U pitanju je propaganda za Aim54,motore i konstrukciju uspevaju nekako odrzati u zivotu,zahvaljujuci remontnim pogonima i tehnickom podrskom koji su dobili pre revolucije.
Propaganda za Fenikse? Zar stvarno mislite da je, uz današnju tehnologiju, obrnutim inžinjeringom teško iskopirati nešto staro četrdeset godina? A nije nemoguće da na kraju bude i bolje od originala.
Uz riješenost da održe flotu Tomketa i kinesku podršku, ništa nije nemoguće.
Da stvarno to mislim da je tesko iskopirati,ako ti imas neke prakse i iskustva u reversnom inzenjerstvu molim lepo napisi nam u cemu je caka.Buduci da poznajem rad u nekom od tih softvera kao sto su CATIA i Proengineer koji poseduju mogucnost povrsinkog skeniranja nekog dela i digitalizciju u 3D model,mislim da je to najdalje sto mozes otici.Da je tako lako desiforvati elektorniku onda niko ne bi kupovao na stotine raketa vec bi uzeo par primera ,a ostalo sam za sebe proizveo.
Ja lično nemam nikakva iskustva u obrnutom inžinjeringu, a pretpostavljam, ni ogromna većina članova foruma.
Ali sam primjetio da ti imaš iskustva u bilo čemu čega se dotakneš ovdje na forumu, pa eto i u obrnutom inžinjeringu. Pa bih te molio da podjeliš neka od tih svojih iskustava i znanja sa nama ostalima. Evo, možemo početi i od kopiranja raketa. Pošto kategorički tvrdiš da Iranci to ne mogu vjerovatno znaš nešto što mi ne znamo.
I da, nisam znao da je Tomket "svjetlosnim godinama ispred svog vremena". I to je novina za mene.
Drago mi je sto sam te prosvetlio da je tomcat bio SG ispred konkurencije,sad mozes svim to reci i neces im slagati,reci samo od koga si to cuo i bice dovoljno.
A sad da predjem na stvar;dokaz da IRIAF ne moze nista uciniti po pitanju zamene AIM54 najbolje se moze videti po neupsenom pokusaju da instaliraju od HAWK sistema rakete na tomket.Tu prica zavrsava o ocaju u kome su Iranci.
Drugo,nemam iskustva u reversnom inzenjerstvu ,jer eto nisu jos culi Kinezi a ni iranci za mene.Ono o cemu sam nagovestio i sto mogu softverski paketi je da skenerom "prebrises" neki deo nakon cega ga dobijes u digitalnoj formi.E sad kao takv model je sirov pa moras posegnuti za brojnim tehnikama "lecenja" povrsina,mesiranja i analiziranja mogucih odstupanja,pa optimizacija i sta sve ne.Krajni rezultat je da dobijes manje vise priblizan model onome stvarnom,jer prilikom konverzije javljaju se greske.Ako ti to moze sta pomoci ti ces ga koristiti,ako se radi o nekom odgovornom delu koji ce se koristiti u nekom sklopu ili mehanizmu gde su male tolerancije ,pa jos moras raditi sa nekim skupim materijalom,tu mogu nastati problemi tako da nije vredno muke i patnje.U CATIA npr. postoji mogucnost prepoznavanja formi ako su informacije izgubljene,(ali to opet nije ono pravo) tako da ona ih rekostruise.Ovo nas sad vodi u jedno drugo podrucje narocito znacajno kada se informacije iz CAD modela koriste u CAM model pa se prepoznavanjem dobiju tehnoloske forme za operacije glodanje i busenja kao sto su rupe,otvori,navoji,zeljebovi,kanali itd.Time se automatizuje i standardizuje postupak programiranja izrade nekog dela i naravno dobijenje NC koda za njegovu izradu na nekoj CNC masini alatki.Ovo je do pre par godina bilo ne izvodivo zato sto je CAD model opisan na osnovu primitivnih elemenata linija,tacaka,ravni, koje nemaju tehnolosko znacenje,medjutim neka indijska kompanije je razvila ovo za Dassalut Systems i stvar je vrlo mocan,no ovo je jedna druga i duga tema, da se mi vratimo reversnom inzenjersvu ? avionici.
Sa elektronikom stvar je jos gora,a narocito kod raketa jer moraju da izdrze ekstremne promene opterecenja inercije,temperature,vibracija i sta sve ne.Mogu iranci sad iskopati neko elektricno kolo iz rakete,ali kako da ga emuliraju kada ne znaju kakve karakteristike mora imati takav sistem,i koja je zavisnost izlaznog od ulaznog signala.
