Granične jedinice
<< < (13/217) > >>
Kuzma®:
Samo ti polako, nigde mi ne zurimo. A sto se pitanja tice neke stvari moramo da razjasnimo.

vojnik graničar:
Quote from: KUZMA® on September 29, 2012, 10:51:40 pm

Koliko se razumem u rusenje i mostove samo jedan nacin bi mozda dosao u obzir da se prema datom objasnjenju most porusi - dovozenjem vozila punog eksploziva na sredinu mosta.
Jedan covek to ne moze sam da uradi, ne moze ni odelenje osim ako nije neki mali most.
Miniranje nije zadatak koji se moze izvrsiti na brzinu za pola sata ili sat.
Nije to posao koji se poverava nekom priucenom zastavniku a ako bi prema opisu doslo do takvog sukoba dok stigne inzinjerac dotle ce valjda stici i vojska one druge strane.

Imajucio u vidu da je to most na trasi autoputa ideja o rusenju je logicna ali se ovakvi objekti ne ruse slanjem priucenog zastavnika i odelenja neobucenih vojnika.

I samo jos jedna stvar koju sam primeto.
 Ako bi Austrija napala SFRJ potom scenariju ko bi se u trenutku napada nalazio na mostu i gde bi se nalazili granicari sa te karaule?
 Da li bi uopste mogli da pridju mostu?
 Ukoliko bi se napad odigrao tako sto bi SFRJ napala Austriju da li bi onda bilo logicno da JNA sama sebe usporava u pokretu rusenjem mosta na pravcu napredovanja?

Kuzma.
JNA je odabrala moju karaulu za rušenje tog mosta vjerojatno zato što smo bilo dosta bliže od karaule "Šentilj" i prilaz mostu nam je bilo puno lakši jer veći dio puta je bio pokriven gustom šumom.

Pogledaj sliku područja.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Dok karaula „Šentilj“ nije imala takav pristup tj. oni su bili na prostoru koji je imao čistinu i lako ih se moglo kontrolirati.
Dovođenje vozila punog eksploziva do mosta se moglo izvesti samo sa strane karaule „Šentilj“ sa strane karaule „Ceršak“ to nije moguće izvesti jer nema prilaznog puta do mosta.
A i to bi bio čisti samoubilački pothvat a također je za napomenuti da naši narodi nemaju tradiciju „japanskih kamikaza“.
Što se tiče „priučenog zastavnika“ moje karaule, pa mislim da je on za mene i za sve nas tada na karauli „Ceršak“ bio bog i batina.
Da imam priliku i ja bi njega danas izrešeta sa pitanjima i potpitanjima o rušenju tog mosta.
Onda smo bili mladi i nezainteresirani, čekao nas je život, civilstvo, nitko nije mislio na rat sa austrijom i tome slično.
JNA je imala povjerenja u moga komandira karaule „Ceršak“ zastavnika I klase Spasković Radoja.
Dala mu je zadatak, on je poznavao područje kako na našem teritoriju tako i na teritoriju austrije.
Bez obzira što netko danas ili onda o njemu mislio.
On nam je bio tada i otac i majka.
A što bi bilo ako bi došle neprijateljske snage do mosta predviđenog za rušenje.?
Tako se i ja pitam što bi bilo kad bi bilo.
Uvijek ima nepredviđenih situacija.
Ali već sam napomenuo da je moja karaula „Ceršak“ bila na vrhu jednog brda i imali smo čisti pregled na taj austrijski most i njihov teritorij, imali smo veliku prednost  nad austrijancima.
Naj kasnije zašto ne taj most gađati tenkovima, topovima, kaketama i pitaj boga što je sve JNA imala na raspolaganju.

