PALUBA
March 29, 2024, 07:24:39 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Morske ceste za bolji nadzor plovidbe  (Read 7326 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« on: January 24, 2012, 06:49:00 pm »

Morske ceste za bolji nadzor plovidbe

Svakog dana oko dvije tisuće brodova sa 750 tisuća tona robe ulazi u luke mediteranskih zemalja koje povezuje oko 2100 brodskih linija. Kroz te luke prođe trećina svjetske godišnje trgovinske razmjene, a do 2030. godine predviđa se utrostručenje brodskog prometa na Mediteranu, uzrokovano rastućim uvozom s Dalekog istoka i gospodarskim rastom južnog i istočnog Mediterana. Taj mediteranski tranzitni prostor čvorište je svjetskoga pomorskog transporta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Njegova uloga još je značajnija kad se zna da se čak 95 posto transporta u međunarodnoj robnoj razmjeni odvija morskim putem. Glavnina pomorskog prometa na Mediteranu odvija se u smjeru istok-zapad, od Sueza i Bospora, prema Gibraltaru i obratno. Bitno je manji pomorski promet između sjevera i juga, a praktično i ne postoji onaj na relaciji jug-jug. EU želi poticati ukupni pomorski promet na svim pravcima.

Klaster istočnojadranskih luka

O objedinjavanju mediteranskih plovidbenih pravaca za prijevoz i komunikaciju, kao i poticanju razvoja kroz logističke i transportne mreže raspravljalo se nedavno i na Otvorenim danima Unije za Mediteran (UzM) na kojima je sudjelovao i dr. Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma (EMEF).

- Istočnojadranske luke se zaobilaze, a njihova uloga je ključna za izlaz srednjoeuropskih i baltičkih zemalja na Mediteran, pa moraju biti obuhvaćene analizom i planovima mediteranskoga pomorskog prometa - prenosi nam Tadić svoju opasku koju je izrekao na skupu u Barceloni.

Khaled Hanafy, dekan Prometnog fakulteta Arapske akademije znanosti, potvrdio je važnost istočnojadranskih luka koje s ostalim lukama istočnog Mediterana dijele isti problem - privlače samo 20 posto prometa.

Nužno je njihovo povezivanje u klastere te zajednički nastup na tržištu kako bi se promet u tim lukama povećao. Stručnjaci se slažu i da porast prometa s Dalekog istoka kroz Suez i gospodarski rast u Africi koji pretvara Mediteran u područje prekrcaja robe zahtijeva gradnju novih kontejnerskih luka u Magrebu, kao i povezivanje poprečnoga pomorskog prometa na Mediteranu s uzdužnim od istoka prema zapadu.

- Drugi trend je stvaranje industrijskih zona uz velike kontejnerske terminale. U usporedbi s kontejnerskim prometom, glavni problem prijevoza robe kamionima i ro-ro brodovima je potreba tehničkih pregleda, usklađivanje standarda, dozvola provoza i općenito složenijih pregleda na granicama. Izuzetak je Turska koja nema nijedan veliki kontejnerski terminal nego koristi ro-ro brodove i kamione za transport prema EU-u - kazuje nam dr. Tadić.

Jedna od ideja je i uvođenje “morskih autocesta” na najprometnijim plovidbenim pravcima. Predsjednik EMEF-a informira da je riječ o režimu odvojene plovidbe, a nešto slično već postoji u svim većim tjesnacima i kanalima uz obale Europe.

- Stvaranje “morske autoceste” pretpostavlja izradu mapa podmorja radi pomorskih kabela i cjevovoda, detaljniju kartografiju luka i obale te ucrtavanje Mediteranskih zaštićenih područja (MPA) i Posebno zaštićenih područja od mediteranskog interesa (SPAMI) - kaže Tadić dodajući da je iskazano i mišljenje da kod određivanja “morskih autocesta” problem mogu biti proglašeni isključivi gospodarski pojasevi ili ekološki zaštićene zone, kao i financiranje nadzora plovidbe, što države sada rade besplatno.

Tadić smatra da brodari mogu plaćati nadzor plovidbe morima kao što se usluga kontrole zračne plovidbe naplaćuje avioprijevoznicima. - Ne stoji da proglašeni gospodarski pojasevi ili ekološke zone mogu biti smetnja proglašenju “morskih autocesta” jer se time širi jurisdikcija obalne države na more. Obalna država ima pravo i obvezu zaštite mora u tom području, a brodski promet je najlakše nadzirati u režimu “morske autoceste”. Stoga treba podržati takav projekt u Jadranu, uz usporedno aktiviranje hrvatskog ZERP-a; talijanska ekološka zona je već ranije aktivirana - zaključuje Tadić.

