PALUBA
March 28, 2024, 09:48:55 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi Ukrajina NATO  (Read 73540 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #195 on: November 15, 2021, 08:27:53 pm »

Nema konsenzusa za članstvo Ukrajine
Novosti online 15. 11. 2021.

ZEMLJE NATO-a još nisu postigle konsenzus o tome da li Ukrajina treba da bude deo te organizacije, izjavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

- Ako želite da budete članica Alijanse, onda morate da ispunite NATO standarde. Mi pomažemo Ukrajini organizovanjem borbe protiv korupcije, ali 30 saveznika mora da se saglasi i sada nemamo konsenzus o pozivanju Ukrajine da postane punopravna članica - rekao je Stoltenberg.

On je napomenuo da je NATO ojačao odnose sa Ukrajinom, ali je pojasnio da ova država ne podleže petom članu povelje ove organizacije, koji predviđa kolektivnu odbranu. Na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. godine NATO je usvojio političku izjavu da će Ukrajina i Gruzija na kraju postati članice Alijanse, ali su odbili da obezbede Akcioni plan za članstvo za ove zemlje, što predstavlja prvi korak u pravnom postupku za pridruživanje ovoj organizaciji.

Izvor: wwww.novosti.rs
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #196 on: November 21, 2021, 12:16:03 pm »

Teretni brod Ocean Grand, sa dva patrolna čamca klase Island na sebi, prošao je Bosfor i uplovio u Crno more.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* photo_2021-11-20_22-44-12.jpg (90.57 KB, 1200x628 - viewed 4 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #197 on: November 24, 2021, 06:57:35 am »

Istočni greh NATO saveza
Novosti online 23. 11. 2021.

UREDNIK časopisa Politiko Pol Tejlor prokomentarisao je aktuelnu krizu u istočnoj Evropi i najnovije najave o gomilanju ruskih trupa na istočnoj ukrajinskoj granici.

Tejlor se u autorskom tekstu posebno osvrnuo na aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i pisao o obećanjima NATO-a iz 2008. godine.

- Obećavajući Ukrajini i Gruziji da će postati članice NATO-a 2008. godine, ne precizirajući kako i kada, zapadna alijansa zapravo snosi deo krivice za situaciju u istočnoj Evropi, koja doživljava produženu krizu. Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine lideri NATO-a su ignorisali istorijske interese Moskve i podgrevali iluzije o tome da su Kijev i Tbilisi zaštićeni od Zapada. Uprkos otporu Nemačke i Francuske, dali su savezniku obećanje koje ne mogu da održe - navodi se u tekstu. On je naglasio da je samit u Bukureštu označio kulminaciju "unipolarnog trenutka".

- Takođe, nije uspela da obezbedi bezbednost Gruzije i Ukrajine. Nikakvo uverenje da NATO nije pretnja Rusiji i da je njegova svrha isključivo defanzivna, ne može da umiri Moskvu. Kada su ruske trupe slomile gruzijsku vojsku 2008. godine, predsednik Sakašvili je nerazumno pokušao da povratiti područje Južne Osetije. Međutim, ni NATO ni SAD nisu joj pritekle u pomoć. Slično, Rusija je anektirala Krim 2014. godine, a Zapad je samo uveo sankcije bez vojne podrške Kijevu  - napisao je Tejlor u tekstu. Takođe, navodi se da je ovim činom poslata poruka da ni SAD ni evropski saveznici nisu spremni da rizikuju rat sa Rusijom zbog Ukrajine ili Gruzije.

- Priznati da ovo nije smirivanje situacije, već realizam. Pretvaranje da su stvari drugačije nije ništa drugo do obmana - piše Tejlor.

Tejlor kaže da Zapad i NATO mogu pomoći Kijevu da ojača svoje odbrambene snage da odvrati rusku agresiju.

- SAD, Britanija i Turska već pomažu Ukrajini da postane vojno sposobnija. Francuska i Nemačka treba da doprinesu tim naporima - navodi se u tekstu. Tejlor u zaključku ističe i da bi Evropska unija konačno trebalo da ode korak dalje od prethodnih izjava o zabrinutosti i verbalnih upozorenja Moskvi.

