Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspxOPERACIJA ‘OŠTRICA KOPLJA’
I Hrvati u elitnoj brigadi koja će zaustaviti Ruse
Separatistički vojnik uz oklopno vozilo ukrajinske vojske uništeno u borbama u Donjecku
Ministri obrane NATO-a sastali su se u Bruxellesu kako bi donijeli odluke o ustroju i razvoju združenih snaga za brzo djelovanje koje će biti spremne odgovoriti na svaku prijetnju sigurnosti zemalja članica.
NATO snage imat će glavni stožer u Šćećinu u Poljskoj, a bit će raspoređene i u Estoniji, Litvi, Latviji, Bugarskoj i Rumunjskoj. Glavni teret razvoja novih elitnih snaga, “Spearhead”, snosit će zasad Poljska, Njemačka i Nizozemska, a prvu postrojbu činit će jedna multinacionalna brigada s oko pet tisuća vojnika.
Ideja je da NATO ustroji tri takve brigade te da “Spearhead” snage imaju oko 30 tisuća vojnika s pripadajućom opremom i logistikom, dodao je dužnosnik. Iako nije izravno precizirano osnivanje “Spearhead” snaga (u prijevodu “Oštrica koplja”) došlo je kao izravni odgovor NATO-a na ratni sukob u Ukrajini što se i vidi prema geografskom rasporedu snaga.
Na skupu je bio i hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović koji je kazao kako će i Hrvatska, kao i sve druge članice NATO-a, pridonijeti provedbi ustroja snaga za brza djelovanja.
Uzbuna u Rusiji
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su te mjere obrambene i da su dio odgovora saveza na rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima i onog što se vidi od Rusije u zadnje vrijeme.
Novi ustroj snaga mogao bi uzbuniti Rusiju koja je krajnje neprijateljski raspoložena prema nazočnosti NATO-a u blizini svojih granica.
U Ukrajini je rat. Koristi se teško naoružanje, civile se svakodnevno ubija – otvoreno je kazao francuski predsjednik François Hollande, u povodu posvemašnje eskalacije sukoba započete ponovnim padom zračne luke Donjeck u ruke proruskih separatista. Vojni analitičari se slažu kako vojni arsenal Ukrajinaca zbog svoje starosti, ali i nedostatka materijala nije dostojan nositi se sa separatistima koji svoju vojnu silu temelje na ruskom oružju. Zbog toga se i javila inicijativa o konačnom slanju oružja u Ukrajinu...
No, strahujući da bi pružanje takozvane “smrtonosne vojne pomoći” moglo nagnati ruskog predsjednika Vladimira Putina na povećanje uloga u sukobu, SAD je dosad vodio vrlo opreznu politiku. Bijela Kuća ograničila je slanje pomoći na “ne-letalnu opremu”. U prijevodu, Amerika je dosad slala pancirke od kevlara, posebne naočale za noćno gledanje, inženjersku opremu, te razne medicinske potrepštine.
Separatisti su i dalje primali značajnu vojnu pomoć, koliko god Putin to poricao, a ukrajinske snage su u zadnje vrijeme počele gubiti sukob za sukobom. Najteži je bio, naravno, gubitak zračne luke u Donjecku, kao i ponovno otvaranje stare fronte na jugu zemlje oko Mariupolja. Zbog toga je opet na dnevni red došlo pitanje slanja vojne (smrtonosne) pomoći.
Iako SAD otvoreno poziva na diplomatsko rješenje sukoba, u javnost je izišlo posebno izvješće bivših američkih visokih vojnih dužnosnika u kojem je ne samo procijenjena vrijednost vojne opreme koju bi trebalo poslati već i točan tip. Radi se o protuoklopnim raketama tipa “javelin”, izviđačkim bespilotnim letjelicama, oklopnim Hummer vozilima, radarima koji mogu otkriti neprijateljske projektile, te vojnoj komunikacijskoj opremi vrijednima više od tri milijarde dolara.
Porošenko moli...
I dok Amerika već točno zna što bi otprilike poslala, ali se još dvoumi, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko obratio se drugim članicama NATO-a da isporuče oružje njegovoj zemlji kako bi joj omogućile da se “obrani od agresora“. Po Porošenku, događaji zadnjih dana trebali bi navesti “NATO da pruži još više podrške Ukrajini, posebice opskrbom modernim oružjem za zaštitu i obranu od agresora”.
Priredio Vlado Ozretić
Plenković: Ukrajina ima pravo na obranu
Andrej Plenković predsjedao je 7. sastankom Izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu i pozvao je na deeskalaciju nasilja u istočnoj Ukrajini te oštro osudio napade separatista koje podupire Rusija, posebice napade oko i na Debaltseve, kao i granatiranje naselja te počinjene teške zločine. Podsjetio je da je Ukrajina, kao žrtva agresije, suočena s teškom humanitarnom situacijom te da ima pravo na samoobranu. Plenković je pozvao na nastavak mirovnih pregovora i na poštivanje sporazuma o primirju iz Minska te provedbu dogovorenih obveza, koji bi trebali dovesti do mirne reintegracije trenutno okupiranih područja u Ukrajinu.
Put u Moskvu
Francuski predsjednik François Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel otputovali su u Moskvu kako bi iznijeli nove prijedloge rješenja krize u Ukrajini, upozoravajući da diplomatska opcija ne može “vječno trajati”.
Elitna NATO brigada
Nasilje ne bira žrtve, a svijet je ostao šokiran nedavnim snimkama iz Donjecka koji je postao sinonimom krvavih borbi.
Jedna od granata u srijedu je pogodila bolnicu pri čemu je ubijeno i ranjeno nekoliko ljudi. U priopćenju gradskih vlasti među žrtvama ima i djece, dok je ruska novinska agencija RIA prenijela izjavu izvora iz redova pobunjenika da su smrtno stradale četiri osobe.Domaći izvori, pak, govore o 20-ak stradalih. U priopćenju ukrajinske vojske, pak, istaknuto je da su separatističke snage u istom razdoblju izvele oko 80 topničkih ili raketnih napada na ukrajinske položaje i sela.