Pogledaj sliku.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
vojnik graničar:
Quote from: trpe grozni on September 28, 2012, 12:23:15 pm

Zicane prepreke (bilo elektrificirane ili ne), minsko-eksplozivna polja, geofonske uredjaje i meki pojasi se postavljaju po potrebi i po naredjenju visih vojnih organa. Ukoliko bi postojala potreba za to, sigurno bi dobili naredjenje za postavljanje zicanih i minskih prepreka, kao i geofonskih uredjaja i mekog pojasa, koji bi postavljali vi zajedno sa drugim strucnim (inzinjerskim i minerskim) jedinicama iz pozadine.

Na pitanje zasto je JNA tako cuvala granicu, sam si dao odgovor sa slucajem Miljenko Hrkac.

Trpe Grozni.
Samo znanja radi.
Moja karaula je imala dužnost čuvati 6050 metara državne granice sa austrijom.
Od tih 6050 metara državne granice najviše vremena smo proveli na zapadnom području odgovornosti karaule "Ceršak" koji je bio dug 2184 metra.
Istočni dio granične linije karaule „Ceršak“ je bio dug 3866 metara, tu smo išli vrlo rijetko eto ja sam osobno tamo išao u obilazak granice oko 4-5 puta.

Pogledaj sliku zapadnog i istočnog terena karaule "Ceršak".
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ljudi koji su stanovali u blizini te istočne granice su znali koliko je taj dio jugoslavenske granice „šupalj“  i kako ga slabo čuva JNA.
I eto prilike za one koji hoće prijeći državnu granicu.
Tako je na tom dijelu granice moglo proći 1000 Miljenka Hrkača i napraviti 1000 puta gore stvari od njega.
Jugoslavenska granica se nije čuvala kao granica između južne i sjeverne koreje, kao između izraela i pojasa gaze u kome su palestinci, ko je znao taj je moga prijeći i u sred bijela dana a kamoli ne noću.
Ja osobno znam 70 kilometara Hrvatske granice na kojoj nema ni jednog pripadnika hrvatske vojske i policije pošto živim blizu.
brodarski:
Da je opasnost od političke emigracije  ubačenih u Jugoslaviju tijekom 45 godina bila tolika koliko se piše i priča ne vjerujem. Po njima  bi SFRJ bila dugovječna kao Vatikan.
kilezr:
 Opet rušenje mosta :zid

 Evo ovako:
 Rušenje armirano betonskih elemenata
  
 Armirano betonski elementi su sastavni delovi konstrukcije AB mostova, zgrada i tunela i slično. Mogu biti u vidu ploča, greda stubova, lukova, zidova i sl. Ruše se spoljnim ili unutrašnjim minskim punjenjima koja mogu biti pružna ili koncentrisana. Potrebna količina eksploziva za rušenje elemenata od armiranog betona zavisi od procenta armature, debljine armature i tehnike rušenja elementa. Pri rušenju AB elemenata sa armaturom do 5% a šipke armature nisu deblje od 2 cm. na rastojanju većem od 5 cm. eksploziv se proračunava po obrascu:
  a. za sva koncentrisana punjenja: P=M.Z.h3( h na treći)
  b. za spoljna pružna punjenja     : P=M.Z.h2.1 ( h na kvadrat)
  c. za unutrašnja pružna punjenja uzima se na 1 metar bušotine 1 kilogram eksploziva gde je:
       P= potrebna količina eksploziva
       M=činilac koji zavisi od vrste materijala i računske linije otpora
       Z=činilac koji zavisi od začepljenja materijala i mesta postavljanja punjenja
       h=računska linija otpora u metrima
       l= dužina( širina elementa
 I još ima tabela za vrednost činioca " M"  i " Z " koje ću dati kad skeniram ako ima interesovanja!?
  E sad proračunajte kolika bi količina eksploziva bila potrebna i kako bi se prebacila do tog objekta.

 A da se vratimo na Graničnu službu, organizaciju života i rada na karauli i vojničkim dogodovštinama?

 Izvor podataka: Inžinjerijski Priručnik I iz 1975 godine. Kuzma, ako imaš novije podatke molim dopunu.
Navigation
Message Index
Next page
Previous page