Brodolom krstaša Costa Concordija

[Dreadnought]

Nakon nesreće "Koste Konkordije", nove mere bezbednosti na moru


25.04.2012.

Organizatori morskih krstarenja, čiji su rezervacije opale posle nesreće luksuznog broda "Kosta Konkordija" u januaru, pozvali su na usvajanje novih mera bezbednosti na moru, među kojima i obavezni mnogo veći broj prsluka za spasavanje.

Evropski savet krstarenja i Međunarodno udruženje krstarenja koje predstavljaju vodeće kompanije za organizacije krstarenje širom sveta saopštili su juče da organizatori krstarenja moraju usvojiti i nove propise o tome ko ima pravo pristupa brodskom mostu tokom plovidbe, kao i da budu sigurni da svi oficiri dobro poznaju rute brodova.

"Slučaj 'Kosta Konkordije' je pokazao da ne postoji savršena bezbednost, ali se trudimo da učinimo sve što možemo" radi njenog poboljšanja", izjavio je danas predsednik Evropskog saveta krstarenja Manfredi Lefevr.

Izvor: www.tanjug.rs

[Solaris]

Nisam primjetio neke značajne novosti vezano za ovo, pa dok ne krene operacija vađenja evo jedan ljepi link.

Costa Concordia Cruise Liner Tragedy

poz.

[Solaris]

Čini mi se da do sad ovaj video nije bio. Razmišljanje kako brod uspraviti i podignuti.

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/NXiDMtIIFq8?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

poz.

[Solaris]

Brod Costa Concordia, koji se naslonio na hrid otoka Giglia u Tirenskom moru u siječnju ove godine, kada je poginulo 32 ljudi, bit će ispravljen, zatim otegljen u jedno talijansko brodogradilište i razrezan na komade, rečeno je u petak na konferenciji za novinare predstavnika brodara Costa Crociere, talijanske civilne zaštite i tvrtke koja će izvoditi radove.

Concordia, dakle, više neće zaploviti. Radovi na otklanjanju golemog kruzera će započeti ubrzo i trajat će možda godinu dana i koštati oko 300 milijuna eura.

- Procedura kojom će se otkloniti brod od 44.600 tona ući će u povijest brodarske inženjerije - kazao je šef civilne zaštite Franco Gabrielli. Talijansko-američki konzorciji Titan-Micoperi pobijedila je na natječaju za otklanjanje broda s otoka Giglia. Radovi će se odvijati u četiri faze.

Prva, stabilizacija broda izgradnjom podmorske platforme kako ne bi odskliznuo na dno te će biti učvršćen čeličnim žicama, a na strani broda koja je izvan mora postavit će se velika spremišta za vodu. Druga, dvije velike dizalice bit će učvršćene za podmorsku platformu te će polako podizati brod kako bi ga se izravnalo, a u postavljene spremnike na boku broda će se ubacivati voda. Treća, kada će brod biti uspravan, postavit će se i na drugom boku spremnici s vodom. Četvrta, iz spremnika s obje strane broda bit će ispražnjena voda.

Prethodno će brod biti očišćen i poduzet će se sve potrebne mjere kako bi se izbjeglo zagađivanje mora. Spremnici u kojima je bila voda bit će napunjeni zrakom kako bi se brod držao na površini. Kada će biti u stanju da može plutati, brod će biti otegljen u jednu talijansku luku.

Hoće li biti obnovljen? - Ne, bit će razrezan - odgovorio je Silvio Bartolotti, glavni direktor tvrtke Micoperi. Predsjednik američke tvrtke Titanm, koja u ovom poslu čini konzorcij s talijanskom Micoperi, Richard Habib, kazao je kako je zadovoljan što će američka tvrtka koju predstavlja biti uključena u „nevjerojatan posao spašavanja broda Concordia“, te kako će se raditi uvijek držeći na prvom mjestu zaštitu okolice.

Kada brod bude otklonjen, nastavit će se raditi na otklanjanju i podmorskog postolja i uspostavljanju stanja prije brodoloma. Za još dva tijela poginulih putnika Concordije se traga i Gabrielli je kazao kako će u brodu kada bude uspravan možda potraga za njima biti uspješnija.


    VL

[Kuzma®]

Hoće li biti obnovljen? - Ne, bit će razrezan - odgovorio je Silvio Bartolotti, glavni direktor tvrtke Micoperi. Predsjednik američke tvrtke Titanm, koja u ovom poslu čini konzorcij s talijanskom Micoperi, Richard Habib, kazao je kako je zadovoljan što će američka tvrtka koju predstavlja biti uključena u „nevjerojatan posao spašavanja broda Concordia“, te kako će se raditi uvijek držeći na prvom mjestu zaštitu okolice.

