PALUBA
March 28, 2024, 10:24:29 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4   Go Down
  Print  
Author Topic: Aerodrom Zemun  (Read 69365 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #15 on: February 13, 2013, 03:04:44 pm »

Nekoliko fotografija iz perioda okupacije ...


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]




* aerodrom zemun_okupacija.jpg (107.71 KB, 918x900 - viewed 853 times.)

* aerodrom zemun_okupacija_1.jpg (117.4 KB, 899x900 - viewed 578 times.)

* aerodrom zemun_okupacija_15.jpg (106.92 KB, 812x768 - viewed 651 times.)
Logged
kosta1961
Prijatelj foruma
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 229


« Reply #16 on: March 08, 2013, 07:44:00 pm »

I ja sam se malo bavio ovom temom,možda vam se svidi

Aerodrom Zemun

Posle Prvog svetskog rata ,avijacija se jako razvijala,kako vojna tako i civilna.Beograd ,kao prestonica nove države Jugoslavije,nije imala svoj aerodrom.Postojao je nekoliko velikih vojnih aerodroma u novoj državi ,ali civilnih nije bilo.U Beogradu je postojao aerodrom na Banjici ,gde su se vršili demonstracioni letovi od 1909g,a kasnije kao vojni  1915g.Posle rata ,nije bilo ni volje ni para da se grade novi vojni aerodromi,a kamoli civilni.

Početkom dvadesetih godina,u Evropi je civilni vazdušni saobraćaj u punom zamahu,pa je francusko-rumunska  kompanija Franko-Rumena otvorila liniju Pariz-Carigrad.Beograd je zbog svog položaja bio nezaobilazan,ali nije imao civilni aerodrom.Pored insistiranja kompanije ,uključila se i francuska diplomatija .Medjutim ipak su morali  sami da nadju neko polje,što su i uradili.Pronašli su jedno zgodno na levoj obali Dunava, i tražili su od opštine Pančevo da im se dodeli pašnjak pored Jabučkog puta.Dobili su odobrenje i prvi komercijalni let na Beogradskom,odnosno Pančevačkom aerodormu je obavljen 25 marta 1923g.Medjutim ovaj aerodrom se pokazao kao loše rešenje.Kažu ,da bi stigao do njega trebalo je dva sata,i to prvo železnicom ili brodom do Zemuna(most na savi je napravljen tek 1934g) pa onda brodom do Pačeva,a odatle fijakerom do aerodroma.

Medjutim 1921g je napravljen  projektat posebnog građevinskog biroa Odeljenja za vazduhoplovstvo u Petrovaradinu, za gradnju aerodroma  na delu izmedju Tošinog bunara i sela Bežanija,zvano Dojno polje (ili Donje polje)ili kako su ih zvali Bežaniske širine. Zamišljen je bude i vojni i civilni, sa zajedničkim letelištem. Za civilni deo, određen je prostor u zapadnom delu kompleksa (prema sadašnjem Studentskom gradu), a za vojni – duž puta za Bežaniju. U prvoj fazi, planirana je izgradnja šest velikih betonskih hangara – po tri za vojsku i za civile. Odluka o izgradnji doneta je 1922.godine.
 
Izgradnji aerodroma prethodili su obilni melioracijski radovi, bilo je potrebno nasuti veliku površinu močvarnog zemljišta. Iako je ovo zemljište retko poplavljeno zavreme velikih voda na Savi,ipak su neke delove morali da nasipavaju,što je usporilo gradnju.Otkup zemljišta i radovi na stabilizaciji i ravnanju zemljišta su počeli 1923g ,ali su se odužili pa je tak 1925 nastavljena gradnja objekata.

Mala digresija,Sava je znala da plavi celo Donje polje,pa postoji slika kako alasi vezuju čamce za crkvu u selu Bežanija,iako je od nje udaljena oko 2 km.To je veliko pronstranstvo,pa nečudi ideja da se na tom mestu sagradi novi grad.Reka je ukroćena nasipima,bare i ritovi pokriveni peskom,i nastao je Novi Beograd.Tako je selo Bežanija postalo deo Novog Beograda,ili je možda tačnije ono što kažu Bežaninci- Novi Beograd je postao deo Bežanije,kao mnogo starije.

Ministarstvo Vojske  i Mornarice je preko svog vazduhoplovnog odelenja  1923g vršila pregovore sa opštinom Bežanija  i počela otkup pojedinih parcela,koje su pripadale žiteljima sela  i Zemuna.Zemljište se nalazilo izmedju železničke pruge Beograd-Zemun i sela ,ukupne površine 180 jutara.To su bili uglavnom pašnjaci,i pokoja bašta,čiji su delovi za vreme velikih kiša bili poplavljeni.Pored bašti su gradjene kolibe ili slabe trošne kućice gde su živeli baštovandžije.Više prema Bežaniskoj kosi je bila po neka bolja kuća od tvrdog materijala,gde su živeli radnici i službenici koji su radili u Zemunu.Radovi su sporo napredovali ,nije bilo dovoljno novca a i teren je bio močvaran.Uporedo sa gradnjom aerodroma nastalo je i Novo Naselje,koje je kasnije postalo deo Bežanije.Tu  su uglavnom živeli radnici koji su radili na aerodromu a kasnije i u montažnim pogonima fabrike Rogožarski i drugim fabrikama koje su nicale na tom prostoru.Tek 1925g su počeli gradnju ifrastrukture.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kako je potreba za aerodromom rasla,ubrzani su radovi pa je 1927g otvoren ,mada po prvobitnom planu nije sve završeno.Toliko se žurilo da je otvoren pre izgradnje pristanišne zgrade na civilnom delu,i uvodjenja komunalija,pa čak nije imao ni zaštitnu ogradu.Na vojnom delu je  podignuti veliki hangar za smeštaj vojnih aviona tip C ,to je metalni motažni hangar od 3000 m²,dva povezana hangara(konstrukcije Milutima Milamkovića)  za smeštaj civilnih aviona,  ispred hangara je betoniran pristupni deo ,kasarne za vojsku,radionice,magacini ,rezervoari za gorivo ,neophodne saobraćajnice i ostali neophoni objekti.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Montažni hangar na vojnom delu

