PALUBA
March 28, 2024, 08:40:14 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11   Go Down
  Print  
Author Topic: Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta  (Read 113734 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #75 on: March 09, 2012, 10:05:47 pm »

Torpedo se napaja električnom energijom iz  ampulne baterije velike snage s molekularnim pogonom.

I još koja slika....

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


TT....podaci


Podatak                              APR-1           APR-2          APR-3
Kalibar350 mm350 mm350 mm
Dužina5300 mm3700 mm3685 mm
Težina670 kg575 kg525 kg
Domet900 m1500-2000 m…….
Brzina traženja cilja20 čv42 čv65 čv
Brzina napada na cilj60 čv62 čv100 čv
Brzina cilja-do……42 čv43 čv
Operativna dubina30-420 m15-600 m0-800 m
Dubina uništavanja cilja40-400 m.....…….
Minimalna dubina akvatorija80 m.....100 m
Moguća visina primjene300-2000 m300-2000 m…….
Brzina nositelja-do800 km/sat800 km/sat…….
Vreme izvršenja zadatka…..1-2 min 1-2 min
Bojeva glava GSKB-47 83 kg80 kg (Trotil ekv 100 kg)76 kg APR-EME
NositeljiIL38, TZ142Ka-27PL, Ka-28, Mi-14PL, Il-38, Tu-142MKa-27PL, Ka-28, Mi-14PL, Il-38, Tu-142M
U operativi1971-1997 god1976 god1991 god
Ispisani iz operative1997 god.....…….



* 007 APR-3.jpg (43.95 KB, 700x370 - viewed 192 times.)

* 008 APR-3.jpg (33.06 KB, 500x327 - viewed 185 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #76 on: March 09, 2012, 10:31:12 pm »

Znaju li se NATO oznake za ova (i ostala dosad na Palubi obrađena) sovjetska torpeda?

Da li su ova torpeda ikad korištena u borbenim djelovanjima?

Općenito, da li su ikada borbeno korištena torpeda lansirana sa letečih platformi (avioni, helikopteri)?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #77 on: March 09, 2012, 10:39:29 pm »

Koliko znam, APR nikada nisu borbeno korišćena. A to da li su borbeno korišćena torpeda sa aviona i helikoptera, verovatno misliš na moderna vremena, jer su u DSR korišćena avio torpeda nebrojeno puta i mnogo su brodova opravila na dno. Avio torpedo sa Swordfiša je npr. zapečatilo sudbinu Bizmarka.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #78 on: March 09, 2012, 10:43:57 pm »

Koliko znam, APR nikada nisu borbeno korišćena. A to da li su borbeno korišćena torpeda sa aviona i helikoptera, verovatno misliš na moderna vremena, jer su u DSR korišćena avio torpeda nebrojeno puta i mnogo su brodova opravila na dno. Avio torpedo sa Swordfiša je npr. zapečatilo sudbinu Bizmarka.

Da, mislio sam na vrijeme od završetka II.S.R. pa do danas.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #79 on: March 09, 2012, 10:45:20 pm »

Quote
Znaju li se NATO oznake za ova (i ostala dosad na Palubi obrađena) sovjetska torpeda?
Ja nisam dosad uspio primjetiti da postoje NATO oznake za APR torpeda, inače bih i naveo.
Ostale odgovore, Leute moj, si već dobio od boljih znalaca nego sam ja....
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #80 on: March 09, 2012, 10:54:28 pm »


Quote
Da, mislio sam na vrijeme od završetka II.S.R. pa do danas.
Nemogu se baš svega dobro sjetiti. Neznam da li se šta u tom smislu koristilo kod
Falklandskih otoka. To bi možda mogao znati naš "MOTORISTA".
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #81 on: March 09, 2012, 11:04:47 pm »

Zahvaljujem obojici. Nadam se da će se i pronaći pokoji podatak o eventualnoj upotrebi.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #82 on: March 10, 2012, 09:16:26 am »

Još jedana slika u vezi korištenja APR-3 torpeda .
Prikaz je, lansiranje tog torpeda iz helikoptera KA-28 , jednog od mogućih nosioca. Istovremeno navedeni helikopter
je jedan od najboljih na svijetu za otkrivanje i detektiranje podvodnih objekata.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 009 Lansiranje APR-3 iz helikoptera KA-28.jpg (59.9 KB, 700x618 - viewed 185 times.)
« Last Edit: March 10, 2012, 09:25:25 am by ORIĆAREB » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #83 on: March 11, 2012, 11:44:07 am »

Nešto o sistemu vođenja.



