"Tri prsta smrti" su stigla u UkrajinuFotografija objavljena 25. avgusta pokazuje da su unapređena sovjetska 2K12M2 Kub-M2 vozila protivvazduhoplovne odbrane Češke – nazvana „Tri prsta smrti“ – sada aktivna na terenu u Ukrajini, dopunjujući mali broj ukrajinskih "kubova" koji su već bili u upotrebi. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Češki predsednik Petr Pavel je još 10. maja izjavio da će u Ukrajinu prebaciti dve baterije
Kub-M2, što podrazumeva ukupno 6 do 8 lansera i 2 radarska vozila
RStON 1S91, kao i „relativno veliki broj“ (tj. verovatno stotine) protivavionskih projektila iz porodice
3M9 sa ramjet pogonom. Sada je jasno da su bar neki od tih sistema stigli.
U službi od 1967. godine,
Kub (kodnog naziva
SA-6 Gainful od strane NATO-a) je nesumnjivo zastareo, pri čemu je svaka baterija u stanju da gađa samo jedan cilj jednovremeno. Ali on je mobilan — u stanju je da prati napredovanje trupa na liniji fronta i da se rasporedi za pet minuta — i mogao bi pomoći Ukrajini da popuni prazninu u protivvazdušnoj odbrani kratkog do srednjeg dometa koja se bavi niskoletećim bespilotnim letelicama, krstarećim projektilima, helikopterima i jurišnim bombarderima na daljinama većim od mogućnosti sistema odbrane kratkog dometa.
Štaviše, donirani
Kub-M2 su jedinstvena češka modernizacija kompanije
Retia izvršena sredinom 2000-ih, uključujući remontovanu šasiju, nakon čega je usledila instalacija modernih kablova, napajanja, NATO interoperabilnih komunikacionih sistema i klimatizacije.
Radari i upravljački sistemi
RStON-a iz doba vakuumskih cevi su digitalizovani, poboljšavajući otpornost na ometanje i identifikaciju prijatelja ili neprijatelja (IFF) kroz obradu signala, dok novi displeji i napredniji automatizovani upravljački sistemi omogućavaju rad sa manjom posadom. Nadogradnja je takođe produžila radni vek vozila i projektila, poboljšala pouzdanost i smanjila troškove održavanja korišćenjem digitalnih alata za samodijagnostiku. Obim i predložene nadogradnje za češke
2K12 ostavljaju otvorenu mogućnost njihove nadogradnje zapadnim raketama.
Češka vojska još uvek zadržava najmanje 2 od svoje originalne 4 baterije
Kub-M2 u 251. bataljonu 25. PVO puka sa sedištem u Strakonicama, često raspoređenom u odbrani nuklearnih elektrana. Prag će ih zameniti sa 4 sistema protivvazduhoplovne odbrane
Spyder-LR zasnovanim na kamionima kupljenim od Izraela u okviru ugovora vrednog 627 miliona dolara.
Kub je sjajno debitovao pola veka ranije u ratu
Jom Kipur u oktobru 1973. godine. Za nekoliko nedelja,
2K12 izvezeni u Kairo uništili su, kako se procenjuje, 40 izraelskih aviona
F-4 Fantom i
A-4 Skajhok koji su pokušavali da izvrše protivudar na egipatske snage koje su upravo zauzele stranu Sueckog kanala koju drže Izraelci.
Rakete su ugrozile izraelsko vazduhoplovstvo koje je ranije izgledalo nezaustavljivo zbog toga što su bile efikasnije protiv aviona koji lete nisko i što su mogli da pogode moćne mlazne avione
F-4 Phantom koji lete skoro duplo većom brzinom od brzine zvuka u dolasku.
2K12 je takođe odolevao sistemima za elektronsko ratovanje koje su izraelski piloti koristili da se nose sa starijim, statičkim baterijama raketa
S-75 i
S-125 (SA-2 i SA-3).
Za razliku od ovih prethodnika vučenih prikolica, Kub baterije zasnovane na guseničnim šasijama mogle bi se lako prerasporediti kako bi zaštitile trupe koje napreduju i postavljati zasede mlaznim avionima koji se približavaju dok su skriveni na neočekivanim pozicijama.