- Ekonomske sankcije treba definisati ako Rusija pokrene novu vojnu akciju u Ukrajini. Brisel takođe može da pruži veću finansijsku pomoć Kijevu. Takođe, trebao bi se pojačati politički angažman na visokom nivou s tri članice Istočnog partnerstva - Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom - tvrdi Tejlor.

Konačno, navodi se da sadašnje protivljenje Evropske unije daljem proširenju, kako na Istok tako i na Zapadni Balkan, znači neizvesniju budućnost za evropsku budućnost ovih zemalja.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #198 on: December 02, 2021, 07:12:13 am »



Kijev: Moskva ne može da nas spreči da se približimo NATO-u


Moskva ne može da spreči Kijev da se približi NATO-u i svaki predlog da se o ovom pitanju razgovara sa Alijansom ili Sjedinjenim Američkim Državama biće nelegitimni, izjavio je ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba.

„Rusija ne može sprečiti Ukrajinu da se približi NATO-u i nema pravo da se izjašnjava u odgovarajućim diskusijama. Svaki ruski predlog da se sa NATO-om ili SAD ili drugim zemljama razgovara o bilo kakvim takozvanim garancijama da se Alijansa neće širiti na istok je nelegitiman“, istakao je Kuleba, prenosi agencija „RBK-Ukrajina“.

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je ranije da će Moskva u dijalogu sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima insistirati na izradi konkretnih sporazuma koji isključuju dalje pomeranje NATO-a na istok i razmeštanje sistema naoružanja koji ugrožava Rusiju u neposrednoj blizini njene teritorije.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #199 on: December 02, 2021, 12:19:41 pm »



Stoltenberg: Rusija nema pravo na svoju zonu uticaja


Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg saopštio je da Rusija nema pravo na sopstvenu sferu uticaja, piše "Telegraf".

Kako je naveo Stoltenberg, Moskva ne može da spreči članstvo Ukrajine u NATO, pošto o tome treba da odluči Kijev i države-članice Alijanse.

"Rusija nema pravo veta niti pravo glasa po ovom pitanju. Ona nema pravo na uspostavljanje sfere uticaja, pokušavajući da kontroliše svoje susede. Sama ideja da je podrška NATO-a suverenim državama provokacija je pogrešna", izjavio je generalni sekretar.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #200 on: December 15, 2021, 05:48:38 am »

Baze NATO u Ukrajini? Nije nemoguće
Novosti onlajn 14. 12. 2021.
   
NE može se isključiti mogućnost raspoređivanja baza nekih zemalja-članica NATO u Ukrajini, mada u Alijansi ima ljudi koji razumeju koliko je to neprihvatljivo, izjavio je ambasador Rusije u Londonu Andrej Kelin.

- Teoretski takva situacija je moguća, to je privilegovano partnerstvo koje su Amerikanci potpisali sa nizom zemalja istočne Evrope… To će ipak značiti otklon od Osnivačkog akta i obaveza o vojnoj uzdržanosti koje su tim aktom predviđene. U NATO nisu samo usijane glave, mnogi koji se razumeju u evropsku bezbednost … shvataju da je takav otklon nedopustiv, ali, teoretski, to se ne može isključiti - rekao je ambasador u izjavi za TV „Rusija 24“. On je takođe rekao da će Velika Britanija i članice NATO iz istočne Evrope raditi na tome da ne bude dijaloga s Moskvom po pitanju garancija bezbednosti.

- Istočnoevropljani .. oni će bez sumnje činiti sve da bude nikakvog dijaloga o garancijama bezbednosti s Rusijom - rekao je Kelin, dodajući da će London po tom pitanju zauzeti isključiv stav protiv dijaloga sa Rusijom. Prema njegovim rečima, da se Rusija i NATO trenutno nalaze u paralelnim informativnim prostorima i ne vidi se spremnost da se dve strane međusobno čuju.
 
