Turska se plaši špijuna u SirijiU Ankari tvrde da je 10.000 stranih agenata, uglavnom pripadnika CIA i Mosada, aktivno u Siriji i Iraku
Dok lideri vodećih zemalja u svetu pokušavaju da nađu ustavnu formulu za političko rešenje krize na Bliskom istoku, pre svega u Siriji, teroristi se užurbano prilagođavaju novoj situaciji, a mnogi građani i dalje pokušavaju da se, preko Turske, domognu mirnijeg života negde u zapadnoj Evropi. Složeni razvoj situacije sada pokušavaju da iskoriste i strane obaveštajne službe, želeći da u narednim godinama puste što dublje korene u strateški važnom području.
Džihadisti Islamske države trpe poraz za porazom. Oni sada pokušavaju da se pritaje u manjim grupama dok ne prođe oluja ili da se, prerušeni, s izbeglicama vrate u zemlje iz kojih su svojevremeno stigli na Bliski istok: u Evropu, Afriku, Ameriku. Posebnu zabrinutost sada izaziva grupa Hajet tahrir el Šam, svojevremeno direktno povezana s Al Kaidom. Ova grupa u provinciji Idlib ima, kako se procenjuje, oko deset hiljada boraca koji ne znaju kuda da krenu pošto ne mogu da nađu sigurno utočište.
Ankaru posebno zabrinjava prisustvo „kurdskih terorista” u provinciji Manbidž, koje podržava i naoružava Pentagon jer se od prvog dana uspešno bore protiv džihadista. Ukoliko Vašington ne ubedi svoje kurdske saveznike da se povuku iz pograničnog područja Turska najavljuje nove operacije svoje armije u susednoj zemlji.
„Teroristička močvara istočno od reke Eufrat biće najveći sirijski problem u budućnosti, pogotovo zato što oni uživaju podršku nekih savezničkih zemalja”, kaže predsednik Redžep Tajip Erdogan aludirajući na kurdske trupe, koje označava kao ekstremiste i protestuje zbog toga što oni imaju podršku Vašingtona.
Turske vlasti poručuju i da neće dozvoliti „prisustvo terorista” na svojim nacionalnim granicama. U Ankari ističu da očekuju bolju saradnju sa SAD i drugim zemljama u borbi protiv Kurda, koji kontrolišu velika prostranstva u severoistočnoj Siriji prema Anadoliji i navodno progone Arape i Turkmene pošto planiraju da proglase autonomiju na tom području.
Turska se brine i zbog toga što, kako se navodi, strane obaveštajne službe pojačavaju aktivnosti u ovom strateški važnom regionu.
„Više od deset hiljada agenata raznih zemalja sada je aktivno u Siriji i Iraku. Oni rade za Ameriku, Izrael, Francusku, Holandiju i druge zemlje”, ističe vladi bliski dnevnik „Jeni šafak”, citirajući obaveštajne izvore u Damasku. U tome su kako tvrdi list, posebno aktivni američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) i izraelski Mosad.
Sirijski predsednik Bašar el Asad je, zahvaljujući pomoći Rusije i Irana, bez sumnje pobednik sedmogodišnjeg građanskog rata koji je odneo najmanje 360.000 života, uglavnom civila. Više od pet miliona ljudi je napustilo zemlju, od kojih je 3,5 miliona završilo u Turskoj. Sudbina Sirije je sada u rukama svetskih moćnika, koji još ne mogu da se pogode oko njene dalje sudbine: u SAD, Turskoj i Francuskoj – za razliku od Moskve i Teherana – ne vide Asada kao trajno političko rešenje u Siriji. To pitanje će biti pod lupom na sastanku Vladimira Putina, Angele Merkel, Emanuela Makrona i Erdogana, koji se ovog vikenda održava u Istanbulu.
Prema zvaničnim turskim podacima, u prvih devet meseci iz Sirije, Iraka i Avganistana u Anadoliju je stiglo 205.000 ilegalnih migranata koji su vraćeni jer nemaju pravo na azil.
Primetno je povećan i broj izbeglica (oko 12.000) koji su pod okriljem noći i magle pokušali preko reke Marice (Evros) da stignu u Bugarsku, odnosno Evropsku uniju. Sve više migranata privremeno utočište nalaze na grčkim ostrvima u Egeju – u prvih devet meseci ove godine, 23.000 ljudi.
U Ankari tvrde da bi broj izbeglica bio mnogo veći da turska armija nije očistila nekoliko provincija u pograničnom delu Sirije od militantnih grupa. Turska najavljuje da će nastaviti da se bori za stvaranje zona bezbednih za povraćaj izbeglica.
„Turska armija je očistila oko četiri hiljade kvadratnih kilometara od pripadnika Islamske države i kurdskih Jedinica za zaštitu naroda u operacijama ’Štit Eufrata’ i ’Maslinova grančica’. Ako bude potrebno, mi ćemo preduzeti nove slične korake istočno od reke Eufrata”, istakao je predsednik Erdogan.
izvor