Recimo da projektujemo sistem za upravljanje leta raketom gde je izvrsni organ elektrohidraulicni sistem.Kada se izabere objekat upravljanja neophodno je postaviti zahteve koje on mora ispuniti,a to se zadaje u vremenskom domenu,naokon cega u zavisnosti o tehnika sinteze koje ces koristi prevodis to u frekventni,komleksni ili neki drugi domen.Ako su ti zahtevi strogi (sto je ovde slucaj),moze se desiti da ih ne mozes ispuniti.Ti zahtevi mogu biti:brzina odziva sistema,vreme rasta signala,preskok,vreme smirenja signala,greska signala u stacionarnom rezimu, poziciona,brzinska greska,ubrzanja,indeks performansi (ovo sto navodim su neke elementarne stvari).Postoje neke metode ali to moze posluziti za neke jednostavnije stvari,a izuvcava se u okviru teorije linearnih sistema automatskog upravljanja.Ako ne znas funkciju prenosa bilo nekog sistema ili njegovog dela,odnosno nemas matematicki modele ponasanja nekog sistema,on se moze odrediti tako sto pobudis takav sistem nekim poznatim signalom recimo da je to sinusna funkcija i za razne frkevencije pobude dobijes njegovu frekventnu karakteristiku ,koja ustvari predstavlja ekvivalent funkcije prenosa samo je sad u frekventonm domenu.Znaci meris amplitude i faze izlaza,frekvencija izlaza je jednaka ulaznoj i dobijes bodeove krive ili nikvistove koje ti pokazuju ponasanje sistema i njegovu stabilnost preko preteka faza i preteka pojacnja,presecne frekvenicije itd.Predpostavka je da sistem koji pobudjujes je stabilan,a posto trazimo funkciju prenosa sistem mora biti stacionaran,linearan,s koncentrisanim parametrima i svi pocetni uslovi moraju biti nula.
Kada dobijes FP objekta upravljanja treba sad projektovati upravljacki sistem,a kod raketnih sistema gde je brzina odziva na komandu za pomeranjem recimo upravljackog krilaca veoma velika projektovanje takvog sistema je veoma slozeno.Razlog je sto velike brzine rasta pobudnog signala mogu dovesti do velikih oscilcija i nestabilnosti ukupnog sistema,sto znaci da je sistem ne upotrebljiv jer pored ovih problema u sistemima se uvek javljaju i sumovi najcesce viskofrekventi i malih aplituda,kao i razni drugi poremecaji koji dovode do odstupanja modela objekta upravljanja koji si dobio metodom koju sam prethodno objasnio.Znaci i kad poznajes matematicki modela sistema kojim upravljas,bez efikasnog upravljackog sistema to ti ne znaci nista.Problem kod sinteze je da ne postoji najbolje resenje,vec se najcesce radi o iznalazenju kompromisa posto su zahtevi vrlo cesto kontradiktorni jedni drugima.Ne radi se tu o projektovanju nekog diferencijalnog/integralnog kontrolera,ili observera za upravljanje neke jednostavne masine ili sta ti je znam vec o daleko slozenijim igrackam koje ne mozemo ni da zamislimo.Ova moja prica je cisto razmatranje u teoretskom domenu,cak i kad bi resio sve te probleme treba to na kraju proizvesti,a za to treba odgovarajuca tehnologija i iskustvo,a oni nemaju nista od toga.Dalje,vrlo dobro znamo da vojna elektronika nije na "izvolite" i da su komponente cesto zapakovane tako da ne mozes videti njihov sadrzaj,a da je prethodno ne unistis.Pitanje razvoja raketnog motora,bojeve glave,radara,antena,keramike radoma je posebna prica.
Da ne duzim,mi mozemo ovde do sutra da tupimo sta iranci (ne)mogu,ali cinjenica je da ovde ne govorimo o kopiranju lopate,vec raketnih sistema.
Kao što sam i očekivao, bez odgovora.
Izvini sto sam te razocarao ali izgleda da imam odogovr,a da li je na tvom nivou proceni sam.Nemoj podcenjivati sagovornike,narocito kad ne znas ko su oni.
@proxy;Da li je neko iz HRZ imao priliku da se provoza u tomketu,je li bilo ponuda od yenkija.
@FF ,ne znam o kakvom se kursu/nivou radi,ali obicno budu jako skupi i kratki.Osim ako firma ne pokriva troskove,najbolje je da sam izucis problematiku,jeste da treba malo vise vremena,ali imaces to zadovoljsto da si je sam savladao-moj slucaj.Kod mene na fakultetu nije bilo u okviru redovne nastave,i kako to obicno biva negde pred kraj studija,su uveli kao kurs,i kobojage dobijes neki sertifikat.
____________________