PALUBA
March 29, 2024, 08:58:19 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 [12] 13 14   Go Down
  Print  
Author Topic: Beogradska tvrđava - Kalemegdan  (Read 73724 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #165 on: October 29, 2021, 04:20:05 pm »



Ова зграда поврх бедема је вероватно била тамо где је данас видиковац па према чесми Мехмед паше Соколовића. Шта је било у тој згради? Нека војна команда или је била касарна за смештај војске?



To je ipak nekadašnji Pašin konak, kasnije Đeneralštab vojske Srbije na Kalemegdanu. Na ovoj fotografij od pre I Svetskog rata se može videti kako je izgledala.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



U prvom planu (ispod ove male bele kuće) se vide ostaci srednjevekovne kule i bedema koji su danas potopljeni. Bela kuća u prvom planu je izgrađena na (u sklopu) staroj srednjevekovnoj kapiji.



* Kalemegdan - pre I Sv rata.jpg (211.22 KB, 1199x769 - viewed 34 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #166 on: October 29, 2021, 04:24:24 pm »




Na ovoj fotografiji se vidi koliko je zgrada postradala u I Sv. ratu.




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]





* Đeneralštab vojske Srbije.jpg (213.37 KB, 1199x767 - viewed 28 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #167 on: October 29, 2021, 04:29:22 pm »



Quote
Despotova kapija

Despotova kapija, Istočna gornjogradska kapija ili Kapija despota Stefana Lazarevića jedna je od mnogobrojnih kapija na Beogradskoj tvrđavi, izgrađena u celini sa susednim fortifikacijama, na mestu gde se u srednjem veku nalazio glavni ulaz u Beogradsku tvrđavu. Pored kapije se nalazi i masivna četvorougaona Dizdareva kula u kojoj je sada Opservatorija Astronomskog društva „Ruđer Bošković”.

Zajedno sa severoistočnim bedemom predstavlja najbolje očuvani segment srednjovekovnog Gornjeg grada iz prve polovine 15. veka, jer je jedina očuvana kapija u svom prvobitnom obliku.


izvor


Despotova kapija, I Sv rat.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Despotova kapija, I Sv rat.jpg (180.34 KB, 1024x659 - viewed 28 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #168 on: October 29, 2021, 04:35:59 pm »



Još jednom Despotova kapija, snimljeno 1953. godine.

Kako je ovaj deo Beogradske tvrđave bio je teško oštećen u bombardovanju tokom I Svetskog rata, urađena je delimična rekonstrukcija Despotove kapije (i Zindan kapije istom prilikom) 1938. godine.

Tek u drugoj obnovi krajem sedamdesetih godina, kula je ponovo dobila sadašnji izgled sa kruništem sa zupcima na vrhu. Na ovom snimku vidimo izgled kapije i kule pre druge obnove.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* despotova kapija 1953.jpg (176.7 KB, 680x960 - viewed 31 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #169 on: November 01, 2021, 02:38:56 pm »




Quote
Vidin kapija


Vidin kapija je Donjogradska Vidin kapija, u sastavu Severoistočnog fronta Beogradske tvrđave. Izgrađena je u razdoblju od 1740 do 1750. godine, u okviru turskih radova na ponovnoj izgradnji prethodno porušenih austrijskih fortifikacija. Nakon odlaska Turaka u 19. veku pa sve do sredine 20. veka Beogradska tvrđava je i dalje ostala vojni objekt, korišćen za potrebe Srpske, a potom Jugoslovenske vojske, koja je jednu od stražarskih postaja imala i u Vidin kapiji. Ovo staro zdanje, u manjoj meri prilagođavano tim potrebama, nije bitnije menjano i dograđivano, te je tako u svom gotovo izvornom obliku dospelo do naših dana.

Vidin kapija kao i druge kapije beogradskih fortifikacija, dobile su svoj konačan izgled sredinom 18. veka, u sklopu osnovnih komunikacija koje su vekovima vodile ka utvrđenjima na bregu iznad ušća Save u Dunav. Te stare saobraćajnice odslikane su i u savremenoj matrici glavnih beogradskih ulica, na ćijim pravcima su nastale glavne tvrđavske kapije - Stambol-kapija (unutrašnja i spoljna) i Sahat-kapija. U srednjovekovno utvrđenje ulazilo se sa:

istočne strane (pored današnjeg Zoološkog vrta), kroz Zindan kapiju i Despotovu kapiju Gornjeg grada.
dok se Donjem gradu prilazi iz Bulevara vojvode Bojovića, kroz Vidin kapiju i iz Karađorđeve ulice kroz Mračnu kapiju.[2] Iz ovoga vidimo da se Despotova kapija nalazila na glavnom prilazu koji je sa severoistočne strane Beogradske tvrđava, vodila ka Zapadnom podgrađu i dalje Donjem gradu, a u okviru okviru bastione trase Severoistočnog tvrđavskog fronta, na istočnom prilazu Donjem gradu, odnosno na staroj komunikacionoj trasi koja se poklapa sa današnjom Ulicom cara Dušana.