- Radi se o tome da nas principijelno ne čuju na Zapadu, u NATO - rekao je ambasador.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #201 on: December 16, 2021, 02:08:34 pm »



Zelenski: Nepromenjen kurs Kijeva u pridruživanju NATO


Kurs Ukrajine u pogledu pridruživanja NATO-u ostaje nepromenjen, a podrška tome u zajednici raste, izjavio je danas ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski.

On je to rekao posle sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

"Naš evroatlantski kurs ostaje nepromenjen, a podrška tome u ukrajinskom društvu raste", izjavio je Zelenski na konferenciji za novinare posle sastanka sa Stoltenbergom, a prenosi RIA Novosti.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba je nešto ranije izjavio da niko ne treba da odlučuje o izgledima za članstvo zemlje u EU i NATO, osim ukrajinskog naroda i tih asocijacija.

Ukrajinski parlament je u februaru 2019. godine usvojio amandmane na ustav, čime je osiguran kurs zemlje ka EU i NATO-u.

Ukrajina je postala šesta država koja je dobila od NATO-a status partnera sa unapredjenim mogućnostima.

Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je ranije da će Ukrajina, da bi pristupila Alijansi, morati da ostvari niz kriterijuma za čiju će implementaciju trebati dosta vremena.

Stručnjaci smatraju da Kijev neće moći da aplicira za članstvo u NATO-u u narednih 20 godina, navodi RIA Novosti.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #202 on: December 18, 2021, 07:24:29 am »



NATO je već „upuzao“ u Ukrajinu


NATO se kreće prema Rusiji i Moskva ne može to ostaviti bez odgovora, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„Mi i bez članstva Ukrajine u NATO vidimo kako Alijansa postepeno počinje da apsorbuje i da ulazi na teritoriju Ukrajine. Prvo se pojavilo odbrambeno oružje, pa savremeno visoko tehnološko, onda se pojavilo ofanzivno, onda oružje dvostruke namene, onda su došli NATO instruktori koji su obučavali ukrajinske vojnike kako da koriste ovo složeno naoružanje i tako dalje. NATO već puzeći ulazi u Ukrajinu“, rekao je Peskov televiziji „RTVI“.

On je naveo da Ukrajina već na zvaničnom, faktički na zakonodavno nivou, izražava svoju nameru da uđe u NATO i dodao da je to veoma loše za Rusiju, jer će na taj način vojna infrastruktura NATO-a početi da se kreće ka granicama Rusije.

Peskov je zaključio da NATO-a povećava svoje prisustvo na teritoriji Ukrajine i da Rusija ne može da ostane ravnodušna na to.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #203 on: January 15, 2022, 07:00:34 am »

NATO potpisuje sporazum o sajber bezbednosti sa Ukrajinom
Srna 14.01.2022.

Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg osudio je danas kibernetičke napade na Vladu Ukrajine i rekao da će zapadna vojna alijansa u narednim danima potpisati sporazum o jačanju saradnje sa Kijevom u domenu sajber bezbednosti.

- NATO kibernetički stručnjaci u Briselu razmenjuju informacije sa svojim ukrajinskim kolegama o aktuelnim zlonamernim sajber aktivnostima - saopšto je Stoltenberg. On je rekao da stručnjaci Alijanse pružaju podršku ukrajinskim vlastima na terenu.

- U narednim danima, NATO i Ukrajina će potpisati sporazum o proširenoj sajber saradnji, uključujući pristup Ukrajine platformi Alijanse za razmenu podataka o štetnom sofvteru -dodao je Stoltenberg.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #204 on: February 05, 2022, 08:12:15 am »

Ništa od članstva u "sajber" odseku zapadne alijanse
Novosti online 04. 02. 2022.

MAĐARSKA je blokirala učešće Ukrajine u radu NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, navodi ukrajinski list "Evropska pravda", pozivajući se na neimenovani izvor.

Kako je precizirano, sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksej Danilov saopštio je da se jedna od članica Evropske unije usprotivila pridruživanju Ukrajine sajber centru NATO-a, čije se sedište nalazi u Talinu.