Tako je aerodrom ispod Bežaniske kose,ili Zemunski aerodorm ,ili Bežaniski aerodrom,zvanično otvoren 25 marta 1927g.Na svečanosti su bile najviše vojne ličnosti,i velika masa sveta,koja se skupila i pored kiše i blatnjavog terena i slabog prevoza od Zemuna do aerodroma.Vrhunac svečanosti je bilo prebaziranje sa novosadskog aerodroma 125 vazduhoplovne grupe.Prebaziranjem ove grupe na novi aerodrom,prestonica je dobila svoju vazdušnu odbranu.Novine su tada pisale da je ova grupa ,koja se sastojala od dve lovačke eskadrile sa po deset aviona Dewoitine D 27 i predvodjena majorom Miodragom Tomićem,od mase dočekana veličanstveno.Piloti su nastojali da im se oduže pa su u besprekornom poretku nadleteli aerodrom, manji broj aviona  izvodio  bravure iznad aerodroma i Save,a onda se svi postrojili za sletanje.Pri sletanju je svirala vojna muzika,pucale  prangije sa Bežaniske kose a okupljena masa je bila oduševljena.Posle sletanja su zvanice držale govore,a nakon toga  je bilo veselja.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Početak rada aerodroma ,prva slava Svetog Ilije

Zvaničan naziv je bio Aerodorm Beograd,na osnovu predloga načelnika Odeljenja za vazduhoplovstvo za novi vojnički i medjunarodni aerodorm kod Beograda-Zemuna.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Predratna vojna karta na kojoj se vidi aerodrom

Pored vojske na novi aerodromu se odmah prebazirala i SIDNA(naslednica Franco- Rumen) sa pančevačkog,i smestila u nove prostorije.Tehnička baza ove kompanije je dobila  na raspolaganje polovinu dvojnog hangara za smeštaj aviona i skladište za rezervne delove,a druga ,leva,polovina hangara je namenjena za tehničku bazu domaćeg društva za vazdušni saobraćaj.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]





* aerodrom4.jpg (127.12 KB, 669x980 - viewed 511 times.)

* bezanija stariaer.jpg (142.63 KB, 980x583 - viewed 577 times.)

* aerodromzemun.jpg (92.7 KB, 963x461 - viewed 427 times.)

* ratnakarta.jpg (157.76 KB, 800x581 - viewed 399 times.)

* aerodrom3.jpg (228.28 KB, 980x719 - viewed 677 times.)
Logged
kosta1961
Prijatelj foruma
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 229


« Reply #17 on: March 08, 2013, 07:49:30 pm »

Ubrzo se u hangar na civilnom delu aerodroma,uselio domaći Aeroput ,pa je 15 februara 1928g otvorena redovna vazdušna linija Beograd-Zagreb.Hangar je imao raspon luka od 40m,dužinu od skoro 50m,i visinu unutra 7 m.U ugovoru izmedju društva i države ,da će pomoć koju daje država u naturi ,stavi društvu na raspolaganje besplatno vazduhoplovno pristanište u Beogradu sa hangarima,kancelarijama,radionicama za opravke aeroplana i automobila,garažom,rezervoarima za benzin i magacinom za materijal.Medjutim pristanišna zgrada na civilnom delu je naravljena tek krajem jula 1931g,i svečano predata na upotrebu 2 avgusta 1931g na dan Svetog Ilije ,slave vazduhoplovaca. Pored ove moderne zgrade za prihvat putnika ,ispred nje je betonirana platforma za avione.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pristanišna zgrada 1931g

 Aeroput je koristio levi deo hangara,kao i radionice za održavanje motora i avionske opreme u aneksima hangara.Medjutim opet je bio problem sa prevozom iz Beograda do aerodroma.Trebalo je ići od pristaništa Beograd ,brodom ,do Zemunskog pristaništa a onda autobusom(ili fijakerom) kroz Zemun,i Tošin bunar do aerodroma.Most na Savi ,lep viseći most ,na mestu gde je sada Brankov most,je pušten u saobraćaj 16 decembra 1934g.Dobio je ime most Kralja Aeksandra Ujedinitelja.Druga mogućnost je bila ,da se ide železnicom,do Zemuna(most na Savi je već postojao).Za prevoz putnika od zemunskog pristaništa do aerodorma ,društvo Aeroput je obezbedio dva manja autobusa,tipa Internacional,a za prevoz robe dva kamioneta Ford.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Civilni deo aerodorma,vidi se pristanišna zgrada i hangar Aeroputa.