Sistem vođenja torpeda.
 Je skup podsistema koji nakon lansiranja određuju režim vožnje torpeda, održavanje zadate putanje i položaja u prostoru.
Prva torpeda imala su  samo osjetilo dubine i uzdužnog nagiba , jer su največi problemi bili zadržati torpedo na doređenoj dubini i u horizontalnom staanju. Poslje se pojavljuje i smjerni ravnač.
Sada su torpeda bila  osposobljena za avtomatsko držanje dubine i pravca.
Kormilarski uređaji su se mogli podjeliti u dve grupe:
-Kormilarski uređaj za avtomatsko održavanje dubine
-Kormilarski uređaj za održavanje pravca

Kormilarski uređaj  za avtomatsko održavanje dubine [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Se sastoji od ravnača ,sprave za postavljanje dubine, mašine,stabilizatora, kormila i sprava za njegovu aretaciju i postavljanje početnog položaja, on održava torpedo u horizontalnom položaju.
Ravnač je radio na hidrostatskom principu i ima ulogu avtomatskog kormilara.Zbog osjetljivosti je bio smješten u poseban odeljak .Sastoji se od hidrostatske ploče,opruge i klatna. Ploča je polužjem spojena na klatno i za kormiarsku mašinu preko razvodnika. Klatno obavlja zadatak držanja torpeda u horizontalnom poožaju.
Spravom za postavljanje dubine reguliše se dubina, ona se sastoji od brojčanika i polužja. Zakretanjem brojčanika reguliše se pritisak opruge ravnača i time se postavlja zadana dubina.
Mašina radi na komprimirani zrak preko razvodnika.
Stabilizator i kormilo su smješteni na kraju repa.
Kormilo je horizontalnoi sastoji se iz dva međusobno povezana dela,smještena izza stabilizatora, i polužjem je vezano za klip kormilarske mašine.
Sprava za aretaciju kormila i postavljanje njegovog početnog položaja ima zadatak da kod pada torpeda u vodu sprječi njegovo iskakanje, odnosno ronjenje zbog dejstva klatna.Posle određenog puta , okretanjem osovine propelera se vrati segmet u položaj gdje više ne koči razvodnik. Veličina aretacije i početnog položaja postavljaju se pre gađanja ključem na odgovarajučim brojčanicima na plaštu torpeda.

Kormilarski uređaj za održavanje pravca  se sastoji od ravnača,mašine stabilizatora,kormila, regulatora uglovog okretanja i menjača pravca.
Ravnač  je bio najosjetljiviji dio torpeda  i ima ulogu avtomatskog kormilara .
Stabilizator i kormilo se nalaze na repu i kormilo je preko polužja spojeno kormilarskom mašinom.
Regulator uglovnog skretanja , ona reguliše da se torpedo izbačeeno pod nekim uglom kasnije postavi u pravac  cilja.
Menjač pravca omogučuje da torpedo nakon određenog prevaljenog puta pređe u putanju izdužene sinusoide..
Uređaj za samovođenje kojom torpedo po dolasku na dovoljno intenzivno zvučno polje  nakon isključenja ravnača za održavanje pravca avtomatski upravlja na izvor zvučnih talasa.