- Postoji institucija koja se zove Sajber-NATO. Prošlog leta smo tamo podneli odgovarajuća dokumenta, prošli smo sve provere. I tamo se, kao i u NATO-u, odluke donose konsenzusom. Dakle, jedna od evropskih zemalja nam je uskratila učešće u toj uglednoj instituciji - rekao je Danilov za televiziju "1+1".

Izvor "Evropske pravde" koji je učestvovao u procesu potvrdio je da je pravo veta iskoristila upravo Mađarska. Kako je precizirano, procedura za odobravanje ukrajinskog zahteva pokrenuta je u oktobru 2021., a da je uspešno završena Ukrajina bi postala članica centra već od 1. januara 2022. godine.

Ukrajinski list piše da pravila dozvoljavaju članicama NATO-a da vrate na razmatranje zahtev Ukrajine. Međutim, s obzirom na to da se sednice Saveta centra koji donosi odluke o članstvu održavaju samo dva puta godišnje, čak i u slučaju pozitivne odluke Ukrajina će moći da se pridruži toj strukturi tek od druge polovine 2022. godine, precizirano je u članku.

Izvor. www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #205 on: February 15, 2022, 09:49:48 am »

Ko je za, a ko protiv članstva zemlje u Alijansi?
Blic 15.02.2022.

Svi napori Ukrajine da uđe u NATO do sada nisu doneli rezultate. Nemalu ulogu u tome imala je Nemačka - jer, Rusiju ne treba provocirati.

Da je Ukrajina članica NATO, ruski napad bi obavezao sve saveznike da je zajedno brane. To je predviđeno članom pet NATO ugovora. Strateška situacija bila bi potpuno drugačija nego sada, gde je na NATO-u i pojedinim državama članicama da odluče da će li će i na koji način pružiti podršku, piše "Dojče vele". Od osamostaljenja Ukrajine 1991. Kijev je stalno pokušavao da uđe u zapadni savez. Što se tiče vojne snage, Ukrajina je iz raspada Sovjetskog Saveza izašla vojno posebno jaka: uz Rusiju, Belorusiju i Kazahstan, bila je jedna od četiri bivše sovjetske republike s nuklearnim oružjem, ali ga se dobrovoljno odrekla.

Zauzvrat su se budimpeštanskim memorandumom iz januara 1994. Rusija, SAD i Velika Britanija obavezale da poštuju ​​suverenitet Ukrajine. No, ruskom aneksijom ukrajinskog Krima 2014. Rusija je pokazala da su garancije bile bezvredne. Mnogi ukrajinski političari i oficiri gorko su požalili što su odustali od nuklearnog oružja.

Strah od uvlačenja u rat

Utoliko više su u Kijevu stalno pokušavali da dobiju zaštitu od NATO, pogotovo otkako je 2005. na dužnost stupio zapadno orijentisani predsednik Viktor Juščenko.

Juščenko nije baš naišao na otvorena vrata NATO. Iako se saradnja značajno intenzivirala od potpisivanja Povelje NATO-Ukrajina 1997. godine, punopravno članstvo posmatrano je međutim vrlo kritički. Protivargumenti su ostali isti do danas: pridruživanje Ukrajine provociralo bi Rusiju, nuklearnu silu i članicu SB UN s pravom veta. A obaveza pružanja pomoći značila bi da bi ostale zemlje NATO-a lako mogle biti uvučene u rat s Rusijom. Brojne zemlje bivšeg Varšavskog pakta pridružile su se NATO 1999. i 2004. među njima i baltičke države, bivše sovjetske republike.

Pre toga, brojni američki oficiri, diplomate i stručnjaci za bezbednost u otvorenom pismu tadašnjem predsedniku Klintonu upozorvali su na „političku grešku istorijskih razmera". Te tri zemlje su ipak postale članice NATO. Da se jedna jedina članica NATO usprotivila, to se ne bi desilo.

Buš je hteo Ukrajinu i Gruziju u NATO

Američki predsednik Džordž V. Buš je bio taj koji je verovao da bi trebalo iskoristiti relativnu rusku slabost kako bi proširio NATO još dalje na istok. Buš je predlog izneo na samitu NATO 2008. u Bukureštu:

„Moramo jasno dati do znanja da NATO pozdravlja težnje Ukrajine i Gruzije za članstvom u NATO i nudi im jasan put za postizanje tog cilja", rekao je Buš, a ruskom predsdniku Vladimiru Putinu poručio: „Hladni rat se završio."

