Minske prepreke

[duje]

Minske prepreke

Minske prepreke - to je opči naziv za mine položene prema jednom od usvojenih sistema, u  sve tri dimenzije određenog akvatorija, nezavisno od količine i vrsta mina. Dijele se prema obliku i veličini, i prema taktičkooperativnoj namjeni.

Elementi minske prepreke

Položajna dubina mine (hm) jeste vrtikalna udaljenost od površine vode do gonjeg dijela minske posude. U usidrenih kontaktnih mina ovisi o radijusu reagiranja i rušećem djelovanju mine s obzirom na brod. Mjeri se u metrima.

Minski interval (im) jeste razmak između dvije usidrene mine u istom redu (banak, linija), mjeren u metrima. U minskih zaštitnika interval mora osiguravati da svaki krak minolovke zahvati barem jedan rezač zaštitnika
.
Granični minski interval (imgr) jeste najmanji razmak između dvije susjedne mine pri kojem eksplozija jedne mine ne izaziva eksploziju, oštećenje susjedne. U kontaktnih mina iznosi 30-100m, a u nekontaktnih 100-200m (prema količini i vrsti eksploziva)

Minski pomak (em), razmak između dvije mine dvaju susjednih redova višeredne minske linije, mjeren između projekcija na smjer protezanja minske linije. Smanjenjem minskog pomaka smanjuje se minski interval i time povećava gustoća mina u minskoj prepreci.  Obično se mine drugog reda polažu na polovici minskog interval prvog reda: em=im/2, a u troredne minske linije  na trećini: em=im/3. Analogno tome povećava se i vjerojatnost da će brod naići na minu u minskoj prepreci.

Vertikalni minski interval (im) jeste razlika između položajnih dubina mina susjednih redova u vertikalnoj minskoj zavjesi. Veličina mu ovisi o vrsti mina. Imv mina drugog reda prema imv prvog reda treba da osigura zaprečavanje po dubini bez propuštanja. Gornja antenna drugog reda mora se prekrivati s donjom antenom prvog reda antenskih sidrenih mina, odnosno radijus rušećeg djelovanja mina drugog reda mora se prekrivati sa radijusom rušećeg djelovanja mina prvog reda ( u nekontaktnih mina).

Interval minskih redova (ir)jeste najkraći razmak  između dva susjedna reda u višerednoj minskoj liniji. Nije manji od graničnog minskog intervala, a u praksi obično je u granicama od 1 do 2 kabla. Jnegova veličina mora biti tolika da protiničkom brodu ne dopusti manevriranje između redova. Razmak između redova minskih zaštitnika i prvog reda mina obično iznosi 2 do 3 kabla, tj. odgovara dužini minolovca i minolovke koju tegli po krmi.

Udarni kut (Θ) jest kut između procijenjenog kursa kojim će naići minski ciljevi na minsku prepreku i smjera protezanja minske prepreke. Vrijednost mu je ≥90°.
 
Kut cikcaka (α) jest unutrašnji kut između smjerova protezanja dvaju susjednih dijelova cikcak minske linije. Po pravili vrijednost mu ne prelazi 45°.

Širina minske prepreke (Š) jeste veličina mjerena po fronti minske prepreke, koja je okomita na os plovne rute ili procijenjenog kursa minskih ciljeva. Određena je razmakom krajnih mina, položenih u krilnim linijama (banci, zavjese), i mjerena između projekcija pozicija tih mina na smjer protezanja fronte minske prepreke (minsko polje).

Dužina (dubina) minske prepreke (D) jest veličina mjerena u smijeru osi plovnog puta ili procijenjenoga generalnog kursa kretanja cilja, a određena je razmakom krajnjih mina, položenih u najistaknutijim prednjim i zadnjim minskim linijama (banci, zavjese).

Visina (debljina) minske prepreke (Hz) jeste veličina vertikalnog zaprečavanja minskom preprekom (zavjesom).

