ovome, dobro se sjećam, "Čuj me ti, ili ćeš dati odobrenje za ove konstruktivne izmjene ili ću ti *ebati mater. Do*izdilo mi je da popravljam vaše gluposti." Kasnije je ispala frka trka i panika, ali su nakon nekih desetak dana dali odobrenje za sve moje izmjene.

Sad čitam ovaj Tanjugov tekst i vidim da spominju neka detalje o kojima sam ja pisao na Palubi.  Dakle, u tekstu koji je prenio Tanjug su dijelovi mojih pisanja koja sam pisao isključivo na Palubi. I nigdje više.

Međutim, u tenku koji je u Kuvajtu nema klime. I tamo je veliki problem meteosenzor. Međutim, na nosaču meteosenzora ima moja izmjena zbog koje je smanjeno otkazivanje meteosenzora. Drugačije je spajanje meteosenzora na sistem upravljanja vetrom. Na liniji napajanja meteosenzora ima osigurač u panelu komandira. Na domaćoj varijanti tenka meteosenzor se napaja direktno sa akumulatora tenka i pogodak u meteosenzor dovodi do paljenja čitave instalacije tenka unutar kupole. Ovo sam napisao samo da vidite kolika je pamet korištena u VTI-u u Beogradu. Inače sam radio dorade po kasarnama JNA na ovom dijelu koliko sam stizao. Ja ili moji radnici.

Naši kuvajtski tenkovi


Model M-84AB1, koji je izvožen u Kuvajt, imao je bitno poboljšana rešenja u domenu zaštite, gusenica, pa i klime, jer su problematični meteosenzori potpuno promenjeni.





Ovdje mi nije jasno. "Model M-84AB1, koji je izvožen u Kuvajt". Tamo je bio prikazan samo jedan komad.  Možda misle o M84ABL, ABK i ABN modelima.
U Kuvajtu su isti meteosenzori kao i u JNA. A10XMB. Nema nikakve izmjene u tipu ili modelu. Postoji prošireni temperaturni opseg temperature vazduha i temperature baruta u odnosu na tenkove u JNA. I još kad se tome doda drugačiji prikaz balistike u Kuvajtu, po američkoj podjeli hiljaditih, u odnosu na naš (JNA) prikaz po ruskoj podjeli hiljaditih dobije se drugačija slika o prikazu podataka. Već sam pisao na Palubi o problemu meteosenzora.

U tenku u Kuvajtu je ista zaštita kao i u JNA tenkovima. Na gusjenicama imaju gumeni naplatci zbog manjeg oštećivanja asfalta. Međutim na pola tenkova koji su išli od luke, sa iskrcaja sa broda do kasarne spalo je oko 70 % ovih gumenih naplataka.
Još komentara na ovaj Tanjugov tekst. Vidim da su čitali moje tekstove, jer su tu podatci koje sam samo ja napisao na Palubi i nigdje više. Ali su ćoravi i slijepi pored očiju. Davao sam im nekoliko intervjua oko tenkova, ali sam im rekao jednom da ne dajem nikakav tekst dok ga ne autorizujem. Ja kažem jedno, a oni napišu drugo. Uostalom, svi urednici traže od novinara da se digne gledanost, slušanost i čitanost, pa treba nešto bombastično.

Napisaše ovdje da je ugovor sa Kuvajtom sklopljen 1990 godine. Pojma nemaju. Pa ja sam 1989 i 1990 godine predavao Kuvajćanima u Zagrebu u Tehničkom školskom centru na Črnomercu.

Pogledajte ovaj dio teksta

Poslednji primerci isporučeni su Kuvajtu tokom 1992. Uprkos oružanim sukobima kojima je bio zahvaćen prostor Jugoslavije, sukobljene strane su u ovako unosnom poslu sarađivale.

To je prenešeno iz jednog intervjua koji sam dao Slobodnoj Dalmaciji, ali je tekst kompletno pogrešno napisan.

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070212/novosti01.asp

Tenkovi su tamo doveženi u maju 1992 godine. Borbe koje se spominju u ovom tekstu su davno bile završene.

Tu piše da su tenkovi isporučeni u Džedu, u Saudi Arabiju. Totalno netačno. I da sam ih ja pregledao tamo. I to je netačno. Međutim, novinarstvo se kod nas svodi na copy/paste.

Tenkove sam dočekao u Džedi u saudi Arabiji, ali u februaru 1991 godine. Zadnja isporuka je bila u maju 1992 godine. Ja sam bio u komisiji u luci Bar. Letio sam tamo avionom poznatim kako Kikaš.

Zadnju isporuku u Kuvajtu sam dočekao  u maju 1991 godine. Evo slike sa te isporuke. Ovu sliku objavljujem prvi put. Ekskluziva za Palubu. Slika će u čošku imati oznaku Palube.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Dakle, ovo je isporuka 33 tenka. Datum se vidi na slici. Ja sam se naslonio na tenk. Na tenku Željko i Danko. O Danku sam pričao prije neki dan kad smo popravljali agregat. Sad radi za američku vojsku u Kuvajtu.

Sljedeći dio teksta od Tanjuga

"Krajem osamdesetih, procena proizvodnih mogućnosti tadašnje Jugoslavije je bila oko 150 primeraka godišnje."

Kad smo radili tenkove ze Kuvajt već smo se primakli broju jedan dnevno.

Što se tiče Rusa i licence, bili smo obavezni da im damo kompletnu dokumentaciju za razlike, kompletan tenk i uređaje koji su različiti od njihovih u tenku. To je i urađeno. Kasnije su nam vratili jedan tenk, a tražili drugi iz druge serije. I to je i urađeno. I sva dokumentacija je morala biti prevedena na ruski jezik.
Kad sam nešto kasnije čačkao po tenku T80UD jedan Ukrajinac mi je pričao da je ispitivao naš tenk u nekon vojnom zavodu u Harkovu. Odgovorio sam mu da i ja ispitujem ovaj njegov T80UD.

Inače je sa Rusima bilo velikih problema što smo tenk nazvali M84, a ne T72, jugoslovenski. Na to smo ime dobili licencu. U ugovoru je bilo definisanao koliko komada tenkova možemo izvesti i u koje zemlje. Bilo je navedeno u koje zemlje ne smijemo izvoziti tenkove. To su bila ruska tržišta.


Eto malo i od mene.

Sada znam da nas čitaju i ovi iz Tanjuga. Pa to prepiše Srna, novinska agencija, pa njih pokupi RTRS, moja firma, a ja im u desku televizije gdje se prave vijesti kažem da neke stvari nisu tačne u tekstu, a oni mi kažu da je to tekst od Srne koja je ona pokupila sa sajta Tanjuga. A mene sasvim svejedno.  

Pozdrav

Vlado


* 23.JPG (444.62 KB, 1818x1228 - viewed 710 times.)
« Last Edit: April 09, 2011, 09:21:24 pm by vladimir_16 » Logged
Bandzi
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 330


« Reply #734 on: April 09, 2011, 10:39:06 pm »

Eh kad novinari pomešaju babe i žabe. Čak ni tekst ne umeju da prepišu kako treba.
Logged
Pages:  1 ... 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 [49] 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 ... 472   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 23 queries.