Medjutim zbog ovako lošeg prevoza Aeroput je razmatrao mogućnost da se uvede direktna autobuska linija od Terazija do aerodroma. Za ovaj plan bilo je potrebno izgraditi put do Ade Ciganlije,a odatle bi se autobusi prebacili na levu obalu Save naročitom skelom.Medjutim za ovo nije bilo para(trebalo je oko 1.000.000 dinara) a i vojska i opština Beograd ,koji su trebali da učestvuju u gradnji,nisu bili naročito zainteresovani.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Iako je loša slika,vidi se montažni hangar prvi podignut na vojnom delu,skroz desno.

Prva faza izgradnje aerodroma je bila završena pa je 1929g započeta  druga faza .Na vojnom delu aerodroma, podignuta je radionica za popravku i reviziju aviona, koju je takođe projektovao Milutin Milanković. Deo ovog hangara  je jedini ostao do danas.

Aerodrom se polako  razvija pa se polovinom tridesetih godina XX veka prostirao  na 319 ha. Pravcem sever-jug letilište se izdužilo do 2900 m, a pravcem istok-zapad 1100m.Ukupno je bilo četiri poletno-sletne staze. Nije bilo betonske piste (sagradiće je Nemci tokom Drugog svetskog rata), ali je površina bila dobro zatravljena i drenirana, tako da su bez poteškoća sletali i najveći avioni tog vremena. Još početkom tridesetih godina, dve ukrštene poletno-sletne staze bile su opremljene svetiljkama za noćno letenje, a tokom 1936. aerodrom je osoposobljen za sletanje po smanjenoj vidljivosti pomoću radio-električnih uređaja po sistemu "ZZ".
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Prva radio stanica je postavljena krajem 1929g,tip D.100 SFR ulazne snage 1,5 kW i 1kW na anteni.Do početka 1930g su trajala ispitivanja,a onda je počela sa radom.Medjutim SIDNA je zbog noćnog leta ,koristila pre ovoga svoju radio stanicu tip E.13 od 100W,koju su Francuzi koristili u Prvom svetskom ratu.Medjutim njena upotreba je,zbog male snage ,bila jako ograničena.Upotreba ovih stanica je bila namenjena za prijem meteoroloških podataka i obaveštenje posada aviona o promenama vremenskih uslova.

Radio stanica je upotrebljavana  i u propagadne svrhe,pa je tako 24 oktobra 1932g uspostavljena radio veza izmedju beogradske radio stanice  i jednog aviona.Na jedan fox-mot YU-SAK je ugradjena jedna primopredajna stanica,pa je inž. Nenad Mirosavljević ,sekretar Središnjeg odbora Aerokluba Naša krila,sa visine od 1000m propagirao vazduhoplovstvo,leteći nad Beogradom.

U toku 1932g aerodrom je dobio radio-goniometar,ali je radio samo za vreme obdanice,jer je noćni let na teritoriji Jugoslavije planiran tek 1941g.Postavljanje Lorencovog ZZ sistema na svim aerodromima  započeto je na zemunskom  1938g.Za sletanje po ovom sistemu u složenim meteo uslovima bile su potrebne primopredajne radio-telegrafske stanice i radio-telegrafisti i na aerodromu i u avionu,radio goniometar na aerodromu i uredjeno osmatračko mesto u široj zoni aerodroma,telefonski povezano sa goniometrom.U jesen 1939g počeo je sa radom prividan radio-far(Radio Beacon) pa je on zamenio navodjenje aviona pomoću radio-goniometra.Krajem 1940g vojno vazduhoplovstvo je pokrenulo akciju nabavljanja novih savremenih i jačih radio stanica,ali do početka rata to nije realizovano.

Upravnik celog aerodorma je bio i komandant Šestog vazduhoplovnog puka,koji je bio na ovom aerodromu.Za državnog delegata je postavljen Milutin Mihajlović,vazduhoplovni kapetan,policiski komesar je bio Stevan Milosavljević kapetan gradske policije u Zemunu.Aeroput je imao svog šefa saobraćaja i to je bio Matija Hodjera,i njega su zvali civilni upravnik aerodorma.

Kako je ovo postao medjunarodni aerodorm,pasošku kontrolu su obavljali komesari javne bezbednosti Ministarstva unutrašnjuh dela.Oni su pregledali pasoše i izdavali ulazne i izlazne vize.Domaći Aeroput je za vreme zimskih meseci prekidao letove,ali ne i strane kompanije pa je aerodrom sa svim službama radio cele godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]





* aerodrom.jpg (64.1 KB, 800x452 - viewed 500 times.)

* aebgd31.jpg (41.2 KB, 640x327 - viewed 392 times.)

* montazni hangar.jpg (21.95 KB, 390x236 - viewed 1228 times.)

* aerodrom1.jpg (185.09 KB, 714x980 - viewed 471 times.)