Istorija

Razvoj srednjovekovnih utvrđenja Beogradske tvrđave zasnivao se na osiguravanju grebena na Gornjem gradu i proširivanju utvrđenja Donjeg grada u pravcu ušća Save u Dunav. Početkom 15. veka, za vreme vladavine despota Stefana Lazarevića, izvođeni su obimni radovi na proširivanju i utvrđivanju srednjovekovnog Beograda. S razvojem grada i tvrđave, povećavao se prostor koji je bio obuhvaćen fortifikacijom tako da su se gradila nova podgrađa na dunavskoj strani je Severoistočni bedem u Donjem gradu i ojačan je Južni bedem Zapadnog podgrađa izgradnjom spoljašnjeg bedema.

U prvim decenijama 14. veka ovo malo utvrđenje na bregu prošireno je do rečnih obala. U okviru bedema razvio se napredan srednjovekovni grad. Posle turskog osvajanja 1521. godine, pa sve do kraja 17. veka, Beogradska tvrđava nije značajnije dograđivana.

Novo razdoblje započelo je austrijsko-turskim ratom. Kao ključno utvrđenje u središtu ratnih sukoba tokom 18. veka, Tvrđava je tri puta rekonstruisana. Porušen je stari kastel, a veliki deo srednjovekovnih bedema prekrile su nove fortifikacije. Pod austrijskom okupacijom, 1717-1739. godine, posle izgradnje novih modernih utvrđenja, Beogradska tvrđava je predstavljala jedno od najjačih vojnih uporišta u Evropi. Građena je prema projektima generala Nikole Doksata Demoreza.

U sklopu tih radova nastala je Donjogradska Vidin kapija, u sastavu Severoistočnog fronta Beogradske tvrđave, u razdoblju 1740–1750. godine, u okviru turskih radova na ponovnoj izgradnji prethodno porušenih austrijskih fortifikacija.

Do kraja 18. veka Beogradska tvrđava je dobila konačni oblik. U ratnim razaranjima tokom proteklih decenija porušeni su gotovo svi objekti u Gornjem i Donjem gradu, a bedemi znatno oštećeni.


Arhitektura

Vidin kapija je građena u vidu zasvedenog prolaza kroz bedem zidano-zemljane konstrukcije sa bočnim prostorijama za smeštaj straže. Središnji deo kapije (prolaz), dugačak je 13 m, a širok oko 4 m, i bio je zasveden poluobličastim svodom od opeka, dok su nad kraćim delovima prema spoljnoj i unutrašnjoj strani kapije segmentni svodovi.

U odnosu na ravan prolaza, unutrašnje teme središnjeg dela svoda je na 4,70 m. Sa obe strane prolaza nalaze se po dve bočne prostorije zasvedene poluobličastim svodovima, koji su upravni na pravac pružanja svoda nad prolazom kapije. Do temena svoda imaju visinu od 3,20 m. Sve su slično građene, gotovo kvadratnih osnova, i površina od po 17,5 m.

Prema prolazu kapije su bočne prostorije, kojse su bile široko otvorene lucima od opeka, blago prelomljenim u temenu. Na frontalnim zidovima u sve četiri prostorije postoje kamini, koji nad kamenim konzolama imaju segmentni luk. Svaka od bočnih prostorija imala je po jedan manji prozor. Prozori bočnih prostorija prema spoljnoj fasadnoj strani sačuvani su u svom izvornom obliku, dok su oni sa suprotne strane, prema unutrašnjoj kurtini, uništeni kasnijim probijanjem vrata.

Preostali tragovi poluobličastih svodova ukazuju na to da su po dimenzijama bili isti kao i oni na spoljnoj fasadi, ali nešto jednostavnije konstrukcije.

