Građanski rat u Siriji

(1/2388) > >>

Рашо:
Vojska upala u sirijski grad Deru

25.04.2011.

Oko 3.000 vojnika, potpomognuti tenkovima, rano jutros su upali u sirijski grad Deru, zauzeli položaje u centru i razmestili snajperiste po krovovima, tvrde demonstranti u telefonskoj izjavi AFP-u.

"Mrtvi i ranjeni se ne mogu prebrojati, jer se zbog vatre snajperista do njih ne može stići", tvrde oni, ali je AFP-u jedan očevidac rekao da ima najmanje petoro mrtvih. U gradu nema struje, a telefonske linije su gotovo u prekidu.

Drugi aktivisti tvrde da su snage bezbednosti izvele danas napade i u gradovima Duma i Al-Muadamijah u blizini Damaska.

Demonstranti u Siriji protestuju od 18. marta, tražeći ukidanje vanrednog stanja koje je na snazi 48 godina, odlazak predsednika Bašara el-Asada i demokratske reforme.

Vanredno stanje nedavno je ukinuto.

Procenjuje se da je u proteklih 48 sati u sukobima policije i Bašarovih pristalica, s jedne, i demonstranata, s druge strane ubijeno više od 130 ljudi, a u proteklih pet sedmica više od 300 ljudi.

Izvor: www.tanjug.rs

ZastavnikDjemo:
Nema gde da klizi, već je skliznula! Vojska je upala u Deru, a premaneslužbenim informacijama poginulo je oko 350 ljudi. Spremaju se napadi i na demonstrante u Homsu, Latakiji i Hami. U napadima učestvuju Republikanska garda i 4. mehanizovana divizija, kojom komanduje Bašarov brat Maher al-Asad. Obe jedinice su pretežno popunjene Alavitima.

Dreadnought:
Ban Ki Mun osudio nasilje u Siriji


27.04.2011.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun osudio je Siriju zbog intervencije tenkovima i bojevom municijom protiv demonstranata i zatražio je nezavisnu istragu najnovijih ubistava, uz napomenu da su sirijske vlasti dužne da poštuju ljudska prava i da samo “sveobuhvatni dijalog i istinske reforme” mogu da predstavljaju odgovor na legitimne zahteve sirijskog naroda i da vrate mir i red u društvu.

Sirijska vlada već mesec dana nastoji da uguši prodemokratske proteste u ovoj zemlji, a izveštaji o nasilnim intervencijama protiv demonstranata se umnožavaju.

Savet bezbednosti UN za sada nije uspeo da se složi oko zajedničkog saopštenja o Siriji, ali danas bi ponovo trebalo da se pozabavi ovim pitanjem, a Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Portugal su već sastavili nacrt teksta kojim se osuđuje nasilje protiv civila i podržava Banovo zalaganje za “transparentnu” i nezavisnu istragu o ubijanju demonstranata.

D.M.
Izvor: www.blic.rs

Dreadnought:
Savet bezbednosti bez dogovora oko osude nasilja u Siriji


28.04.2011.

Savet bezbednosti UN nije se složio oko predloženog saopštenja zemalja članica EU kojim bi se osudilo nasilno gušenje antivladinih demonstracija u Siriji.

Predlog Francuske, Velike Britanije, Nemačke i Portugala naišao je na sinoćnoj sednici na protivljenje nekoliko članica ovog 15-članog tela UN, a Rusija je insistirala da dogadjaji u Siriji ne predstavljaju opasnost po međunarodni mir.
   
"Prava opasnost po regionalnu bezbednost mogla bi da nastane usled stranog mešanja u unutrašnju situaciju u Siriji, uključujući pokušaje da se nametnu gotova rešenja ili stane na neku od strana", rekao je ruski ambasador u UN Aleksandar Pankin.
   
Sirijski ambasador u UN Bašar Džafari istakao je da se vlada u Damasku protivi stranom mešanju u njena unutrašnja pitanja, javio je Bi-Bi-Si (BBC). Kina i Indija su pozvale na politički dijalog i mirno razrešenje krize, ali nisu izričito osudile nasilje.
   
S druge strane, SAD i EU su upozorile da će zatražiti dodatne sankcije za Damask ukoliko se ubrzo ne obrati pažnja na zahteve za sprovođenje reformi u Siriji.


Izvor: www.tanjug.rs

Dreadnought:
Vlasti u Siriji tuku, hapse i ubijaju


28.04.2011.

Sirijski predsednik Bašar al Asad poslao je juče vojsku u prestonicu Damask, dok su njegovi tenkovi već tutnjali ulicama Dare kako bi ugušio demonstracije protiv njegove autokratske vladavine.
 
Protesti širom zemlje
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U trenutku kada je organizacija za ljudska prava Savasija saopštila da su snage bezbednosti do sada ubile najmanje 400 civila, ogroman deo Sirije ponovo su preplavile snage režima. Bez obzira na to što je posle skoro pola veka konačno ukinuto vanredno stanje, zemlja i danas liči na militarizovanu zonu, a analitičari upozoravaju da se Sirija nalazi na ivici totalnog građanskog rata.