* aerodrom2.jpg (137.92 KB, 520x980 - viewed 478 times.)
Logged
kosta1961
Prijatelj foruma
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 229


« Reply #18 on: March 08, 2013, 08:03:06 pm »

Ovaj aerodrom su koristile i strane kopmpanije,pa se na njemu puno letelo.Osim Sidne, od 1929g i najveća britanska kompanija Imperial Airways liniju za Delhi usmerila je preko Beograda, gde su sletali po gorivo i da odmore putnike. Lufthansa je došla 1930.g ,a  od 5 maja linija Beč-Budimpešta produžena je preko Beograda i Sofije do Carigrada. Od 1.aprila 1932g ova kompanija je letela  i na liniji Berlin-Beč-Beograd-Sofija-Solun-Atina. Za Beč se letelo i kompanijom Austroflug. Od 1934g KLM je leteo na liniji Amsterdam-Prag-Budimpešta-Beograd-Atina, a od 1937g i do Kaira i Botavije u Indoneziji . Poljski LOT je 1939g povezao Beograd s Varšavom, mađarski Malert je 1940g leteo na relaciji Budimpešta-Beograd. Do rata je na aerodrom dnevno sletalo i do 15 velikih stranih aviona,sa 200 putnika,turisti su leteli ka Jadranu,i na njega su sletale vazne ličnosti tog doba.Preko njega su sve češće leteli pored saobraćajnih aviona,i vojni i turistički.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na ovom aerodromu su priredjivane i razne vazduhoplovne manifestacije,vazduhoplovna sportska takmičenja,obuka sportskih pilota,demonstracije aviona,vazdušna krštenja.Pored vojnih i Aeroputovih hangara,sve je više bilo i hangara aeroklubova.To su bili montažni hangari ,podignuti na civilnom delu ,skroz do ograde.Aeroklubovi su se proširili po aerodromu ,pa se u aneksu vojnog hangara,nalazila radionica Središnje uprave Aerokluba –Naša krila,gde su vršene opravke i obnove klupskih aviona.

Ali kako je početak rata bio izvestan ,vojno vazduhoplovstvo je bilo mnogo aktivnije,pa je aerodrom postao tesan za sve aktivnosti.Civilno vazduhoplovstvo je dislocirano,a i Aeroput se žalio da aktivnost vojske ometa redovan saobraćaj.

Od početja rata 1939g Šesti lovački puk ,koji je bio na aerodormu,i Šesta vazduhoplovna baza su imali  intenzivne vežbe,obuke,i prebaziranja na druge aerodrome. Puk je konstantno bio pod merama povišene borbene gotovosti.Tada je puk imao lovce Bf 109 E.Komanda vazduhoplovstva je  bila u lagumima iskopanim u dubini Bežaniske kose ,koja se nalazi odmah do aerodorma.

Vojska je znala za napad Nemaca pa su aerodrom i okolna naselja  bila puna vojske,rezervista.Stanovništvo  nije znao za napad,pa je po pričanju starosedeoca sela Bežanija,taj dan  počeo kao i svaki drugi.Ali se u neko doba začula grmljavina motora.Videli su puno aviona kako u besprekornom poredku idu ka Beogradu.Prvo su svi pomislili da to vojska izvodi vežbu,mada je bilo čudno adakle toliko  aviona.Tada se oglasila protivvazdušna odbrana,i svi su iznenadjeno posmatrali šta se dešava.Videli su naše lovce koji se hrabro zaleću u ovu grupu,bilo ih je malo,a onda su videli kako padaju  bombe na Beograd.Primećeno je nekoliko naših i nemačkih aviona kako padaju u plamenu.Svi su stajali na ulici i posmatrali sve dok  se iznad aerodroma nije pojavilo nekoliko lovaca,koji su u brišućem letu mitraljirali aerodrom i ljude na ulicama naselja.

Izgleda da aerodrom nije mnogo postradao za vreme bombardovanja. U haosu koji je nastao ,brzo se organizujuju Nemci starosedeoci iz Bežanije.Od 581 kuće u Bežaniju bilo je 152 nemačke.Oni su pre rata bili su u organizaciji-Kulturbund,koja ih je dobro spremila za ovu situaciju, pa su i pre dolaska Nemaca zauzeli važne objekte u selu i upali na aerodorm pod rukovodstvom foksdojčera Frica Runickog. Zauzeli ga i tada su zaplenili ,izmedju ostalog i 750 vagona benzina.Pri tome su sve što im se svidelo opljačkali,po kancelarijama i upravnim zgradama.Sutradan ,12 aprila su u Zemun i Bežaniju ušli  delovi 8 nemačke oklopne divizije,i zauzeli aerodrom.Naravno, pošteno je reći i da je bilo Nemaca starosedeoca koji su bili protiv okupacije,uključeni u otpor,komunisti,a jedan od organizatora je bio i Janko Fogl.