Baterija
Kub kombinuje četiri samohodna lansirna oruđa
2P25 sa po 3 projektila iz porodice
3M9, jednim radarskim/komandnim vozilom
1S91 RStON i dva automobila za prevoz i pretovar raketa
2T7M namenjena za nošenje i pretovar rezervnih projektila.
Raketa
3M9 je dugačka 5,8 metara i ima efektivni domet od oko 24 kilometra i maksimalnu visinu od oko 14 km i (u početku) minimalnu oko 100 metara. Rakete se koriste uz pomoć dva radara vozila
RStON 1S91 (radarska stanica osmatranja i navođenja): osmatračkog
1S11 za otkrivanje i početno navođenje na avione udaljene do 65 km i radara
1S31 sa kvazi-kontinuiranim impulsnim i kontinuiranim talasima kraćeg dometa, za avione ne manje od 42 km, koji se koristi za praćenje cilja i osvetljavanje cilja i rakete
3M9 tokom navođenja rakete prema cilju.
Kub baterija je mogla da se podesi da bude spremna za borbeni rad za samo pet minuta, a da se ponovo dopuni projektilima za 10-15 minuta.
Međutim, veliki prodor
2K12 1973. doveo je do toga da zapadni stručnjaci pomno proučavaju zarobljena vozila i projektile kako bi razvili efikasnu taktiku i opremu za ublažavanje efikasnosti Kuba. U ratovima iz 1980-ih u Libanu i Angoli/Južnoj Africi, izraelska i južnoafrička vojska su preventivno uništile sirijske, odnosno angolske i kubanske baterije
S-125, pre nego što su mogle da naprave veliku štetu.
Ipak, kada su neadekvatno potisnute, baterije Kub koje vrebaju u zasedi ostale su ozbiljna pretnja čak i za brze ili visokoleteće mlaznjake, obarajući libijski nadzvučni bombarder
Tu-22B iznad Čada, marokanske lovce
Mirage F1 iznad Zapadne Sahare i dva
F-16 američkih vazduhoplovnih snaga iznad Iraka i Bosne i dron
MQ-9 iznad Jemena. (Obaranje
F-16 Skota O’Grejdija iznad Bosne činilo je osnovu ratnog filma Iza neprijateljskih linija iz 2002.)
Kubovi NATO-a i UkrajinePočetkom 2000-ih, Kijev je penzionisao sva četiri puka protivvazduhoplovne odbrane opremljena Kub-om (tj. ukupno 20 baterija
Kub), odlučivši da se fokusira na svoje modernije sisteme tipa
Buk. Ali nakon ruske invazije 2014-2015, ukrajinska kompanija
Aerotehnika počela je da radi na vraćanju nekih od 89 vozila
Kub-M3 u skladištu u operativno stanje. Verziju
Kub-M3 karakteriše prošireni maksimalni i minimalni domet i visina dejstva, brže vreme reakcije, povećanu manevarsku sposobnost, veću otpornost na ometanje neprijatelja i uvođenje optičkog ciljnog kanala kao rezervne kopije radarskog navođenja.
Kompanija je usput razvila modernizovani model
Kub M3/2D koristeći algoritme za digitalnu obradu signala koji poboljšavaju diskriminaciju radara od ometanja i klastera na zemlji. Probno lansiranje restauriranih Kubova održano je februara 2019. u Hersonu, što možete videti u promotivnom videu za
Kvadrat-2D ispod. Uvedena je i mogućnost preciznog dejstva na ciljeve na zemlji.
Kijev je imao planove da opremi dva puka Kub sa ukupno 10 baterija. Ali napredak je bio spor, a eksplozija municije u Balakliji 2017 – verovatno zbog sabotaže – takođe je uništila nepoznat broj projektila
3M9.
Medijski izveštaji ukazuju na to da su dve ukrajinske jedinice Kub proglašene operativnim do 2021. godine — iako se u dokumentu
Pentagona koji je procurio 2023. godine tvrdi da je samo jedna jedinica Kub bila aktivna kada je Rusija izvršila invaziju. Nejasno je da li se Kijev od tada više obnavljao. Do sada se javilo malo medijskih naslova o operativnoj upotrebi
2K12, a niti jedan koji koji bi pokazao njihovo uništenje od strane Rusije, što sugeriše ograničen broj aktivnih – to jest, ako je uopšte bio aktivan pre donacija Češke i Slovačke.