Spoljna fasada kapije građena je u kombinaciji kamenih tesanika i opeka. Za razliku od delova građenih opekama, koji su dobro očuvani, kameni blokovi, najvećim delom klesani od lokalnog ili tašmajdanskog kamena. Nad kamenim završnim vencem središnjeg dela kapije nalazio se nadzidak građen opekama, odnosno fronton s polukružno modelovanim bočnim stranama.

Na oba kraja zasvedenog prolaza kapije nalazili su se portali s vratnicama, što je omogućavalo posebno zatvaranje njenog unutrašnjeg prostora, masivnim drvenim vratnicama na vertikalnim osovinama. Spolja su bile obložene gvozdenim trakama pričvršćenim nizovima klinova, koji su imali i dekorativnu funkciju.

Za razliku od spoljnog, portal Vidin kapije prema unutrašnjosti Tvrđave bio je znatno skromnije obrađen. Čine ga samo klesani kameni dovratnici nadvišeni segmentnim lukom, koji je za jedan stepen bio uvučen u odnosu na ravan lica zida.

Kao što je to i uobičajeno kod bastionih fortifikacija, iznad svodova Vidin kapije, čija debljina zidne mase iznosi oko 0,90 m, formiran je zemljani nasip.


izvor


Vidin kapija.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Vidin kapija - kalemegdan.jpg (187.45 KB, 1043x712 - viewed 26 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #170 on: November 01, 2021, 03:09:28 pm »



По одредбама мира из 1739. године, Турци су морали порушити фортификације подигнуте у време аустријске владавине 1718-1739, при чему се  није оговарао материјал обновљене градње. Аустријска утврђења су зидана од камена, од чега  је остало мало. Турци су на истим остацима, по истим плановима Вобана, озидали утврђења од цигле, која су остала до данас, што је и данашњи изглед тврђаве, изузимајући прилагођавања дела претвореног у парк. Тврђава је свој војни значај изгубила тек после 1945. године, мада је тада направљен бункер на Горњем граду десно од споменика Победнику, који данас обилазимо туристички.  Што се тиче самог споменика, зашто је тако окренут, мој Отац је имао занимљиво и логично објашњење - показује "киту" Аустрији/Немачкој. То баш не одговара Мештровићевој хуманистичкој замисли античке херојске суштине, али ми звучи врло истинито.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #171 on: November 01, 2021, 05:04:32 pm »





Još jedan pogled na Vidin kapiju, 30-ih.




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Vidin kapija.jpg (176.18 KB, 1200x701 - viewed 30 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #172 on: November 02, 2021, 01:04:39 pm »


Што се тиче самог споменика, зашто је тако окренут, мој Отац је имао занимљиво и логично објашњење - показује "киту" Аустрији/Немачкој. То баш не одговара Мештровићевој хуманистичкој замисли античке херојске суштине, али ми звучи врло истинито.


Spomenik je trebao da bude postavljen na Terazijama, ali se ondašnja javnost "sablaznila" pa je odlučeno da se postavi na Kališu u sklopu proslave godišnjice proboja Solunskog fronta 1928. godine.

"   ...Beogradska Opština tražila je od mene pristanak da postavi „Pobednika“ na Terazijama, privremeno. Ali kako znam da naše „privremeno“ traje često isuviše dugo, sporazumeo sam se sa beogradskim arhitektom Bajalovićem za solidniji postament na koji bi se figura imala postaviti. Opština je, kako sam čuo, počela da radi. Pa je prekinula posao. Šta ja imam da kažem? Ako misle da postave figuru na Terazijama, neka je postave. Ako su pronašli neko bolje mesto neka je postave tamo – iako ja ne znam zašto ne bi mogla stajati na Terazijama. Na kraju, može da ostane tamo gde je i dosad bila - u šupi. Što se mene tiče, ja bih najviše voleo da se nađu mogućnosti da izradim celu Česmu onako kako je zamišljena...   ”

— Ivan Meštrović, Gustav Krklec, Sa g. Jovanom Dučićem u Zagrebu kod Ivana Meštrovića, Politika
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #173 on: November 02, 2021, 01:21:59 pm »


Наравно да је постављање споменика било планирано на Теразијама, што је наишло на опште згражавање тадашњих моралиста, нарочито женских кружока због могућег постављања "голог мушкарца" усред града. То је описано и у књизи Миленка Пауновића, ако нисам побркао. Размишљало се и о доради споменика, о постављању нпр. "смоквиног листа", што је, мислим, сам Мештровић  одбио!