Svi oni civili koji su radili na aerodromu kod vojske ili u Aeroputu su ostali po dolasku Nemaca. Neki od njih su se usudili i da izvrše veću ili manju diverziju.Prva je bila već jula 1941g,kada su isekli kabal koji je dovodio struju na aerodorm,pa je  cele noći bio u mraku.Sve vreme rata su pokušavali da pokvare mašine,uništvali ili krali alate,namerno kvarili neke delove koje su popravljali.Na početku okupacije su izveli još jednu akciju, sipali su pesak i šećer u benzin.U to vreme  se  jedan avion prinudni spustio,a za uzrok se saznalo naredne godine,kada je uhapšen jedan radnik i pod batinama priznao,da se vrše sabotaže i diverzije.Hrabriji su radili druge stvari ,loše krojenje limova za avione,loša izrada alata,ili loša popravka radio i elektro opreme.Iste godine je pokušano uništenje magacina bombi i municije.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na ovoj slici se vidi pristanišna zgrada i vojni deo aerodorma

Kafana –Top se naslanjala na taj magacin koji je bio blizu ulaza u aerodrom ,ali je eksploziv koji su saboteri uneli bio slab pa je samo srušio zid kafane.Zbog toga su Nemci magacin prebacili u Zemun.Za sve vreme rata stalno su rušeni telefonski stubovi koji su vodili ka aerodromu.U maju 1942 g na aerodrom je doleteo ,navodno sa istočnog fronta,jedan avion tipa Junskers ,koji je bio dosta oštećen,na popravak.Mehaničari su sabotirali rad , tako da su progoreli lim na  krilima pri zavarivanju.Radnici su odmah pohapšeni,medjutim spasio ih je Anton Petrović,koji je ubedio Nemce da je lim bio loš.U 1943g su komunisti uništili uredjaje na goniometru,koji je bio na aerodormu,a kasnije izvode akciju bušenja buradi sa benzinom.Po kapitulaciji Italije na aerodromu su radili i Talijani,koji su smešteni u montažne hale fabrike Rogožarski,gde je bilo nemačko veliko skadište.Njima su Bežaninci pomagali u bekstvu,ili su od njih otkupljivali razni materijal.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Snimak savezničkog izvidjačkog aviona 1944g

Važno je reći da je ovaj aerodorm bio na teritoriji NDH ,pa srpska vlast nije imala uticaj na njega.Ovaj aerodrom je planiran u NDH kao jedan od značajnih,ali nikad nije dobio takvu ulogu,uglavnom su ga koristili Nemci.Za njih je bio veoma važan,i kao baza,i kao letelište,pa su ga čuvali jakim snagama.Pored aerodroma na Bežaniskoj kosi su imali PA topove,radio stanice,i skladišta.Za NDH je bio važan  jer su se na njemu okupljali ili dovršavali  avioni koji su popravljeni ili remontovani u srpskim fabrikama i isporučivani Zrakoplovstvu.

Izgleda da su Nemci dali vladi  Milana Nedića na korišćenje dva Poteza .Da bi ih koristili oni su morali da traže dozvolu nemačkih vlasti da predju u drugu državu,tako da ove avione nisu ni koristili. Nemci počinju betoniranje piste u maju ili aprilu 1942g(duzine oko 1600 m ,smer 05-23),i rulne staze,i tada su mnogi žitelji okolnih naselja  radili na ovom poslu,jer su pored plate dobijali  i dozvole za slobodno kretanje.Komunisti su ,naravno,vršili manje sabotaže.

Posle kapitulacije,Nemci su povukli sve svoje elitne jedinice,pa tako i avijaciju,smatrajući da im neće trebati.Tako da je 1941g bilo malo aviona na Zemunskom aerodromu,komandant Srbije je imao nekoliko aviona ,kao i načelnik vazduhoplovno tehničke službe (jedan Ju 52 i zarobljeni Ca 310).Prve godine okupacije na aerodromu je bio je i vazduhoplovnotehnički štab sa svojim jedinicama.Oni su prikupljali ,obezbedjivali i delimično otpremali iz Jugoslavije vazduhoplovni materijal i sredstva koja su zarobili.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na ovom snimku se vidi ceo vojni deo aerodroma

Ali partizanski otpor je bio sve jači ,pa su komandanti tražili više borbenih aviona.Puno aviona je bilo na Istočnom frontu,pa je poslata jedna škola slepog letenja,sa avionima Ju 52 i He 111.Dobijeno je i nekoliko izvidjačkih aviona,koji su mogli da nose i bombe.Ovo je bilo nedovoljno pa je u septembru stigla eskadrila sa 12 aviona Ju 87 Stuka.Ona odlazi krajem godine,a sledeće godine stiže eskadrila Ju 88 koja učestvuje u operaciji Vajs i Švarc,koja odlazi kada su operacije završene.U 1943g dolazi mnogo više aviona u Srbiju,izbog mogućeg iskrcavanja saveznika,kapitulacije Italije,ali i gubitka severne Afrike.Zbog toga pilotska škola odlazi iz Jugoslavije.Avgusta te godine na zemunski aerodorm dolazi “Komanda za vezu 1“ –ustvari jedriličarska jedinica sa eskadrilom DFS 230 i nekoliko aviona za vuču.Ali i oni odlaze u oktobru iste godine.U toku 1944g stiže jedna eskadrila za protivminska dejstva Ju 52 ,gde uništava mine po Dunavu do oktobra sa promenjivim uspehom.Septembra 1944g iz Grčke stiže 27-ma  eskadrila za meteorološko izvidjanje,sa avionima Ju 88,koja ostaje do oktobra.U oktobru svi  avioni koji su bili u letnom stanju odlaze na druge aerodrome na zapad,i skoro da nije ni učestvovala u napadu na sovjetske jedinice.