Kasnijim razvojem za razliku od ovih izdvojenih sistema  doveli su do integriranog  složenog sistema upravljanja koji se sastoji od tri sklopa
-ulazni elementikoji skupljaju podatke za celo upravljanje
-centralnu obradu podataka upravljanja
-izvršne organe koji prisiljavaju torpedo na određeno stanje u toku vožnje na putanji. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ulazni lementi su:
-   elementi za kontakt sa gađačem, ulazni elementi su (1)elementi za komunikaciju torpedo gađač prije lansiranja preko kojih se uvode (a)polazni podaci(dubina,vertikalni i orizontalni profili putanje,način vođenja,kriteriji upaljača,podaci za samovođenje),
-   elementi za jednosmjernu ili dvosmjernu komunikaciju gađač torpedo nakon lansiranja(2), za vrjeme vođenja torpedapreko provodnika kojim se prenose komande(b) za skretanje prema cilju, mjenjanje režima rada uređaja u torpedu,dostavljanje podataka o stanju torpeda u odnosu na cilj.
-   Osjetila za kontakt s ciljem(3)je glava za samonavođenje sa pasivnim ili aktivnim sonarom,računarom za obradu podataka i  i izlaznim podatkom(c) za skretanje po smjeru i dubini radi pračenjaa cilja. Osim toga osjetilo za kontakt s ciljem smatra se i sistem blizinskog upaljača, čiji izlazni podatak (d1)vodi na blizinski upaljač  bojeve glave (13)
-   Osjetila za stanje torpeda u prostoru,osim tradicjonalnog smjernog zvrka imamo još  dva zvrka za odstupanje od uzdužne i poprečne osi,njima su dodati brzinski zvrkovi za merenje derivacije(brzine )ovih kutnih promena.
-   Ugrađuju se i akceleratori za merenje vertikalnih, bočnih i uzdužnih ubrzanja(taj je izvor podataka (d2)za aktiviranje inercijskog upaljača bojeve glave(14)
-   Osjetilo dubine zasnovano na hidrostatskoj ploči zamjenjeno je manometrima s eleektričnim izlaznim podatkom koji jje proporcjonalan dubini torpeda.
-   Podaci osjetila svih stanja torpeda (e)vode na dalju obradu.
-   Kod precizno upravljanih torpeda nužni su podaci o stanju okoline (f) pre svega radi optimizacije hidroakustičke glave( temperatura,slanost mora)a kod torpeda za napad u plitkim morima i podatak o udaljenosti od dna(f') pa imaju zato predviđena osjetila(5)
Centralna obrada podataka se obavlja u računaru(6) Računar podatke koji pripadaju posebnim cjelinama, a naročito podatke od osjetila(c,e,f)složi  i dovede u uzajamnu vezu i da po teoriji o upravljanju projektilom odredi intervencije izvršnih organa(h,i,j)
Izvršni organ definiraju gibanje torpeda u svim osima.
Najvžniji izvršni organi su
-   pogonski motor s regulatoom i prenosnim mehanizmom(7)
-   propulzor(Cool
-   smjerna(10)
-   dubnska krmila(12)
-   radi nesmetanog delovanja glave za samonavođenje  imaju torpeda radi poništavanja poprečnog nagiba pri skretanju dodatne izvršne organe elerone.
Ispravno doziranje ostvarenih intervencijaizvršnih organa(k,l,m) upoređuje se sa naređenim(h,i,j) na ulazima regulatora(7,9,11) uz pomoč povratne sprege(k',l',m')
Pogonski motori (9,11)imaju energiju iz električnog ili hidrauličnoh sistama čiju pumpu pogoni glavni pogonski motor)


Treba spomenuti i vođenje torpeda kabelski. Duljine provodnika su do 25000m
i 85% kabla se nalazi u torpedu a ostalo na torpednom aparatu. Umesto električnog višežilnog sve se više uvodi vlaknasto- optički provodnik.
-  




* DSCF3172.JPG (164.07 KB, 800x557 - viewed 160 times.)

* torp3.jpg (11.78 KB, 330x258 - viewed 178 times.)
« Last Edit: March 11, 2012, 07:42:20 pm by ML » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #84 on: March 11, 2012, 11:48:03 am »

SMJERNI RAVNAČ TORPEDA
Radi na principu zvrka. Zvrk je kruto tijelo koje se okreče veoma velikom kutnom brzinom oko svoje osi simetrije, a njegova obrtne osovina može skretati iz svog prvobitnog položaja. Osnovna svojstva koja se koriste su njegova stabilnost i precesija. Stabilnost zvrka  je svojstvo zvrka da njegova obrtna osovina nastoji zadržati svoj početni položaj u prostoru. Stabilnost zavisi od kinetičkog momenta(obrtni moment). Stabilnost se povečava večom masom rotora i večom ugaonom brzinom.
Precesija je svojstvo zvrka po kojem njegova obrtna osovina pod dejstvom zakretnog momenta, teži da se okrene okomito na pravac njenog djelovanja u smjeru okretanja..
Reakcjoni moment koji nastaje kao posledica precesije(zbog dejstva vanjskog momenta) ispoljava se kao pokret, pritisak na ležajeve i po veličini je jednak, a po smjeru suprota spoljnjem zakretnom momentu i teži da dovede obrtnu os zvrka najkračim putem u položaj paralelan osi precesije.
Na donjoj slici se vidi precesiranje, F-sila koja izaziva precesiju, P-smjer precesije
CC- vertikalna os zvrka. Ovde je prikazan slobodan zvrkkoji još zovemo giroskop ili žiroskop.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Prvi pokušaji primene  za određivanje kursa broda počeli  su 1883 mehaničkim pogonom zvrka a 1889 s elektromagnetnim pogonom(na francuskoj podmornici Gymnote).
U uređaj za smjerno kormilarenje torpeda primjenjen je 1897 žiro sa pogonom na oprugu..
Kasnije se upotreba ž.proširuje na brodovima do I svjetskog rata (žiro kompas,navigacijski uređaji,stabilizatori) a posle rata na avione i tenkove…….
Kod torpeda za pogon žiroskopa služi turbina na komprimirani vazduh koja obrče rotor 10 000-30 000 okretaja u minuti.
Kod projektila manjeg dometa koristi se turbina na barutne gasove i ona pokreče rotor prečnika 3-4cm brzinom 60 000 – 100 000 okretaja u minuti.
Tačnost žiroskopa se izražava  sa uglom odstupanja u jedinici vremena. U upotrebi su žiroskopi sa odstupanjem 0,01- 0,00001 stepen na čas.
U torpednom smjernom ravnaču se upotrebljava tzv stabilizirajuči ž. konstruisan tako da poremečaj (pokret nosača žiroskopa) zbog dejstva spoljne sile kompenzira veštačko stvorenim stabilizirajučim momentom protivpokretnim motorom ili neposredno žiroskopskim reakcijskim momentom. U prvom slučaju ž. služi kao senzor koji stavlja u pokret protivpokretni motor. Takav se upotrebljava u torpedu.
Smjerni ravnač torpeda je podsistem sistema za upravljanje torpeda koji nakon lansiranja određuje režim vožnje torpeda održavanjem zadate putanje i položaja u prostoru.
Prva torpeda su imala samo osjetilo dubine i uzdužnog nagiba(Whitenheadova torpeda) kasnije se kao najvažnijidio torpeda pojavljuje smerni ravnač sa zvrkom.On se posebno čuvao van torpeda sve do neposredne pripreme za lansiranje. Čuvao ga je obično komandant u svojoj kabini, u kovčežiću od mahagonija, obloženim filcom.