LJUBICA VUKO

Izvor : SD


* morske01.jpg (14.5 KB, 468x312 - viewed 230 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #1 on: July 16, 2013, 03:10:19 pm »

Preduhitrimo havariju

Pomorski upravitelj - ključ zaštite Jadrana

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Jadran je poluzatvoreno i osobito osjetljivo more, zbog čega zaslužuje zaštitu svih država čije obale dotiče. Broj plovila sve je veći, a posebice tankera koji u luke od Otranta do Trsta godišnje prevezu više od 70 milijuna tona nafte.

Povećava se i broj kruzera, pa je Hrvatska preuzela ulogu lidera u pregovorima da se Jadran proglasi posebno osjetljivim morem, a uvođenjem sustava AIS “pokrila” bi brodove pri ulasku kroz Otrantska vrata te posadama i brodarima nametnula obvezu javljanja Nacionalnoj središnjici za spašavanje i traganje u Rijeci.

Grčki poučak

Poboljšanje sigurnosti međunarodnog pomorskog prometa, zaštita mora od zagađivanja, posebno s brodova, djelatnosti istraživanja, pravilno reguliranje međunarodne plovidbe i tehnička pomoć pomorstvu zemalja u razvoju − put je koji vodi prema sigurnosti plovidbe.

Ipak, pomorske nesreće i danas su naša svakodnevica. Dovoljno je prisjetiti se havarije grčkog tankera “Prestige”, koji je u studenome 2002. “ispraznio” svojih 77.000 tona nafte pokraj španjolske obale i pri tome ribarstvu i turizmu nanio štetu od četiri milijarde eura.

Da bi država mogla nadzirati i zaštititi svoje interese na Jadranu, potrebno je povezati i koordinirati rad svih subjekata čiji je interes vezan uz more. U našem slučaju, četiri ministarstva moraju imati ključnu ulogu u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, a to su Ministarstvo obrane preko Obalne straže i Ratne mornarice, MUP preko Pomorske policije, Ministarstvo financija preko Carine, te resorno Ministarstvo pomorstva.

Kako bismo mogli odgovoriti svim potrebama sigurnosti pomorske navigacije i suprotstaviti se različitim prijetnjama koje dolaze s mora, Republika Hrvatska mora imenovati pomorskog upravitelja koji će osigurati bolje zajedništvo administrativnog djelovanja i pojačati operativnu učinkovitost pomorskih i zračnih snaga koje “označavaju” nazočnost jedne države na moru.

Osoba na dužnosti pomorskog upravitelja sjedinjuje sva raspoloživa sredstva u zoni svoje odgovornosti, te preuzima zapovijedanje i provedbu akcije na moru.

Lančane pogreške

U njegovoj je odgovornosti stalni nadzor mora, mobilizacija potrebnih pomorskih, zračnih i zemaljskih sredstava i njihova prilagodba nastalim potrebama. Temeljne zadaće pomorskog upravitelja bile bi: zaštita od onečišćenja na otvorenome moru, spašavanje osoba u slučaju pomorskih akcidenata i održavanje reda i mira.

Za ekološki incident karakteristično je da je nepredvidljiv s obzirom na vrijeme, vrstu i lokaciju, pa naše vlasti moraju biti svjesne stalnog rizika i nesagledivih posljedica moguće pomorske katastrofe na Jadranu. Pomorski incidenti ili katastrofe vrlo se rijetko događaju kao rezultat jedne ljudske pogreške, tako da su u pravilu rezultat lančanih pogrešaka ljudi u organizaciji rada broda i brodara kao preduvjeta sigurnosti plovidbe.

Upravljanje u kriznim situacijama, poput ekološke katastrofe na Jadranu, mora biti visoko učinkovito i usklađeno djelovanje jedinstvenog sustava obrane, koji prije svega uključuje hrvatske pomorske resurse i računa na njih. Pomorski upravitelj, sa svim kompetencijama u sigurnosti i zaštiti našeg mora, bio bi čelna osoba u lancu boljeg upravljanja i razvitka pomorskog i prometnog sustava.

PIŠE mr. MARTIN BILIĆ

Ključne zadaće upravitelja

•• stalni nadzor mora
•• mobilizacija pomorskih, zračnih i zemaljskih snaga
•• spašavanje osoba i brodova.

  SD


* ImageHandler.ashx.jpg (33.58 KB, 680x510 - viewed 196 times.)
Logged
seawolf
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 277



« Reply #2 on: July 16, 2013, 08:05:39 pm »

Mislim da to nije ništa novo. Najme svugdije po svijetu postoje separacije koje su digle sigurnost pomorskog transporta na višu razinu i tu je napravljen veliki korak pa tako i u Jadranu već je napravljeno par šema odvojene plovidbe odnosno trasa za brodove koje prevoze opasne terete. Ja mogu reći da je još uvijek najveća opasnost Kina koja je isto pomalo počela sređivati svoje plovno područje ,ali još uvijek nije to dovoljno u odnosu na obim Pomorskog prometa koj se odvija tamo. Drugdije maje više sve već funkcionira godinama i nije nikakva nepoznanica. marinero
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.022 seconds with 22 queries.