Aerodrom je mnogo stradao od savezničog bombardovanja 1944g.Tada su bombe padale i po selu pa je poginulo 17 stanovnika. Uništeni je civilni deo i jedan deo prostanišne zgrade.Tada je uništen i prvi izgradjeni  dvojni hangar Milutina Milankovića.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pristanišna zgrada posle savezničkog bombardovanja 1944g.Vidi se uništeno desno krilo zgrade koje  kasnije nije ponovo podignuto.





* civilni deo 1940.jpg (100.15 KB, 980x735 - viewed 410 times.)

* aerodrom be.jpg (27.48 KB, 326x218 - viewed 1296 times.)

* saveznici 1944.jpg (195.96 KB, 751x800 - viewed 377 times.)

* zemun maj 941.jpg (61.28 KB, 814x980 - viewed 557 times.)

* pristanisna zgrada 1944.jpg (82.41 KB, 749x700 - viewed 479 times.)
Logged
kosta1961
Prijatelj foruma
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 229


« Reply #19 on: March 08, 2013, 08:08:59 pm »

Nemci su se povukli sa aerodroma pa su  22 oktobra 1944g do njega su stigle  jedinice Prve brigade Šeste proleterske divizije koje su i ušle na njega.Pri napuštanja aerodroma Nemci su sve hangare srušili,ostao je samo deo Milankovićevog ,na vojnom delu.Na civilnom je ostala pristanišna zgrada jako oštećena,i neki magacini,i zgrade za vojsku.Betonska PSS je bila minirana.Sovjetski piloti koji su sleteli na aerodrom su zabeležili da je sve je puno cigala,razvaljenih betonskih greda,savijenog čelika. Od magacina su napravljene nužne prostorije za rad na njemu.Ostale su čitave i neke prostorije ispod tornja,i poneka zgrada za vojsku. Na travnatoj površini su pored aviona postavljeni i PA topovi.Ubrzo su na njega sletali transporti avioni,a za njima i ostali.

Dva dana po oslobojenju Zemuna ,dogovoreno je da sve fabrike vazduhoplova i vazduhoplovne tehnike nastave sa radom ,a već 26 oktobra je popravljena PSS  za dolazak aviona.Velika vazduhoplovna radionica je počela sa radom 4 novembra 1944g gde je radilo oko 260 ljudi.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na ovoj slici se vide uništeni hangar na vojnom delu aerodroma ,posle odlaska Nemaca oktobar 1944g

Zanimljivo je da su u raščišćavanju aerodroma,pored zarobljenika,učestvovali i Nemci ,žitelji Zemuna i okolnih naselja.Odmah počinje gradnja velikog hangara za smeštaj aviona,i  ostaliih nužnih objekata.Kada su podignuti neophodni objekti neke jedinice su prebazirane na njega.Tako je  preletela eskadrila za vezu,i Transportna eskadrila i marta 1945g formirana Vazduhoplovna transportna grupa.U to vreme su na njemu preobučani piloti jurišne avijacije,a tu  je bio 421 jurišni vazduhoplovni puk od 9 februara do 15 marta 1945g.Na njemu je u novembru 1944g oformljen Centar za obuku pilota-lovaca.Odmah po oslobodjenu aerodrom je postao sabirni centar vazduhoplovaca i mladih ljudi koji su slati na školovanje u SSSR,a 1 marta 1945g je bio baziran 1 padobranski bataljon NOVJ.Meteorološki centar je počeo sa radom 25 novembra 1944g.Na njemu je septembra 1945g bila škola vazduhoplovnih mehaničara.Marta 1948g formira se radio-lokatorska četa u sastavu bataljona vazdušnog osmatranja i obaveštavanja veza,sa sovjetskim radarom P-2M razmeštena na Bežaniji.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U toku zime 1944/1945g napravljen je novi hangar,vidi se izgradnja u pozadini slike

Obnavlja se i civilni deo krajem 1945g i početkom 1946g,pa je pristanišna zgrada renovirana ,ali bez jednog krila ,koje je uništeno u bombardovanju,i bez ukrasa .Ispred nje su napravili baraku,a pored nje i kontrolni toranj.Da bi mogli sleteti sve veći avioni ,početkom pedesetih godina je pista produžena.Na aerodromu je 1949g održan veliki vazduhoplovni miting,kome je prisustvovalo oko 100000 gledalaca,najviši vojni i državni činovnici,pa i sam maršal Tito.Izveden je bogat program,gde je učestvovalo i vojno i civilno vazduhoplovstvo,prikazano je više prototipova novih aviona.Naročiti utisak je ostavilo dejstvo borbene avijacije,kao i grupni i pojedinačni skokovi padobranom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na slici se vidi novoizgradjeni kontrolni toranj,a u pozadini pristanišna zgrada

