Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/28.11.2015
Veliki zaokret
Europska unija s Assadom protiv ISIL-a
Sirijski predsjednik, čini se, neće doživjeti sudbinu Saddama i Gaddafija
Unatoč predviđanjima većine analitičara i promatrača kako će nakon brzog pada autokratskih režima u Tunisu, Egiptu i Libiji, obuhvaćenim Arapskim proljećem, u roku od šest mjeseci pasti i režim Bashara Al-Assada, sirijski je režim u gotovo pet godina rata ostao čvrst, a nakon ruske vojne intervencije i ojačao.
Jedino politički dogovorDanas su svi svjesni da Assad s vlasti može otići jedino političkim dogovorom, a ne vojnim porazom. Štoviše, mogao bi odigrati glavnu ulogu u borbi protiv terorističke organizacije Islamske države.
Tome u prilog ide i najnovija izjava francuskog ministra vanjskih poslova Laurenta Fabiusa kako Francuska razmatra da uključi režim Bashara Al-Assada u borbu protiv ISIL-a. Prije njega to je izjavio i austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz, koji je također kazao da bi Assada trebalo uključiti u borbu protiv ISIL-a. Radikalni preokret europske politike prema režimu Bashara Al-Assada dogodio se nakon terorističkih napada u Parizu, poslije kojega su u javnost iscurile informacije da je zapadna obavještajna služba odbila prihvatiti popis koji im je ponudio predsjednik Bashar Al-Assad s imenima 800 njihovih državljana koji ratuju u redovima terorističke organizacije Islamske države.
Naime, nakon terorističkih napada u Parizu, bivši ravnatelj Opće uprave za unutarnju sigurnost Bernard Squarcini kazao je kako je tragedija mogla biti izbjegnuta jer je "prije dvije godine Francuska mogla dobiti popis svih Francuza koji su se borili u redovima terorističkih skupina u Siriji" koji im je ponudio predsjednik Bashar Al-Assad. Međutim, prema riječima Squarcinija, tadašnji šef Ministarstva unutarnjih poslova i aktualni premijer Manuel Valls odbio je primiti popis pod izgovorom da ne želi dijeliti informacije "sa sirijskim diktatorom".
Večernji je list još na početku Arapskog proljeća objavio veliku analizu kako režim sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada neće pasti. Danas se dogodilo upravo ono što smo tada pisali – da ni Iranci ni Rusi neće dopustiti pad režima zbog njihovih interesa na Bliskom istoku. Naime, više nije tajna kako je Iran cijelo vrijeme održavao režim Bashara Al-Assada na vlasti i pružao i financijsku pomoć i pomoć u oružju, pa i u ljudstvu. Pad režima Bashara Al-Assada bio bi težak udarac za Iran i početak kraja libanonskog Hezbollaha i smanjenje dominacije Irana u regiji. Poznato je kako je sve naoružanje i logistika iz Irana i Rusije libanonskom Hezbollahu išlo preko Sirije.
Rusko-iranski interesiKoliko je sirijski režim važan za Iran, toliko je važan i za Rusiju, koja je svjesna kako bi s padom režima Bashara Al-Assada ona izgubila utjecaj na Bliskom istoku. Rusija u Siriji, u Latakiji, ima i jedinu vojnu bazu izvan svojega teritorija. Putin je svjestan da je Sirija ključ Bliskog istoka i zbog toga je vojno intervenirao kad je sirijski režim počeo slabjeti te mu je prijetio pad. Nakon svega, sve je izvjesnije i uključenje i ruskih kopnenih snaga u borbu protiv ISIL-a.*
Nakon što mu ruski predsjednik Putin nije želio odgovoriti na telefonski poziv jer mu se Turska nije javno ispričala zbog rušenja ruskog zrakoplova, turski predsjednik Erdogan rekao je kako njegova zemlja "ne želi tenzije s Rusijom" te je zatražio sastanak s ruskim predsjednikom Putinom u Parizu 30. studenog, na konferenciji o klimi. Naime, i Putin i Erdogan će, kako je najavljeno, biti na globalnom summitu o klimatskim promjenama koji će se u Parizu održati 30. studenoga.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Erdogan zatražio sastanak na nivou šefova država, što je proslijeđeno predsjedniku Putinu, koji će na kraju odlučivati želi li se sastati s Erdoganom ili ne.
Erdogan se nije izjasnio je li se spreman ispričati Rusiji, kako je to od njega zatražio Putin, već je naglasio kako njih dvojica moraju razgovarati o svemu te da želi normalizirati odnose dviju zemalja nakon što je Rusija, uz gospodarske sankcije, najavila kako će od 1. siječnja 2016. uvesti vize za turske državljane.
Erdogan moli za sastanak, Putin: Tek kad se ispričate za rušenje avionaNakon što mu ruski predsjednik Putin nije želio odgovoriti na telefonski poziv jer mu se Turska nije javno ispričala zbog rušenja ruskog zrakoplova, turski predsjednik Erdogan rekao je kako njegova zemlja “ne želi tenzije s Rusijom” te je zatražio sastanak s ruskim predsjednikom Putinom u Parizu 30. studenog, na konferenciji o klimi. Naime, i Putin i Erdogan će, kako je najavljeno, biti na globalnom summitu o klimatskim promjenama koji će se u Parizu održati 30. studenoga.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Erdogan zatražio sastanak na nivou šefova država, što je proslijeđeno predsjedniku Putinu, koji je odgovorio da će se sastati tek kada se Erdogan ispriča za rušenje aviona. Erdogan se nije izjasnio je li se spreman ispričati Rusiji, kako je to od njega zatražio Putin, već je naglasio kako njih dvojica moraju razgovarati o svemu te da želi normalizirati odnose dviju zemalja nakon što je Rusija, uz gospodarske sankcije, najavila kako će od 1. siječnja 2016. uvesti vize za turske državljane.