[duje]

Minske prepreke prema obliku i veličini
 
Minske prepreke prema obliku i veličini, dijele se na: pojedinačne mine, minski banak, minsku liniju, minsku zavjesu i minsko polje.

Pojedinačna mina kao prepreka polaže se u protivničke vode da se plovidba učini nesigurnom te da se razvuku i opterete snage njegove protuminske obrane. U vlastitim vodama pojedinačnim minama zatvaraju se uski prolazi.

Minski banak (MB) jest prepreka s manjim brojem mina, položena na užem prostoru. Banak može biti jednoredan, višeredan, grupan i stupnjevit. Udaljenost između dvije krajnje mine u banku iznosi do 1000m. Najčešće se primjenjuje za ofanzivna miniranja.
 
Minska linija (L) jest prepreka od niza neprekidno položenih mina u dužini večoj od 1000m. Prema obliku postoje ravne, cikcak divergentne i stepenaste minske linije. Minska linija jest ravna kad kad su mine položene u ravnoj liniji, a cikcak kad su položene u dvije ili više ravnih linija, međusobno zakošenih za određeni kut cikckaka; divergentne su dvije ili više minskih linija s istom početnom pozicijom polaganja, a različitog smjera protezanja (obično se ne polaže više od dvije jednoredne minske linije), dok su stepenaste linije kad su mine položene u dva ili više paralelnih redova istog smjera protezanja, ali im početne točke polaganja odstupaju za odeđenu udaljenost.
Prema broju redova, minske linije mogu biti jednoredne ili višeredne, a prema načinu polaganja minske linije s nastavkom ili bez nastavka. Prema dužini,  minske su linije kratke od 0,5 do 1NM, srednje od 1 do 3NM i duge duže od 3NM.

Minska zavjesa jeste vertikalna prepreka u kojoj su mine položene u redovima (katovima) u raznim horizontalnim ravninama koje su međusobno odvojene za vertikalni minski interval. Mine u istom redu položene su na istoj položajnoj dubini. Prepreka se postavlja protiv podmornica u podvodnoj plovidbi i zbog toga je karakteristična po izrazito vertikalnom zaprečavanju. Polažu se sidrene antenske mine, nekontaktne sidrene mine i nakontaktne mine koje leže na dnu.

Minsko polje jest dio miniranog akvatorija sa gušće položenim minama po određenom sistemu I s određenom taktičkom (operativnom) svrhom. U minskom polju mine se mogu položiti u linijama, bancima i minskim zavjesama. Granice polja odeđene su pozicijama najistaknutijih mina u sve tri dimenzije akvatorija. Dimenzije minskih polja,  gustoća i raspored mina u prepreci određuje se prema operativnotaktičkim nakanama i geografskim prilikama područja na kome se mine polažu.
Radi sigurnosti plovidbe vlastitih brodova, granice minskog polja povećavaju se za 0,2 do 2NM. Ta vrijednost ovisi o navigacijskom osiguranju pri polaganju mina i pri plovidbi brodova. Tako ucrtane dimenzije minskog polja opasan su prostor (OP)  od mina i njegove se granice čuvaju u tajnosti i saopćavaju samo vlastitim brodovima.  Za razliku od OP, opasna zona (OZ) od mina, prema odredbama Osme haške konvencije, mora se oglasiti kao opasna za plovidbu svim državama zainteresiranim za plovidbu. Opasna zona je veći dio akvatorija koji je javno oglašen kao opasan za plovidbu zbog minske opasnosti. Minske prepreke, opasni prostor i opasna zona ucrtavaju se u pomorskoj karti, a njegove pozicije se daju geografskim koordinatama  ( ϕ,ƛ) ili smjerom i udaljenošću od nekog objekta na kopnu.

[duje]

Podjela minskih prepreka prema namjeni

Prema taktički-operativnoj namjeni, minske prepreke mogu biti ofenzivne i defenzivne; jedne i druge mogu biti pozicijske i manevarske.