Да би се моралистичке страсти смириле, нађено је решење да се Победник постави на данашње место на рубу платоа Горњег града Тврђаве. Намерно нисам писао о постављању споменика, јер мислим да је то многима познато, већ управо "како је окренут".
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #174 on: November 02, 2021, 01:42:34 pm »



Predaja Beograda 1867. godine.



Турци предају тврдњу Београд Кнезу Михаилу 1867. године.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Predaja Beograda 1867.jpg (273.19 KB, 1200x767 - viewed 29 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #175 on: November 04, 2021, 09:33:27 pm »

Quote
мој Отац је имао занимљиво и логично објашњење - показује "киту" Аустрији/Немачкој. То баш не одговара Мештровићевој хуманистичкој замисли античке херојске суштине, али ми звучи врло истинито.

И мој отац је на идентичан начин објашњавао место и смер у који је "Победник" постављен (да напоменем да је био подофицир у време пре ДСВ и могао је то чује). Очигледно је такво објашњење дошло уз малу помоћ оптшинских власти као оправдање зашто "Победник" није постављен где је првобитно замишљено. Објашњење је духовито и пре свега патриотско. У сваком случају, време је показало да је позиција споменика добро изабрана и да је тај споменик постао несумњиви симбол Београда. Да је остао на Теразима тешко да би био тако уочљив и препознатљив у маси зграда и других споменика око њега.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #176 on: November 08, 2021, 05:25:47 pm »





Kalemegdan u periodu okupacije u I Svetskom ratu.




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Kalemegdan - Okupacija I Sv. rat.jpg (139.8 KB, 1302x768 - viewed 26 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #177 on: November 08, 2021, 05:34:05 pm »





Još jednom, Kalemegdan u periodu okupacije u I Svetskom ratu.




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Kalemegdan - Okupacija I Sv. rat - 2.jpg (187.55 KB, 1280x733 - viewed 29 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #178 on: November 28, 2021, 02:35:07 pm »

Недеља, 28.11.2021.
Бранка Васиљевић

Поново ради часовник на Сахат-кули

На сату који је ударио гром у мају поправљен механизам тако да сада поново показује тачно време.

Уместо што су седам месеци на сату чувене Сахат-куле на Београдској тврђави гледали у казаљке поклопљене на 15 часова и 15 минута посетиоци парка Калемегдан од сада ће на кули моћи да проверавају тачно време. Коначно је поправљен сат на коме је био оштећен механизам.

–  Часовник на Сахат-кули престао је да ради у мају и то због удара грома. Иако постоји громобран том приликом су уништене све инсталације које се налазе у овој чувеној кули. Како се радило о поправци за коју постоји мали број стручњака, било је неопходно да се сачека долазак једног од малобројних  признатих мајстора – кажу у ЈП „Београдска тврђава” и истичу да је поправка изведена стручно и квалитетно.

Сахат- кула је изграђена у периоду од 1740. до 1789. године на југоисточном бедему Горњег града изнад капије која је по њој и добила име. Кула је квадратне основе и у горњим зонама поприма облик осмоугаоника. Испод се налази завојито степениште које омогућава да се смести сатни механизам.

Кула са сатом била је препознатљив детаљ у турским чаршијама, док се у тврђавама јављао сасвим ретко, тако да се ова београдска по томе може сматрати неуобичајеним примером. Ова наша кула је висока је 27,5 метара, а на плановима из последње деценије 18. века описана је као „кула са сатом под којом је једна стражара” и „висока кула са куполом која је прекривена лимом на немачки начин”.

– Часовник има централни механизам и тегове, као и два гонга, а између два навијања часовник може да ради око недељу дана. Сачуван је у целини у свом изворном облику, а сатни механизам је обновљен 2002. године, па он сада ради на савременим принципима. Истоветан начин задржан је и сада, након поправке која је извршена због оштећења изазваног ударом грома – кажу у „Београдској тврђави”.

Познати турски путописац из 17. века Евлија Челебија забележио је да се звук звона Сахат-куле чује из даљине читав дан хода преко Саве, а сигурни смо да и данас звук овог сата изазива  радост код многобројних посетилаца Београдске тврђаве.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #179 on: December 06, 2021, 12:14:03 pm »





Pogled iz vazduha na severoistočni bedem tvrđave, 80-ih.




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Kalemegdan - Severoistočni bedem.jpg (1377.48 KB, 1452x2166 - viewed 22 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 [12] 13 14   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.