Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta

[ORIĆAREB]

Laka torpeda tvrtke Raytheon - Mk 46, Mk 50 i Mk 54

Pretpopstavljam da je ovaj snimak lansiranja torpeda iz helikoptera stvaran.
Znali ko od znalaca - poznavaoca ovih letjelica o kom tipu i oznaci se radi.?

[Solaris]

Laka torpeda tvrtke Raytheon - Mk 46, Mk 50 i Mk 54

Pretpopstavljam da je ovaj snimak lansiranja torpeda iz helikoptera stvaran.
Znali ko od znalaca - poznavaoca ovih letjelica o kom tipu i oznaci se radi.?

http://en.wikipedia.org/wiki/Sikorsky_SH-60_Seahawk

poz.

[lovac]

Samo da se nadovežem na izlaganje ML, o smernom ravnaču.

Ml je lepo naveo, da je to uređaj, koji ima zadatak da održava putanju torpeda po kursu, duž cele trajektorije autonomnog dela plovljenja, odnosno, do onog trenutka dok glava za samonavođenje ne preuzme ulogu vođenja torpeda po kursu.

Pokretanje slobodnog žiroskopa, koji je osnovni merni elemenat u smernom ravnaču, se kod najvećeg broja torpeda vrši impulsom komprimiranog vazduha (do 200 at). Na taj način se zvrk u veoma kratkom vremenu ubrzava i dostigne potreban broj obrtaja, da bi bio dovoljno stabilan u nekoliko narednih minuta, koliko traje autonomni (nevodeći) deo trajektorije.
Kod torpeda sa većim dometom, ovako jednokratko dovođenje energije (jednokratno ubrzanje) na žiroskop nije bilo dovoljno jer je on brzo gubio svoju energiju (brzinu vrtnje), samim tim i tačnost održavanja propisane rute. Zbog toga je kod nekih torpeda primenjeno konstantno delovanje vazduhom na turbinu zvrka, radi održavanja konstantne brzine vrtnje.

Međutim, zbog ograničene količine komprimiranog vazduha u spremniku torpeda (vazduh se koristi i kao oksidans u pogonskom motoru, pa je količinom vazduha determinisan domet) primenjen je princip pogona zvrka elektromotorom.

Tako napr. kod torpeda 53-VA, početni impuls za ubrzanje zvrka se dobije komprimiranim vazduhom, a dalje duž cele trajektorije rotor žiroskopa se pokreće električnom energijom. 

[ORIĆAREB]

Long Lance – Tip 93 Japansko Torpedo

Japansko torpedo “Tip 93”. U kasnijem razdoblju dobio nadimak “Long Lance”. Japanci su ga u pripremi za rat razvijali od 1928 – 1933 god, kad su ga konačno uveli u operativu. Sa svojim mogućnostima prestavljao je strah i trepet za savezničku flotu. Sve do 1943 saveznici nisu ni znali za njegove mogućnosti.  Pretpostavljali su da Japanci raspolažu sa torpedom u vrh glave sličnom njihovom Mark XV. I dok su ih Japanci potapali, oni su tvrdili da to izvode eventualno podmornicama ili čak da su to postizali podvodnim minama.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Podatak	Iznos
Dizajnirano	1928 – 1933 god
Kalibar	610 mm
Dužina	9 m
Težina	2.8 ton
Efektivni domet	22 km pri brzini od 50 čv
Maksimalni domet	40 km pri brzini od 35 čv
Brzina napada na cilj	52 čv
Operativna dubina	5 m
Bojeva glava	490 kg
U operativi	1933 – 1945 god

[ORIĆAREB]

Torpedo "Long Lance" je kao oksidant koristilo čisti kiseonik. Time su njegove mogućnosti u odnosu na ona koja su koristila klasični
zrak bile nekoliko puta veće. Također pri sagorevanju tj. na kraju pri kretanju torpedo nije iza sebe ostavljao trag, što je u ono doba bilo veoma važno. U samom torpedu bio je spremnik od 980 litara kiseonika pod pritiskom od 225 atm. Pored toga bio je i još jedan spremnik klasičnog zraka od 13 litara pod pritiskom 230 atm, koji je služio za početno upućivanje i rad, a kasnije se na to nadovezivao kiseonik.

Naravno ovakva izvedba sa čistim kiseonikom bila je veoma opasna, jer je inače poznato da je takva izvedba podložna čestim
nekontrolisanim eksplozijama. Bio je dovoljan i klasični potres određenog intenziteta pa da se aktivira. Zato su Japanci krili ne samo od neprijatelja takvu izvedbu, nego čak i od klasičnog vlastitog ljudstva. Kasniji godina kad su ih saveznici pritisli avio bombardovanjem, bili su čak prinuđeni da u određenim situacijama uklanjaju ta svoja torpeda sa brodova, jer su posledice od eksplozija vlastiti torpeda bile veće nego od neprijateljskih bombi.

