kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: 
Last Login: Today at 09:15:14 am
Location: Beograd
Posts: 18 030
|
 |
« Reply #319 on: May 09, 2015, 12:39:06 pm » |
|
Radni sati i pređeni kilometri su potpuno različite veličine. Mehanička transmisija svih dosadašnjih ruskih tenkova odlikovala se malom masom i malom zapreminom koju zauzima. Takođe prostim upravljanjem i mogućnošću popravke u svim uslovima, pa i odmah na prvoj liniji. S druge strane, upravljanje je bilo napornije i cela koncepcija transmisije bila je relativno "nesavremena". Druga je stvar ako je potrebno vađenje blok MTO iz tenka, tu su bili potrebni sati - do vremena kada su najpre u SFRJ (SRJ) izmislili "powerblock" koji staje u ruski tenk. Ubrzo posle toga su Česi ubacili RR Condor i automatsku transmisiju (Allison?) u prototip svoje modernizacije T-72, uz minimalno povećanje tela. U Jugoslaviji već tada nije bilo ni novca ni stručnjaka koji bi to mogli sprovesati u seriju, jer ni države nije više bilo. Pedesetih godina su u SSSR u nekoliko projekata teških tenkova eksperimentisali sa električnom transmisijom (DG +el. motor), koja traži više prostora, ali eliminiše tzv. "menjače", zbog mnogo lakšeg prihvatanja promene obrtnog momenta (tu se završava moje znanje fizike i objašnjavanje kako i zašto). Nijedan od tih tenkova nije ušao u seriju jer su u SSSR bili zadovoljni mogućnostima postojeće mehaničke transmisije, koja sve do pojave "Armate" nije doživela suštinske i principijelne promene. Takođe,postojanje tzv. "gitare" koja prenosi momenat sa radilice poprečnog motora na transmisiju otežavala je koncipiranje tzv, "powerblocka". Moram podsetiti da je Alec Isigonis, otac Austin Minija, prvog auta sa poprečnim motorom za uzor imao upravo ruski tenk T-44/54/55, jer je "čuo negde" da taj tenk ima poprečno postavljen motor! Ako može tenk imati poprečni motor, što ne bi mogao i putnički autić. Kažu da je upravo tako nastao "Mini". U T-80 je GT postavljena uzdužno, pa nema "gitare". Danas RENK i ZF imaju veoma dobre transmisije raznih tipova,dostupne za prodaju bez mnogo ograničenja, a činjenica je da je UVZ u razvoju "Armate" sarađivao sa Nemcima. Postojala je ideja da se za novi ruski tenk usvoji modifikovani dizel MTU-883 i neka od nemačkih transmisija, ali su osnovna, decenijama stara, ruska ideja da nijedan suštinski važan sistem tenka ne sme zavisiti od uvoza, a zatim i sankcije EU to prekinuli. Da li se stručni kontakti i dalje nastavljaju uprkos sankcijama - teško je reći. Takođe je činjenica da su Rusi tokom decenija prilično zaostali u razvoju vrhunskih dizela - mada su prvi napravili serijski tenk sa GT, i TT karakteristike GT T-80 su tehnološki, po pouzdanosti i resursu prilično prevazilazili američku GT u Abramsu i prevazilaze je i dan danas. Motor čeljabinskog zavoda 12H360, X konfiguracije predstavlja moguće rešenje, ali je još od engleskih lovaca Typhoon i Tempest i mornaričkih verzija motora Napier takvo rešenje suštinski imalo problema sa hlađenjem, a verovatno i druge probleme. Ako su Rusi uspeli da naprave dovoljno dobar motor ovakve tehnologije - to može predstavljati epohalni iskorak. Kako je u ovom pogledu koncipirana "Armata, teško je reći, jer se o tome ne govori ništa - opravdano, jer to može biti i najvažnija osobenost novog tenka. Bez motora i transmisije bilo koji tenk je samo "bunker", a tenk je oružje manevarskog rata. Dvostrana izduvna grana na "Armati" govori u prilog čeljabinskog X dizela, a verovatno i o tome da je motor uzdužno postavljen. Kretanje tenkova na današnjoj paradi teško može dati pravi odgovor, jer se tu vozila kreću ujednačenom brzinom, bez promene prenosa, pa nisam mogao ni primetiti bilo kakvo trzanje ili ujednačenost pri promeni stepena transmisije. Pažnju su mi privukli detalji bočne zaštite, kada je to objašnjavao reporter jutros oko 09.40. Ide najpre oklopna ploča od najmanje 10mm, pa zatim razmaknuti prostor od najmanje 200mm, sa kasetom ERO, ili neke druge kombinacije, pa tek onda osnovni bočni oklop. Nema razloga za verovanje da je osnovni bočni oklop tanji od postojećih tenkova, dakle 70-80mm, što je deblje od bilo kog zapadnog tenka. To naravno povećava širinu tenka, koja je "preko svega" verovatno najmanje 3,7m. Oklop prednje ploče je sigurno najmanje na nivou postojećih rešenja, a verovatno bolji, jer inače ne bi imao puno smisla protiv najnovijih zapadnih DU projektila. Oklop straga je nepoznanica, ali imajte u vidu da npr. Leclerc (kako svedoči Barjatinski) ima "guznu" ploču od oko 30-40mm... i kraj.
|