Posle rata se pojavila potreba prevoženja ljudi,važnih ličnosti,kako u zemlji tako i u inostranstvu,pa je 1947g formiran JAT,koji u prvo vreme koristi vojne avione.Kasnije su nabavljeni moderniji avioni a kada je 1962g JAT kupio prvi avion Karavela,nazvana Santa Marija  , ona  je 12. juna 1962g,sletela na ovaj aerodrom.Posle rata je vazduhoplovstvo postalo jako popularno,pa nastaju aeroklubovi.U Beogradu ih je bilo nekoliko,pa je tako na aerodromu bilo jedrilica,sportskih aviona,padobranaca,aviomodelara,i modela raketa.Kada  više nije bilo letenja,aviomodelari su na ostatku travnatog dela aerodroma,puštali svoje jedrilice,vezane ili teledirigovane modele.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kako u svim planovima,i onim od pre rata i u onim posle,aerodrom nije postojao na tom mestu.Novi Beograd se neumoljivo širio pa je aerodrom napokon 1964g zvanično prestao sa radom.Tada je Prebačena  tehnička baza JAT-a na novi aerodrom kod Surčina.Izgleda da je ipak nastavio sa radom,jer je jedno vreme služio kao tehnička baza JAT-a.Tek kada je pruga presekla pistu veliki avioni više nisu sletali.Medjutim nastavio je da radi VTRZ Jastreb ,koji je bio na vojnom delu,pa su avioni kao 522, Kraguj, i drugi sletali na ostatku piste.Ovde se vršio i remont helikoptera, a ostaje zabeleženo(neki su videli i fotografiju) kako Karavela sleće na ovaj aerodorm,pa je zbog kratke piste koristila kočeći padobran.Negde u drugoj polovini šezdesetih godina je napravljena ulica Omladinskih brigada,i tada je definitivno pista pokrivena peskom.Pristanišna zgrada je u to vreme (1969g)  srušena.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Veliki hangar napravljen odmah posle rata




* april 45 st aerodorm.jpg (56.38 KB, 980x485 - viewed 591 times.)

* veliki hangar.jpg (34.44 KB, 548x360 - viewed 315 times.)

* nova zgrada.jpg (86.78 KB, 858x772 - viewed 464 times.)

* aerodrom posle rata.jpg (119.94 KB, 951x980 - viewed 575 times.)

* hangar i magacin.jpg (95.31 KB, 498x320 - viewed 309 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #20 on: March 08, 2013, 09:47:53 pm »

Колико сам приметио чувена кафана "Наша крила" не ради. Има још појединих елемената старог аеродорма који су у функцији. Можда се сетим па једном одем и то фотографишем. Један наш врло активни члан и ради у новом пословном центру (Airport City) који је изграђен на простору бившег аеродорма, па би и он, ако ово прочитао, могао нешто да слика са прозора канцеларије.
Logged
markobe
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 222


« Reply #21 on: March 08, 2013, 10:30:23 pm »

Vrlo lijep i zanimljiv tekst kolega kosta. Svaka čast. Ja bih imao samo jedan "ispravak krivog navoda" ili kako to već ekipa u Saboru voli reći.  Wink Naime, u dijelu teksta Vam se potkrala greška :

Quote
...a kada je 1962g JAT kupio prvi avion Karavela,nazvana Santa Marija , ona je 12. juna 1962g,sletela na ovaj aerodrom.
JAT-u je prva Karavela isporučena 1963. Kao i većina JAT-ovih SE-210 i ona je imala ime - "Dubrovnik". Avion koji vi spominjete je postojao, no ne radi se o JAT-ovoj SE-210, već o prototipu Karavele serije VII sa GE motorima (umjesto RR Avon motora koje su imale ranije verzije aviona).

Tokom 1962 je "Santa Maria" odletjela nekoliko promotivnih turneja, pa je očito u sklopu jedne od njih i sletjela na Zemunski aerodrom 12.06.1962.

Slika "Santa Marie" sa jos ponekim podatkom se može vidjeti ovdje : 

http://www.airliners.net/photo/Sud-Aviation/Sud-SE-210-Caravelle/1372890/M/
Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #22 on: March 08, 2013, 11:52:51 pm »

Колико сам приметио чувена кафана "Наша крила" не ради. Има још појединих елемената старог аеродорма који су у функцији. Можда се сетим па једном одем и то фотографишем. Један наш врло активни члан и ради у новом пословном центру (Airport City) који је изграђен на простору бившег аеродорма, па би и он, ако ово прочитао, могао нешто да слика са прозора канцеларије.
Ко је тај "врло активни" члан Wink

Од старог аеродрома мислим да је остао само онај хангар. Прошао сам целом околином, и нема шта да се види - све је нова градња, нема никаквих трагова старе градње. Тешко ће и да се види, јер мислим да је доста песка насуто - до хангара се данас силази степеницама са једне стране. Погледаћу колико је насуто са које стране.

Скоро је грађено доста у околини, али нисам видео да су негде наишли на остатке бетонске писте. Велик је слој песка ту насут.

Иначе сад имам поглед на хангар, али није баш неки. До скоро сам гледао на другу страну, ка згради која се прави (West 65), што је било врло занимљиво. Једино ми није јасно на новој згради што имају велике прозоре, а поглед је један од најгорих на Новом Београду - запуштене пољане, фавеле, пруга, недовршене зграде које годинама стоје, неке грађ. фирме и хангар који вади просек.