Ofenzivne minske prepreke polažu se u protivničke ili vlastite vode koje privremeno kontroliraju protivničke pomorske snage, zatim na prilaze protivničkih luka, baza, sidrišta, u područja koncentracije i razvoja njegovih pomorskih snaga i na pomorske komunikacije. Svrha je potapanje ratnih I trgovačkih brodova, narušavanje i otežavanje pomorskog prometa, ograničavanje slobode manevra protivničkim pomorskim snagama, te vezivanje i angažiranje njegovih snaga protuminske obrane kako bi uklonile minsku opasnost koj u protivnika stvara psihičku napetost i nesigurnost. Ofenzivne minske prepreke polaže avijacija, zatim podmornice i brzi površinski minopolagači. Efikasnost položene prepreke o kvaliteti i broju položenih mina te o mjeri tajnosti pri polaganju.

Defenzivne minske prepreke polažu se u vlastite vode kako bi se spriječilo djelovanje flotnih snaga protivnika. Svrha polaganja je jačanje i doprinost stabilnosti općeg sistema obrane vlastite operacijske zone prema djelovanju protivničkih pomorskih snaga; jačanje i doprinos stabilnosti protudesantne obrane u područjima pogodnim za iskrcavanje pomorskih desanata; zaštita vlastitih pomorskih komunikacija; stvaranje što povoljnijih uvjeta za razvoj i manevar vlastitih pomorskih snaga. Obrambene minske prepreke načelno su vevećih dimenzija, a polažu se sve vrste raspoloživih mina. Obrambene minske prepreke postavljaju flotni i popisni minopolagači, a mogu se upotrijebiti i ostali raspoloživi ratni brodovi ako su za to osposobljeni.
Prema svrsi, namjeni i vremenu polaganja , obrambene minske prepreke dijele se i na osnovne i dopunske. Osnovne su namijenjene dužem djelovanju u općem sistemu obrane operacijske osnove; polažu se pravodobno na osnovu unaprijed izrađenog (prema procijeni) plana. Dopunske se polažu u toku ratnih operacija, prema razvoju situacije na bojištu; zadatak im je da ojačaju i obnove već položene minske prepreke, da dopune zaprečavanje  u protudesantnoj obrani ili da zapriječe nova područja prema zahtjevima situacije na bojištu.

Pozicijske (stacionarne) minske prepreke, za razliku od manevarskih, polažu se na unaprijed izabranim područjima na temelju situacije procijene u miru s obzirom na protivničke akcije. Odluku o njihovom polaganju donosi vrhovna komanda. Te prepreke, po svojoj taktičko-operativnoj namjeni i odgovarajućim vojnogeografskim uvjetima područja, treba da s ostalim sistemima i snagama obalne obrane stvore uvjete za što uspješniji obranu I što povoljniji operativni režim na bojištu.


Manevarske minske prepreke načelno se polažu u toku borbenih akcija na otvorenom moru, u protivničke ili vlastite vode. Polagati se mogu u neposrednome taktičkom kontaktu s protivnikom, kad područje polaganja nije unaprijed određeno, ili  na unaprijed određenim pozicijama, dobivenim prema procjeni  situacije na bojištu. Prepreke se polažu kao samostalno minsko djelovanje ili u skolopu raznih akcija osiguranja i prikrivanja u toku bitke na moru ili određene pomorske operacije. Polažu se i radi ometanja organiziranog povlačenja protivničkih pomorskih snaga i radi lakšeg taktičkog razvoja, manevra i djelovanja vlastitih pomorskih snaga. Pod određenim uvjetima manevarska prepreka može postati pozicijska obrambemna prepreka ako se dopuni naknadnim polaganjem mina. U ratu se često polažu i prividne (simulirane)  manevarske minske prepreke da izazovu negativan psihološki efekt u neprijatelja.
Za polaganje manevarskih minskih prepreka najpogodnije sun a dnu ležeće i nekontaktne sidrene mine (prije svega one koje položajnu dubinu zauzimaju od dna prema površini), koje se mogu polagati i iz torpednih cijevi. Kao polagači prepreka najpogodnije su podmornice i brzi površinski brodovi. Sve navedena minske prepreke mogu, prema svojoj svrsi, biti prepreke protiv površinskih brodova, protiv podmornica u podvodnoj vožnji, zatim kombinirane minske prepreke protiv površinskih brodova i podmornica.