 - Iz belih autobusa izlaze vojnici u punoj ratnoj spremi - izjavio je za Rojters očevidac iz Dume, predgrađa prestonice, odakle su demonstranti protekle dve sedmice pokušavali da uđu u centar, ali su dočekivani mecima. I danas to područje vrvi od vojnika.

 - Više od 2.000 pripadnika snaga bezbednosti raspoređeno je u Dumi, gde su podignuti kontrolni punktovi da bi vojska mogla da legitimišu demonstrante i hapsi simpatizere opozicije - kazao je bivši vojnik, koji nije smeo da se predstavi. On je ispričao da je na ulici video nekoliko kamiona s teškim mitraljezima i tajnu policiju u civilu s jurišnim puškama. To su, po njegovim rečima, pripadnici Republikanske garde, najlojalnije Asadove jedinice. Diplomate kažu da je Asad u ponedeljak poslao u Daru Četvrtu mehanizovanu diviziju, pod komandom svog brata Mahera, u očajničkom pokušaju da zavede red i smiri narod, koji zahteva njegov odlazak sa vlasti i demokratske reforme.

 Porodica Asad vlada Sirijom od kada je Bašarov otac, pokojni predsednik Hafez al Asad izvršio puč i došao na vlast 1970. godine. Asad mlađi nimalo nije promenio autokratski politički sistem koji je nasledio 2000. Jedan zapadni analitičar opisuje predsednika, čije ime u prevodu znači “lav”, kao čoveka snažnog stiska ruke, prijatno plavih očiju, odevenog u savršeno skrojeno odelo, besprekornih manira i odličnog engleskog jezika, oftalmologa po struci, generala po vokaciji, a trenutno jednog od najopasnijih diktatora današnjice. Asad je alavitski musliman, pripada jednoj od najnaprednijih islamskih verskih zajednica. Oko tri miliona alavita strahuju da će, ukoliko predsednik bude zbačen s vlasti, postati žrtve progona od strane većinskih sunita.

Posle očeve smrti, Sirija je na Zapadu u sve većoj meri sticala ugled faktora stabilnosti u regionu. Činjenica je, međutim, da Sirija održava bliske odnose sa Iranom, osim toga, kontroliše islamsku terorističku organizaciju Hezbolah u Libanu i podržava antiizraelski teroristički režim Hamasa u pojasu Gaze. Kako je ustanovila komisija UN na čelu sa nemačkim državnim tužiocem Detlevom Melisom, ubistvo libanskog predsednika Rafika al Haririja 2005. navodno je lično naredio Asad. Međutim, Asada ipak teži uspostavljanju mira s Izraelom.

Iako Sirija ima jedan od najrepresivnijih bezbednosnih aparata u arapskom svetu, faktor straha više ne postoji i danas desetine hiljada Sirijaca zahteva svrgavanje vlade. Suprotno Asadovim tvrdnjama, nije reč o stranoj zaveri. Favaz Gerges, profesor za bliskoistočnu politiku na Londonskoj ekonomskoj školi, kaže:

 - Reč je o unutrašnjoj pobuni, koja je zahvatila mnoge segmente društva: visokoobrazovanu srednju klasu, borce za ljudska prava, siromašne koji su nezaposleni i pogođeni višegodišnjom sušom i pripadnike uticajnog pokreta Muslimansko bratstvo. Svi oni su razočarani zbog toga što ni 10 godina po dolasku na vlast Asad mlađi nije sproveo obećane reforme, pre svega nije ukinuo monopol vladajuće partije Baas.

 Koliko dugo još može da opstane Asadov režim? Profesor Folker Pertes, direktor fondacije Nauka i politika u Berlinu, ističe:

 - Trenutno smo svedoci početka kraja Asadove diktature. Asadov klan, međutim, uživa znatno veću podršku u vojsci, nego što je to bio slučaj s Mubarakom u Egiptu, pa nije čudo što je 45-godišnji Asad samouvereno tvrdio da plima arapskih revolucija ne može da stigne do Sirije sve dok nisu izbili neredi u Dari. Zapad treba da izbegava sve što liči na napad spolja. Ujedinjene nacije treba da zauzmu jasan stav, ali ulogu posrednika verovatno mogu da preuzmu samo države poput Turske, Egipta i Saudijske Arabije. Svet je na početku uzdržano kritikovao Asada, ali se retorika sada zaoštrava. Evropske vlade su pozvale Siriju da prekine nasilje. Vašington je saopštio da razmatra uvođenje posebnih sankcija, dok je holandski šef diplomatije Uri Rozental predložio da EU obustavi pomoć Damsku i nametne embargo na oružje i sankcije zvaničnicima.

Jasna Stojković, Maja Anastasijević
Izvor: www.blic.rs

Navigation

[0] Message Index

[#] Next page