Spasavanje broda koji ce odmah potom biti izrezan = spasavanje zivota osudjenom na smrt
Na prvom mestu zastita okoline - valjda na prvom mestu posle onih pomenutih 300 miliona USD

[nyupnik]

Siguran sam da se jednostavno radi o ”izgubljenima u prijevodu” - na engleskom jeziku “salvaging” nema bas znacenje nase rijeci “spasavanje”. Tako da se brod “spasava” samo zato da kasnije bude razrezan, i tu nema nista cudno.

[Solaris]

Već ranije smo imali jednu webcam porta a evo sad i jedna koja snima sami brod.

The last salute.

[Solaris]

RIM - Crna kutija iz broda Concordije koji se u siječnju nasukao blizu talijanske obale , pri čemu su poginule 32 osobe, nije bila ispravna zbog čega nije moguće rekostruirati sve događaje te tragične noći, piše u utorak Corriere della Sera.

Cna kutija je "bila u kvaru od 9. siječnja, ili četiri dana prije nesreće". Stručnjaci koji rade na rekonstrukciji događaja u noći s 13. na 14. siječnja nisu mogli zaključiti što se sve događalo na brodu od trenutka udara o stijenu 13. siječnja nešto prije 22.00 sata po mjesnom vremenu i završetka evakuacije broda 14. siječnja rano ujutro.

Njihova analiza prestaje u 23.36 sati 13. siječnja, u času kada su zadnji podatci registrirani na brodskom računalu koje je, za razliku od crne kutije, lako "dostupan" uređaj te treba provjeriti nisu li podatci na neki način "krivotvoreni", dodaje list.

List napominje da pomorski propisi zabranjuju plovidbu brodovima kod kojih svi uređaji ne rade. List navodi da je vlasnik broda Coste Concordije planirao popraviti kutiju upravo 14. siječnja po dolasku u Savonu.

Corriere piše da je na brodu bilo i drugih problema, odnosno da neka vrata od nepropusnih pregrada nisu bila zatvorena te da brod nije imao "ovjerene pomorske karte".

Na Costi Concordiji bilo je 4.229 osoba, među kojima 3.200 turista iz 60 zemalja i tisuću članova posade, kada je udario o hrid blizu otoka Giglia, u toskanskom arhipelagu, pri čemu su poginule 32 osobe.


  JL

[Solaris]

Kako ono : nema biznisa do show biznisa 

Kapetan Coste Concordije za intervju traži čak 370.000 kuna

poz.

[Dreadnought]

I još malo biznisa .... 

Obilazak olupine "Kosta Konkordije" za 10 evra


10.08.2012.

Turistima u bivšoj ribarskoj luci Santo Stefano na suncem obasjanoj toskanskoj obali nudi se novo, mada pomalo morbidno iskustvo - jednodnevni izlet do olupine turističkog broda "Kosta Konordija" koji se 13. januara nasukao kod obala ostrva Điljo kada je poginulo 32 ljudi.

Oni za samo 10 evra imaju priliku da vide sablasnu belu olupinu broda teškog 114.500 tona koji leži na bočnoj strani onako kako je izgledao kada je potonuo.

Preprodavci karata na Santo Stefanu, koji se nalazi oko 15 kilometara istočno od malog ostrva Djiljo, uzvikuju naglas cene dok nestrpljivi izletnici u šorcevima i japankama čekaju da se ukrcaju u mnoge brodove koji prevoze ljude do ogromne olupine.
   
- Na ostrvo će sada dolaziti još više ljudi nego pre, na žalost, zbog tragedije koja im je privlačnija od lepote predela - kaže 23-godišnja studentkinja Danijela dok čeka da isplovi sa prijateljem Davidom.

Trajekt prolazi pored velike bele olupine "Kosta Konkrodije", koja je potonula sa više od 4.000 putnika, na udaljenosti od samo nekoliko metara, navodi AFP.
   
- Veoma je potresno videti tu džinovsku stvar kako leži tamo u takvom stanju. Ali život na ostrvu se mora nastaviti i zato smo hteli da provedemo odmor ovde - kaže druga putnica Lučija.

Gradonačelnik Djilja Serdjo Orteli kaže da se povećao broj turista koji dolaze na jedan dan da slikaju nasukalog diva, dodajući da je Djiljo u izvesnom smislu postao neka vrsta muzeja.

Ali on kaže da to nije donelo mnogo dobra njegovom ostrvu.

- Mi više volimo turizam koji je zasnovan na moru i prirodnoj sredini - objašnjava Orteli, dodajući da je jednodnevni turizam zasnovan na tragediji teško pogodio hotelske rezervacije.

Savetnik tog ostrva za prirodnu sredinu Alesandro Ćenturioni zato je izrazio nadu da će olupina biti što pre uklonjena.

- 'Konkordija' je postala deo našeg pejzaža, ali ga je i pokvarila. Kad god je vidim ponovo osetim bol i tugu - kaže on.

Orteli kaže da bi olupina trebalo da bude uklonjena do sledećeg proleća ako sve bude teklo po planu i vremensku uslovi ostanu povoljni.
 
Izvor: Blic