[duje]

Karakteristike minskih prepreka

Da bi se postigla svrha polaganja mina, treba studiozno izabrati mjesto i vrijeme polaganja,vrstu mina i minopolagača, kako bi se sa manje naprezanaja postigla što veća efikasnost. Minska prepreka, za razliku od ostalih podvodnih oružja, dugotrajna je  neprekidna opasnost za neprijatelja. Na minsku prepreku, kad je već jednom položena s određenom namjenom po određenom sistemu i s elementima postavljenim na minama, do sada nije bilo moguće utjecati  tako da bi se promijenili ti elementi. Mine u minskoj prepreci ne raspoznaju vlastiti od protivničkog broda, a minska prepreka ostaje opasna i pošto se završe ratne operacije.

Otpornost minske prepreke jeste njezina sposobnost da sačuva svoju bojnu spremnost u toku određenog vremena. Protuminske mjere protivnika i fizičkogeografski elementi određenog područja smanjuju otpornost minske prepreke. Valovi nepovoljno djeluju na sidreni konop mine smanjujući mu čvrstoću, karakter i reljef dna utječu na stabilnost sidra, a muljevito dno može dovesti do djelomičnog ili potpunog gubitka osjetljivosti akustičkih i hidrodinamičkih upaljača mine; stupanj prozirnosti vode povećava ili smanjuje mogučnost otkrivanja mina; morska (riječna) struja utječe na promjenu položajne dubine mina i dr. Otpornost mina koje leže na dnu na djelovanje minolovaca povećava se postavljanjem određenih elemenata na vremenski pribor mine i brojača brodova. Otpornost minskih prepreka, sastavljenih od sidrenih mina, povećava se upotrebom minskih zaštitnika ispred minske prepreke, dodavanjem lanca na sidrene konope mina ili opremanjem konopa uređajem za propuštanjem (propuštači) lovećih konopa minolovki.

Efikasnost minske prepreke
  
Minska prepreka smatra se uspješnom, ako je vjerojatno da će pojedinačni brod (podmornica) naići barem na jednu minu u minskoj prepreci, a protudesantna minska prepreka smatra se uspješnom ako uništi matematički očekivani broj ciljeva, od ukupnog broja desantnih brodova i desantno-iskrcnih sredstava koji presijecaju određenu minsku prepreku. Uspješnost minske prepreke ovisi dakle od broja položenih mina, o taktičko-tehničkim karakteristikama mina i o karakteristici ciljeva.

(JLZ   M.Martinović)

[duje]

Minska zavjesa

[duje]

Riječne minske prepreke

Na rijekama se također postavljaju minske prepreke, ali zbog uskog plovnog puta su to minski banci i linije. Kao pojedinačne mine, najpogodnije su plutajuće. Zbog velikih promjena vodostaja, jakih riječnih struja i mogućnosti zatrpavanja nanosima, najpogodnije su na dnu ležeće nekontaktne indukcijske mine. Od sidrenih mina najpogodnije su mine koje zauzimaju položaj na dubinu od dna prema površini a rade na principu hidrostata. Pri određivanju veličina položajne dubine, mora se mislit i na visinu promjene vodostaja. Minske prepreke polažu se okomito na os plovne rute (za sprečavanje, odn. ometanje plovidbe) ili paralelno s obalom (za sprečavanje forsiranja rijeke).

[Georg]

U RRF se su se koristile mine R-1 (Kontaktna sidrena), i KMD 2 500, koja je kasnije zamenjena sa AIM M82. i posle su korišćene i mine Rokan.