----

Има одлична слика савезничког бомбардовања аеродрома на фолд3 сајту. Сад не могу да је скинем па коме се жури мислим да је овде негде:
http://www.fold3.com/browse.php#251|hbSH1CZcRdyfhUm0FlQ69XlIQT95pAnrkUMzSQhOtnrlLaNeV
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #23 on: March 09, 2013, 05:52:58 pm »

Она зграда "Југодрава" је такође део бившег војног дела аеродорма. Служила је за смештај војске, односно подофицира.
Logged
kosta1961
Prijatelj foruma
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 229


« Reply #24 on: March 09, 2013, 05:55:47 pm »

O ovom aerodormu nema puno podataka u knjigama,svi ga samo pominju.Tako ,dok sam tražio nešto drugo pojavi se po neki podatak i o njemu.Nešto više ima u knjizi Čedomira Krunića Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije,onaj deo pre rata.Posle rata o njemu nema ništa.Čak i u knjigama o Novom Beogradu ,gde se pominje i selo Bežanija,o njemu ima malo podataka.
Ako nekog zanimaju detalji,gde su te antene elektronskih uredjaja na aerodromu?Postoji jedan deo na Bežaniskoj kosi koji starosedeoci zovu radio stanica,da li to ima veze sa aerodromom?
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ova slika je navodno nastala 1941g na Beograskom aerodromu,u pozadini se vidi konstrukcija neke antene.

Nejasno je i koliko je razrušen u bombardovanju 1941g,šta je srušeno za vreme savezničkog bombardovanja 1944g,i šta je ostalo posle Nemaca.Pista je navodno minirana,ali da li je razrušena?
Koji su hangari pravljeni posle rata,meni nije jasno kako je ostao samo jedan deo Milankovićevog .Ako gledate slike koje su napravili saveznici,gde je taj hangar?
Ima još puno nedoumica oko ovog aerodroma koje verovatno može da razreši samo muzej Vazduhoplovstva.

Dobro je da je markobe primetio da sam napravio grešku!Ako još neko misli da sam pogrešio ili lupio neku glupost,neka me ispravi.

Što se tiče šta sve može da se vidi od ostataka,mislim da je vidljiv deo piste.Na raskrsnici  ulica Omladinskih Brigada i Militina Milankovića(Treći Bulevar),je bila hala jedne gradjevinske firme,koja je srušena.Ona je navodno izgradjena baš na ostacima piste.Sada je uklonjena,pa se može videti beton na kojem je bila.


* antena.jpg (29.94 KB, 433x219 - viewed 1165 times.)
Logged
VP1159
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 381


« Reply #25 on: March 09, 2013, 07:00:17 pm »

Biker( VVKJ Bu-131D, W.nr. 482, kasnije DA+RF) na slici je snimljen u ARAD-u, karakteristicna polukruzna zgrada sa antenama  pored,
Link ka slici aerodroma ARAD.
http://i4.minus.com/jbn3kcCnm25NnL.png
Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #26 on: March 09, 2013, 10:09:08 pm »

Što se tiče šta sve može da se vidi od ostataka,mislim da je vidljiv deo piste.Na raskrsnici  ulica Omladinskih Brigada i Militina Milankovića(Treći Bulevar),je bila hala jedne gradjevinske firme,koja je srušena.Ona je navodno izgradjena baš na ostacima piste.Sada je uklonjena,pa se može videti beton na kojem je bila.
Нема шансе да је тај бетон од писте.
Прво што је врло могуће да је и тај део насут песком.
Друго што је та бетонска плоча прилично дебела - мислим да само део изнад земље има скоро пола метра дебљине. На њој су биле и неке шине, можда од дизалице. Мислим да је та плоча још увек тамо, неће бити лако да је склоне.
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #27 on: March 11, 2013, 09:05:50 am »

Tu je bio ogranak građevinske firme "Ratko Mitrović", betonjerka, u barakama su uglavnom ostali da žive njihovi radnici prvobitno angažovani na izgradnji Novog Beograda.

Već sam ovde napisao da se do betona stare piste može doći kratkim kopanjem na zelenim površinama parkova u "vojnom" naselju između ulica Omladinskih Brigada,III-ćeg Bulevara,Bulevara Avnoja i ulice Narodnih Heroja.

Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #28 on: March 11, 2013, 12:04:27 pm »

Ево две одличне слике савезничког бомбардовања аеродрома, са Фолд3.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 16-04-1944.jpg (570.19 KB, 2584x3364 - viewed 536 times.)

* 28-04-1944.jpg (455.88 KB, 2560x3385 - viewed 611 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #29 on: March 17, 2013, 08:21:34 pm »

Колико сам приметио чувена кафана "Наша крила" не ради. Има још појединих елемената старог аеродорма који су у функцији. Можда се сетим па једном одем и то фотографишем. Један наш врло активни члан и ради у новом пословном центру (Airport City) који је изграђен на простору бившег аеродорма, па би и он, ако ово прочитао, могао нешто да слика са прозора канцеларије.

Џумба, "Наша крила" је срушена кад је регулисана улица пре неколико година, али локал под тим именом и даље постоји и налази се у новијим стамбеним зградама преко пута, па према аутопуту. Био ја недавно, и попио пиво. Има на том подручју још неколико зграда старог аеродрома.
Logged
Pages:  1 [2] 3 4   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 24 queries.