Rad smjernog ravnača
Otvaranjem upusnog ventila vazduh visokog pritiska pokrene turbinu(4) i žiroskop(1)dobija time potrebnu obratnu brzinu. Čim torpedo napusti torpedni aparat,žiroskop se odkopča od turbine koja prestaje da radi. Zbog inercije ,a podržavan strujanjem vazduha niskog pritiska žiroskop nastavlja da se okreće i održava svoj položaj u prostoru. Prilikom promene prvobitnog pravca Osovina žiroskopa  se pomera putem vertikalnog kardanskog prstena (3) razvodnik(7) a ovaj pokrene kormilarsku mašinu tako da okrene  kormilo  na onu stranu koja vrača torpedo u pravac. Inercijom torpedo ode malo u drugu stranu, pa zato njegova putanja nije čisti pravac nego blaga sinusoida.
Regulator uglovnog skretanja je dodatna sprava smernom ravnaču kojom se omogučuje skretanje putanje torpeda od pravca u kojem je izbačen iz torpednog aparata za izvestan ugao.Ovo skretanje ostvaruje se postavljanjem razvodnika kormilarske mašine u određen položaj naspram položaja osovine žiroskopa.Nakon skretanja u određenu stranu torpedo nastavlja pravolinijsku putanju (laganu sinusoidu)

  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

A-smjerni ravnač B-kormilarski uređaj 1-žiroskop,2-horizontalni kardanski prsten,3-vertikalni kardanski prsten,4-turbina,5- kopča,6-klip,7-razvodnik


A


* DSCF3156.JPG (179.49 KB, 602x800 - viewed 181 times.)

* DSCF3157.JPG (297.82 KB, 797x800 - viewed 112 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #85 on: March 11, 2012, 10:11:50 pm »

Lijep doprinos temi, druže "ML". Bravo..
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #86 on: March 11, 2012, 10:37:51 pm »

O torpedu općenito se dosta pisalo > ovdje <.
Mislim da bi se trebalo izbjeći preklapanje tema.

poz.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #87 on: March 12, 2012, 06:44:53 am »

Ne smatram baš da je preklapanje, pošto se u ovom topicu govori i o vođenju i samonavođenju torpeda, ovo gore je neki opšti tekst koji malo približi materiju.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #88 on: March 12, 2012, 09:30:58 am »

O torpedu općenito se dosta pisalo > ovdje <.
Mislim da bi se trebalo izbjeći preklapanje tema.
poz.
Koristan link kao veza navedenoj temi. Jes da je ova tema zamišljena s moje strane kao teoretsko razglabanje o već gotovim torpedima, njihovim mogućnostima i različistotima, a ona druga više o teoretskoj i praktičnoj problematici, koju je trebalo riješiti da bi torpedo kao takvo uopšte postojalo. Obadvije po mome se ne isključuju, već kao takve dopunjuju i tek takve prestavljaju cjelinu. Nemoguće je upotpunosti izbjeći izvjesna preklapanja, ali to nesmatram zgoreg. Pogotovu jer se tretira problematika koja egzistira već stotinama godina, a tehnika i tehnologija rapidno napreduje. Netreba sitničariti, a razglabanju o Torpednoj problematici, koja je vrlo kompleksna, svaka riječ, izraz ili tome slično, je dragocjena.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #89 on: March 12, 2012, 03:33:19 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Laka torpeda tvrtke Raytheon - Mk 46, Mk 50 i Mk 54


* Laki torpedi tvrtke Raytheon - Mk 46, Mk 50 i Mk 54.jpg (61.94 KB, 600x494 - viewed 108 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 22 queries.