[ORIĆAREB]

Uprkos svoj toj problematici i nedostacima, može se reći da je "Long Lance" zauzeo "dostojno" mjesto u obračunu Japanske RM sa savezničkom. Potopili su tokom rata, ovim torpedom, 23 saveznička broda i to 11 krstarica, 11 Razarača i čak 1 nosaš aviona.

[ORIĆAREB]

Uprkos svoj toj problematici i nedostacima, može se reći da je "Long Lance" zauzeo "dostojno" mjesto u obračunu Japanske RM sa savezničkom. Potopili su tokom rata, ovim torpedom, 23 saveznička broda i to 11 krstarica, 11 Razarača i čak 1 nosaš aviona.

Upotreba torpeda "Long Lance" na japanskim brodovima opisana je i na Palubi na ovom mjestu.

[MOTORISTA]

Uprkos svoj toj problematici i nedostacima, može se reći da je "Long Lance" zauzeo "dostojno" mjesto u obračunu Japanske RM sa savezničkom. Potopili su tokom rata, ovim torpedom, 23 saveznička broda i to 11 krstarica, 11 Razarača i čak 1 nosaš aviona.

Spisak savezničkih brodova potopljenih Dugim kopljem:

19.02.1942.
Razarač:
HNLMS Piet Hein

27.02.1942.
Krstarice:
HNLMS Java
HNLMS DeRuyter
Razarač:
HNLMS Kortenaer

01.03.1942.
Krstarice:
HMS Exeter
HMAS Perth
USS Houston (CA-30)

09.07.1942.
Krstarice:
HMAS Canberra
USS Quincy (CA-39)
USS Vincennes (CA-44)
USS Astoria (CA-34)

22.08.1942.
Razarač:
USS Blue (DD-387)

26.10.1942.
Nosač aviona:
USS Hornet (CV-8)

13.11.1942.
Krstarica:
USS Atlanta (CL-51)
Razarači:
USS Barton (DD-599)
USS Laffey (DD-459)

14.11.1942.
Razarači:
USS Walke (DD-416)
USS Benham (DD-397)

30.11.1942.
Krstarica:
USS Northampton (CA-26)

05.07.1943.
Krstarica:
USS Helena (CL-50)
Razarač:
USS Strong (DD-467)

12.07.1943.
Razarač:
USS Gwin (DD-433)

06.10.1943.
Razarač:
USS Chevalier (DD-451)

03.12.1944.
Razarač:
USS Cooper (DD-695)

Opis samog torpeda je ovde.

[ORIĆAREB]

Opis samog torpeda je ovde.

   

Ma što nekažeš druže "MOTORISTA". A ja se "ubi" tražeći. Zaj... me tvoje "Dugo koplje". 
Ma bravo, ma bravo. Nadam se da imaš osjećaj da se međusobno dopunjujemo. Ako ništa, bar
imamo različite slike ovog "snagatora". 
Čestitam...

[ORIĆAREB]

Iz podataka o mogućnostima torpeda “Long Lance” Tip 93 može se između ostalog zaključiti da ja postojala mogućnost gađanja cilja čak i na 40.000 metara. Međutim, također podaci govore da su i ostupanja od zadate tačke susreta sa ciljem dosta velika. Naprimjer, na daljini cilja od 15.000 metara moguća su odstupanja bila i do 350 metara lijevo ili desno. Na osnovu toga, kao i na osnovu nekih natpisa najbolji rezultati su postizani kod se gađalo na cilj udaljen oko 10.000 met. (10 km).

Mora se uzeti u obzir i sledeća činjenica. Torpedo “Long Lance” nije imalo nikakvi oblik glave za samonavođenje, te je tako sve, prije lansiranja samog torpeda, zavisilo isključivo od posade lansera. Oni su morali tačno na osnovu prikupljeni podataka o cilju, (kurs, brzina, daljina i slč),  proračunati tačku susreta sa istim, a na osnovu svoje vlastite pozicije. Na osnovu tog proračuna  usmjeravali bi torpedo prije lansiranja prema proračunatoj tačci susreta, uz pretpostavku da za to vrijeme cilj neće mjenjati parametre kreatanja. Ukoliko bi cilj prije dospijeća torpeda, skrenuo sa svoga kursa ili jednostavno stao, sve bi propalo. Torpedo bi promašilo.

Iz ovoga je jasno, da je s većom daljinom gađanja cilja, bila  veća vjervatnoća odstupanja od tačke susreta, kao i veća vjerovatnoća skretanja cilja od očekivanog  kretanja. 

Od momenta lansiranja i pada torpeda u more zadati pravac, tj. kurs torpeda na tačku susreta sa ciljem, obezbjeđivan je žiroskopom. Isti je upućivan u rad u momentu lansiranja. Imao je promjer od 15 cm, sa debljinom od 7-8 cm. Okretao se sa 8.000 okr/min.

[MOTORISTA]

Ma tekst je loš, to je sa početka karijere na palubi.

