Rusija će Kirgistanu isporučiti raketni sistem PVO S-300Načelnik Generalštaba Ministarstva odbrane Kirgistana Ruslan Mukambetov je 29. maja 2024. godine potvrdio da će njegova zemlja uskoro dobiti sistem PVO S-300 iz Rusije. Mukambetov je napomenuo i da su u toku pregovori o nabavci dodatnih sistema PVO, a isporuka sistema S-300 se očekuje u narednim mesecima.Trenutne vazdušne odbrambene sposobnosti Kirgistana prvenstveno se sastoje od sistema iz sovjetske ere, uključujući raketne sisteme zemlja-vazduh kratkog dometa
9K32 Strela-2 i
9K35 Strela-10, samohodne protivvavionske topove
ZSU-23-4 Shilka i
S-60 i raketne sisteme PVO
S-75M3 Volhov. Zemlja takođe koristi raketni sistem
S-125 Neva/Pečora, koji je u upotrebi decenijama.
Poslednjih godina Kirgistan je počeo da modernizuje svoju infrastrukturu protivvazduhoplovne odbrane. Ovo uključuje nabavku raketnog sistema protivvazduhoplovne odbrane
Pečora-2BM od Belorusije 2023. godine i raznih dronova iz Turske, kao što su bespilotne letelice
Bajraktar TB2,
Akıncı, Aksungur i
Anka. Uz to, Kirgistan pregovara sa Rusijom o nabavci sistema poput
S-300 i potencijalno
S-400 u budućnosti, sa ciljem da se integriše u regionalnu mrežu protivvazduhoplovne odbrane sa Rusijom i susednim zemljama.
Rusija i Kirgistan rade na uspostavljanju zajedničkog regionalnog sistema protivvazduhoplovne odbrane u okviru
Zajednice nezavisnih država (ZND) i
Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB). Ovaj sistem ima za cilj unapređenje kolektivnih odbrambenih sposobnosti država članica
ZND, posebno u centralnoj Aziji, gde je infrastruktura protivvazduhoplovne odbrane istorijski bila manje razvijena. Rusija ima slične sporazume sa drugim zemljama
ZND, uključujući Kazahstan, Belorusiju i Tadžikistan.
Mukambetov je pomenuo nedavne sukobe kako bi istakao važnost ove akvizicije: „Događaji u Ukrajini i Izraelu su pokazali da se ovaj zadatak mora ozbiljno shvatiti kako bi se osigurala bezbednost. Proučavamo iskustvo PVO Rusije, Ukrajine, Izraela. Stručnjaci sprovode analizu, navodeći sve prednosti i nedostatke.
Ovaj sporazum je deo šire vojno-tehničke saradnje uspostavljene tokom posete predsednika Sadira Japarova Rusiji u februaru 2021. godine, koja je uključivala razgovore o budućoj saradnji u oblasti odbrane i ukazivala na pojačane vojne odnose između Kirgistana i Rusije, kao i na interes Rusije za održavanje vojne prisustvo u Centralnoj Aziji usred tekućih geopolitičkih dešavanja. Sporazum se zasniva na međuvladinom sporazumu o vojno-tehničkoj saradnji potpisanom pre osam godina, prema kojem je Rusija pristala da Kirgistanu isporuči moderno naoružanje i vojnu opremu u vrednosti od milijardu dolara.
Sistem protivvazduhoplovne odbrane
S-300 razvio je Sovjetski Savez kasnih 1970-ih, a Rusija ga je kontinuirano nadograđivala. Dizajniran od strane
Centralnog konstruktorskog biroa Almaz, bio je jedan od najranijih integrisanih sistema protivvazduhoplovne odbrane koji je mogao pratiti više ciljeva i gađati ih različitim projektilima. Prvobitno namenjen zaštiti kritičnih vojnih i industrijskih lokacija, sistem je evoluirao kroz nekoliko varijanti, uključujući
S-300P za snage protivvazduhoplovne odbrane i
S-300V za kopnene snage. Ove nadogradnje su ga zadržale sastavnim delom ruske strategije protivvazduhoplovne odbrane, čineći ga ključnom komponentom njihove vojne infrastrukture.
Mogućnosti sistema
S-300 uključuju praćenje i gađanje više ciljeva istovremeno, otkrivanje ciljeva na dometima do 300 kilometara i delovanje na visinama do 27 kilometara. Može da presreće avione, krstareće i balističke rakete, pri čemu rakete dostižu brzinu do 6 maha. Lanseri sistema se mogu ponovo napuniti za pet minuta, što omogućava brz odgovor na pretnje. Radi u svim vremenskim uslovima i veoma je mobilan, sa komponentama koje se mogu montirati na vozila radi brzog postavljanja. Ove karakteristike čine
S-300 svestranim sistemom protivvazduhoplovne odbrane, koji se široko izvozi i koristi u raznim zemljama.
Samohodni lanser sistema S-300PM (kao ilustracija): [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor