FF
zastavnik I klase
Offline
Last Login:May 02, 2024, 04:47:16 pm
Posts: 1 930
|
|
« on: October 21, 2008, 02:41:52 pm » |
|
Thanks to Konjicev skok:
Eskortni razarač (torpiljerka) T-36 (ex-STELLA POLARE)
Polarna zvezda izgrađena u Riječkom brodogradilištu osvetljava pad poslovične nemačke discipline i preciznosti pred kraj rata.Ironijom sudbine ovu nemačku torpiljerku poslala je na dno Jadrana italijanska mina u misiji obeležavanja pozicija za postavljanje minskog polja.
U drugom delu tridesetih godina dvadesetog veka strateški planovi širenja fašističke Italije temeljili su se na osvajanju Sredozemlja i primorskih zemalja.
Takvi planovi podrazumevali su jaku logističku podršku osvajanjima kojeje trebalo ostvariti morskim putem, koristeći flotu trgovačkih brodova.Radi njihove zaštite, Italijanska ratna mornarica gradila je pred početak II svetskog rata veliki broj razarača, torpiljerki (razarača manjih dimenzija namenjenih za pratnju konvoja i borbu protiv podmornica).
Nakon početka rata ta je gradnja još pojačana, tako da su i u brodogradilištima na Jadranu svi navozi bili puni ratnih brodova u gradnji.Jedan od vrlo uspelih projekata bila je klasa eskortnih razarača tipa ARIETE (nazvan po prvom izgrađenom brodu iz klase).Ukupno je napravljeno 16 brodova ove klase od kojih je veči broj izgrađen u brodogradilištima STT (Stabilimento Tecnico Triestino) i Cantieri Navali di Quarnaro-Fiume (danas 3. maj u Rijeci).Do kapitulacije Italije (9. septembra 1943) dovršen je i predat Italijanskoj RM (Ratnoj mornarici) samo jedan brod – ARIETE koji je prilikom kapitulacije prebegao saveznicima na Maltu.Svi drugi brodovi nalazili su se u brodogradilištima u raznim fazama gradnje i opremanja, te su ih zaplenili Nemci koji su ubrzo okupirali to područije.nemačka RM raspolagala je na Jadranu slabim snagama i stoga se odmah pristupilo hitnom završavanju svih italijanskih ratnih brodova u gradnji.
Jedan od prvih koji su bili završeni u Riječkom brodogradilištu bio je STELLA POLARE, kojem su Nemci dodelili službenu oznaku TA 36 (TA znači Torpedoboot, Ausland, ili u prevodu s nemačkog: torpiljerka inostranog porekla).TA 36 je svrstan u Nemačku službu 15. januara 1944 god. i uključen u sastav 11.flotile za osiguranje s bazom u Trstu.Učestvovao je u mnogim misijama pratnje transportnih brodova duž jadranske obale.U noći 29. februara 1944. godine nedaleko od ostrva Premude srećno se izvukao iz noćnog okršaja s divizijom francuskih „super razarača“ TERRIBLE i MALIN kada su potopljeni transportni brod KAPITAEN DIEDRIKSEN i korveta UJ 201 (ex EGERIA9 a teško je oštećena torpiljerka TA 37 (ex GLADIO).
TA 36 učestvuje i u zadacima polaganja mina, uglavnom kao osiguranje minopolagača KIEBITZ (ex RAMB) koji je posle rata postao slavan kao Titov GALEB.Dana 18. marta 1944. godine isplovio je iz trsta minopolagač KIEBITZ sa zadatkom polaganja mina u Kvarneru.U osiguranju su se nalazili TA 36 (ex STELLA POLARE), TA 21 (ex INSIDIOSO) i korveta UJ 205 (ex COLUBRINA).Na torpiljerki TA 36 bio je ukrcan zapovednik sastava kapetan fregate Von Kleist.
U poslepodnevnim satima istog dana kada su brodovu prošli rt Kamenjak, TA 36 je otplovio napred kako bi za dana plovkom obeležio tačnu poziciju od koje je trebalo započeti polaganje minskog polja.Tačno u 17:10 sati kada se nalazio u visini tra Mašnjak na ulazu u Plominski zaliv, brod je naleteo na minu.Jaka eksplozija raznela je u komade prednji deo broda sve do zapovedničkog mosta.Brod je potonuo u veoma kratkom vremenu (nestao je sa površine u roku od par minuta!) tako da nije bilo vremena da se preduzmu mere za spasavanje broda.Prema izjavi Von Kleista u prkos kratkom vremenu, posada je disciplinovano napustila brod.Neki su se članovi posade dokopali obale plivanjem, dok su veći deo posade spasli drugi brodovi iz sastava.
Nakon potonuća TA 36 admiral Jadrana naredio je detaljnu istragu.Prema izjavi komandanta flotile, brod je potonuo nailaskom na minu, verovatno otkinutu iz nekog minskog polja.Pozicija koju je u istrazi dao Von Kleist zapravo je bila pogrešna, jer se olupina broda nalazi znatn severnije.To se pokazalo kada smo i mi prema tim podacima još pre devet godina bezuspešno pokušavali da pronađemo poziciju olupine.Otkrili smo je tek kasnije, i to osetno severnije.Danas je očigledno da je Von Kleist namerno dao pogrešne podatke kako bi opravdao svoje zapovedanje i prikrio podatak da je greška u navigaciji.No, to su utvrdili i Nemci, jer je na mesto potonuća poslat patrolni brod sa ciljem da se utvrdi tačna pozicija olupine.To je i izvršeno, jer je na moru nedaleko od današnjeg pristaništa Brestova primećeno izviranje nafte i velika naftna mrlja.Utvrđeno je da je brod zalutao u minsko polje koje su još ranije postavili Italijani, a čije su koordinate bile poznate nemcima.Von Kleist je zbog ozbiljnih ozleda zadobijenih u eksploziji mine upućen u bolnicu u Nemačkoj, odakle nakon oporavka zbog odgovornosti za potonuće TA 36, više nije vraćen na dužnost zapovednika flotile.U ovoj pomorskoj nesreći nastradalo je 46 nemačkih pomoraca.
Stanje olupine i ronjenje
Olupina TA 36 danas leži u uspravnom položaju na muljevitom dnu na dubini od 65 metara.Pramac broda udaljen je od glavne olupine oko 150 metara i leži na levom boku.Brod je prekinut neposredno ispred zapovedničkog mosta tačno u visini pramčanog topa kalibra 100mm.Verovatno je mina eksplodirala ispod municijskog skladišta za taj top, što je izazvalo trenutnu eksploziju municije koja je rastrgla prednji deo broda.Međutim, od zapvedničkog mosta pa sve do krme, brod je izvanredno dobro očuvan, tako da se na njemu nalazi sva oprema i naoružanje kao u vreme plovidbe.Komandni most je jako oštećen eksplozijom, krov mu je uništen, a prekriven je mnoštvom ribarskih mreža.Glavni jarbol sa signalnim prečkama je, začudo sasvim ceo, kao i dimnjak sa čije obe strane strše prema površini cevi protiv-vazdušnih topova, debelo obrasle školjkama.Na srednjem delu broda dva su trocevna torpedna aparata, čije su cevi blago zaokrenute prema boku broda.Iznad njih je nekada vodio uski mostić kojim se moglo preći s krmenog na pramčani deo broda bez silaska na glavnu palubu.Ostaci tog metalnog mostića sada leže preko torpednih uređaja.Na krmenom nadgrađu je top kalibra 100mm u oklopljenoj kuploi. Čija je cev takođe okrenuta prema površini.S obe strane nadgrađa, na glavnoj palubi su dva italijanska dvocevna PA topa kalibra 20mm, a iza krmenog vitla još jedan dvocevni PA top kalibra 37mm.Na krmi broda vide se dubinske bombe i dva klizača za njihovo ispuštanje u more.Na samom kraju krme je zaustavno koplje, koje začudo još odoleva zubu vremena i ribarskim mrežama.
Pramac broda nalazi se zapadno odglavne olupine.Dugačak je oko 15 metara i leži na desnom boku.Iz neoštećenih tankova za pogonsko gorivo u pramcu, u avgustu 2001. godine, primećeno je isticanje goriva koje je izazvalo zagađenje obale Istre oko Rapca.STELLA POLARE je zbog toga bila u centru pažnje svuh medija.Veća količina nafte iscurela je kroz pukotinu jedne cevi na palubi.Nije poznato koliko je goriva još ostalo u spremniku, no s obzirom na ukupni kapacitet tanova u brodu može se predpostaviti da je ostalo oko nekoliko stotina da nekoliko hiljada litara goriva.Betoniranjem oštećenog dela sprečeno je dalje curenje nafte.Pramac nije zanimljiv kao objekat za ronjenje, budući da se blizu dna stalno zadržava sloj vrlo mutnog mora što smanjuje vidljivost na samo nekoliko metara.
TA 36 smatra se ratnim grobom, a kako je to jedna od najbolje očuvanih olupina ratnih brodova u Jadranu, nadležno ministarstvo bi trebalo da je zaštiti.
VAŽNE ČINJENICE
Vrsta : eskortni razarač (torpiljerka)
Ime/ oznaka: TA36 (ex- STELL POLARE)
Pripadnost: Nemačka ratna mornarica
Izgrađen: Cantieri Navali di Quarnaro, Rijeka,porinut 11.7.1943.Uveden u službu 15. 1.1944
Dimenzije: d=82,26m, š=8,6m v=2,8m
Potonuo: marta 1944
Uzrok: greška u navigaciji- naleteo na minu
Mesto: oko 800m severno od pristaništa Brestova
Koorinate:45,0 08 n, 14,0 13 e
Naoružanje: 2x100mm l/47, 4x37mm PA (2jednocevna, 1dvocevni), 10x20mm PA (1 četvorocevni,2 dvocevna, 2 jednocevna), 1x13mmPA, 6 torpednih cevi, komplet dubinskuh bombi
Posada: 157 – 160
Težina pronalaženja: teško se nalazi, potrebni instrumenti
Najveća dubina: 65 m
Najmanja dubina: 45 m
Struja: umerena, povremeno jaka
Vidljivost: vrlo promenljiva, povremeno izuzetna
Istorijska važnost: postoji
P.S.
Tekst Danijela Frke, sa fotografijama, o TA 36 (ex STELLA POLARE) objavljen je u rubrici Ronilačke destinacije, časopisa Yachting & Sailing World u broju od aprila 2008 godine.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|