U međuvremenu, više lansera Kub ostaje u službi sa državama NATO-a Bugarskom, Mađarskom, Poljskom, Rumunijom i Slovačkom.
Slovačko vazduhoplovstvo koristi 4-5 baterija
Kub u drugoj grupi 11. brigade sa sedištem u Nitri. U martu 2023. donirala je Ukrajini dva lansera
Kub, jedno radarsko vozilo
1S91 i 200 projektila
3M9ME i
3M9M3E. Preostale slovačke rakete
3M93M3E će isteći do 2027.
U međuvremenu, Rumunija i Mađarska izgledaju sklone da zadrže i modernizuju svoje
Kub baterije kako bi služile još neko vreme. Poljska i Bugarska, međutim, predstavljaju potencijalne izvore donacija sistema Kub i starijih raketa
3M9 iz sovjetske ere.
Neki drugi značajni preostali
Kub operateri su Jermenija, Kuba, Egipat, Indija, Iran, Severna Koreja, Srbija i Vijetnam.
Kub i Sparrow?Češka donacija
Kubova naglašava intrigantnu čudnu mogućnost nadogradnje ukrajinskih
Kubova za ispaljivanje zapadnih projektila – posebno zato što bi nabavka sovjetskih projektila van proizvodnje mogla predstavljati dugoročne probleme.
To je zato što je 2011. godine češka firma
Retia pokazala prototip „
Kub-CZ“ sa unapređenim radarom koji je mogao da ispaljuje italijanske
ASPIDE rakete smeštene u kutijaste lansirne kanistere i navođene radarom sistema Kub . Ovo je predstavljalo pravo frank-vozilo koje kombinuje sovjetske, italijanske, američke i češke komponente.
Aspide je izveden od američke rakete vazduh-vazduh sa radarskim navođenjem srednjeg dometa
AIM-7 Sparrov, ali sa novim krilcima za manevrisanje, motorom veće snage, bojevom glavom, hidraulikom i obrnutim monopulsnim poluaktivnim radarskim tragačem otpornijim na ometanje. Prema tablici sa podacima, može da angažuje letelice na niskim visinama od 25 metara do 12 km.
Ukrajina već ima bateriju ili dve lansera
Spada 2000 baziranih na prikolici naoružanih projektilima
Aspide 2000 koje joj je poklonila Španija, što Kijevu daje određeno iskustvo i zajednički inventar ako oživi češki predlog. Ali još intrigantniji evolucioni put mogao bi uključivati prilagođavanje Kuba za ispaljivanje američkih raketa za protivvazdušnu odbranu
RIM-7 i
RIM-162 Sea Sparrow koje dele zajedničku liniju dizajna sa
Aspidom.
Obe su raznovrsne, ali prvenstveno optimizovane za obaranje dolazećih krstarećih raketa koje lete iznad mora, a efikasne su i protiv nisko i visoko letećih ciljeva.
RIM-162 Evolved Sea Sparrow (ESSM) ima mnogo veći domet od
3M9 ili
Aspide.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ako bi projektil od milion dolara bio postavljen na
Kub, da bi se potpuno iskoristio potencijal nove rakete, bio bi potreban radar koji osvetljava cilj na većoj udaljenosti da bi se iskoristio taj povećani domet, osim ako se ne koriste najnoviji
Block II ESSM koji imaju sopstvene ugrađene aktivne radarske tragače.
I zaista, krajem 2000-ih, poljska kompanija
WZU je takođe prikazala dve različite
Kub konverzije sposobne za lansiranje
ESSM-a, bilo postavljanjem projektila direktno na lansirne usmerače, ili unutar novih kanistera. Na slici ispod primetite dramatičnu razliku u veličini
Sea Sparrova u poređenju sa projektilom
3M9 na središnjem lansirnom usmeraču.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Nejasno je koliko bi takva modifikacija bila laka, ali Ukrajina je već pronašla sredstva da ugradi rakete
RIM-7 u svoje sisteme srednjeg dometa
„Buk“. Najsavremeniji
RIM-162, međutim, nisu isporučeni barem ne javno.
Vreme će pokazati da li će ukrajinska vojska smatrati da vredi posvetiti resurse nadogradnji svog skromnog, ali rastućeg arsenala
Kub za ispaljivanje zapadnih projektila – slično kao što priprema svoje novije lansere
Buk za to.
Izvor