Iz podataka o mogućnostima torpeda “Long Lance” Tip 93 može se između ostalog zaključiti da ja postojala mogućnost gađanja cilja čak i na 40.000 metara. Međutim, također podaci govore da su i ostupanja od zadate tačke susreta sa ciljem dosta velika. Naprimjer, na daljini cilja od 15.000 metara moguća su odstupanja bila i do 350 metara lijevo ili desno. Na osnovu toga, kao i na osnovu nekih natpisa najbolji rezultati su postizani kod se gađalo na cilj udaljen oko 10.000 met. (10 km).

Mora se uzeti u obzir i sledeća činjenica. Torpedo “Long Lance” nije imalo nikakvi oblik glave za samonavođenje, te je tako sve, prije lansiranja samog torpeda, zavisilo isključivo od posade lansera. Oni su morali tačno na osnovu prikupljeni podataka o cilju, (kurs, brzina, daljina i slč),  proračunati tačku susreta sa istim, a na osnovu svoje vlastite pozicije. Na osnovu tog proračuna  usmjeravali bi torpedo prije lansiranja prema proračunatoj tačci susreta, uz pretpostavku da za to vrijeme cilj neće mjenjati parametre kreatanja. Ukoliko bi cilj prije dospijeća torpeda, skrenuo sa svoga kursa ili jednostavno stao, sve bi propalo. Torpedo bi promašilo.

Iz ovoga je jasno, da je s većom daljinom gađanja cilja, bila  veća vjervatnoća odstupanja od tačke susreta, kao i veća vjerovatnoća skretanja cilja od očekivanog  kretanja. 

Od momenta lansiranja i pada torpeda u more zadati pravac, tj. kurs torpeda na tačku susreta sa ciljem, obezbjeđivan je žiroskopom. Isti je upućivan u rad u momentu lansiranja. Imao je promjer od 15 cm, sa debljinom od 7-8 cm. Okretao se sa 8.000 okr/min.

Zbog toga su japanci hteli da imaju teži torpedni plotun od protivnika, pa su njihovi razarači imali dva bojeva kompleta. Tako su razarači klase Kagerō, imali dva četvorocevna torpedna aparata i 16 torpeda Type 93. Na slici je razarač Yukikaze, a strelicama su obeležena rezervna torpeda.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

Ma tekst je loš, to je sa početka karijere na palubi.

Ma daj druže "MOTORISTA", siguran sam da su ti, ti postovi "slađi", nego bilo koji današnji
kad sloviš za "Starog mačka". 

Malo u offf, ali ko ga šlj... .

[ORIĆAREB]

MU90 IMPACT

Torpedo MU90 IMPACT je odvojeni projekt Italije i Francuske koji je započet 1980 god. To se rastezalo sve do 1990 god, kad se konačno 1993 god. pristupilo stapanju u conzorcijum Euro Torp.Tad se faktički počelo sa proizvodnjom ovog torpeda.

MU90 je lako protupodmorničko torpedo s mogućnosšću lansiranja sa bilo kog oblika lansirne platforme. Brzina mu je od 29 – 50 čv, s dometom od max 25 km. Sposobno je da operativno djeluje do dubine mora od 1000 metara. Raspolaže sa akustičnom glavom  (Acoustic Seeker = Akustični tragač). U stanju je da istovremeno obrađuje 10 objekata.

U operativi ga imaju nekoliko Mornarica, Italija, Francuska, Njemačka, Danska, Australija i Poljska.
Dosad je što ugovoreno, što proizvedeno preko 1000 komada ovog torpeda.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

Na prethodnom postu, zadnja slika vidljivo je da se torpedo MU90 sastoji od nekoliko glavnih dijelova.
Počevši od prednje strane na vrhu je Akustična glava (Acoustic Seeker = Akustični tragač). Naziv u zagradi usvojen je od strane samog proizvođača, za nas malo čudan ali tako je.
Sledi Bojeva glava, koja se u svrhu vježbi i ispitivanja može zamjeniti tzv. “sekcijom za trening”, s čime torpedo dobija svojstvo “Školskog torpeda”, kako je kod nas usvojeno u terminologiji.
Potom u sredini je sekcija sa elektronikom i mehanizmima  za kontrolu i navođenje, a onda prostor sa elementima bateriskog napajanja (Baterije).
Na kraju samog torpeda je pogonski deo, (elektro motor sa završnom Pump- jet izvedbom).
Za zadnji deo se kači, zavisno o izvedbi, dodatak sa kočećim padobranom u slučaju lansiranja sa platforme iznad određene visine.

[ORIĆAREB]

TT podaci MU90 torpeda.

Podatak	Iznos
Poreklo	Italija, Francuska
Kalibar	323,7 mm
Dužina	2850 mm
Težina	304 kg
Domet	10 km pri brzini od 50 čv
Max domet	25 km pri brzini od 29 čv
Brzina napada na cilj	29 - 50 čv
Operativna dubina	do 1000 m
Bojeva glava	32,7 kg PBX shaped charge
U operativi	Italija, Francuska, Njemačka, Poljska, Danska, Australija
Pogon	Elektro - Pump-jet