Putina je to razbesnelo: „Dolazak vojnog bloka na naše granice, čije obaveze o članstvu uključuju član 5, smatramo kao direktnu pretnju sigurnosti naše zemlje."

Ono što je sadašnji direktor CIA i bivši američki ambasador u Moskvi Vilijam Burns napisao u upozorenju Bušvoj administraciji čini se gotovo proročanskim: ulazak Ukrajine u NATO „pružio bi plodno tlo ruskoj intervenciji na Krimu i u istočnoj Ukrajini". Šest godina kasnije se dogodilo upravo to - s tim što Ukraaina nije ušla u NATO.

Merkel kaže ne

Ulazak Ukrajine u NATO na kraju se sprečili drugi, pre svega bivša nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi - ne iritirati nepotrebno Rusiju i rizikovati destabilizaciju istočne Evrope. Merkel je takođe upućivala na to da je članstvo u NATO u ukrajinskom stanovništvu kontroverzna tema. U tome se ništa nije promenilo. U anketi iz decembra 2021. samo 54 posto ispitanih je bilo za ulazak u NATO. Merkel je tada rekla da je prerano za članstvo, ali i: „Nesporno je da obe zemlje (Ukrajina i Gruzija, ur.) imaju izglede za pristupanje.” Vrata, kako je dalje rekla, ostaju otvorena.

Ukrajina postaje zemlja kandidat

U samoj Ukrajini od tada je bilo uspona i padova po pitanju članstva. Nakon što je preuzeo dužnost 2010. godine, predsednik Viktor Janukovič izjavio je da Ukrajina želi biti nesvrstana zemlja i da sebe vidi kao "most između Rusije i EU". Jasno je odbio članstvo u NATO. Zatim, tokom krimske krize 2014. predsednik Ukrajine Petro Porošenko zagovarao je članstvo u NATO ako to ljudi izglasaju na referendumu. Tadašnji nemački ministar spoljnih poslova i sadašnji predsednik Frank-Valter Štajnmajer odgovorio je rečima: „Treba paziti da se određenim odlukama ne doliva ulje na vatru."

U julu 2017. ukrajinski parlament je članstvo u NATO učinio jednim od spoljnoopolitičkih ciljeva zemlje, a u februaru 2019. cilj ulaska i u NATO i u EU čak je upisan u Ustav. NATO je sa svoje strane 2018. godine Ukrajini službeno dao status zemlje kandidata: „Vrata NATO otvorena su svakoj evropskoj zemlji koja je sposobna da ispuni obaveze i pridonese sigurnosti u evroatlantskom području."

Putinova poluga

No, upravo se poslednja stavka može protumačiti tako da postojeći sukob s Rusijom - ne pridonosi sigurnosti u evroatlantskom području. U svakom slučaju, Ukrajina se nije ni za milimetar približila članstvu u NATO, i to ne uprkos, već upravo zbog preteće ruske invazije. Jer, unutar NATO postoji osnovni konsenzus da se ne prihvati nova članica koja se nalazi u konfliktnoj situaciji.

To, pak, predsedniku Putinu daje polugu u ruke: tako što raspriruje sukob, on može zadržati Ukrajinu van NATO. Nedavno je ponovo upozorio na opasnost od rata između Rusije i NATO ako Ukrajina, kao članica saveza, pokuša da vrati Krim: „Neće biti pobednika", rekao je Putin.

Šolc: Nije na dnevnom redu

Odlazeći generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, sredinom januara je ponovio je službeni stav saveza o tome da je svaka zemlja slobodna da bira svoje saveze: „Nismo spremni na kompromis u vezi s temeljnim načelima evropske sigurnosti. Osnovno pravo svake zemlje je da definiše svoj put.” Iza toga stoji i kancelar Olaf Šolc, kao što je Angela Merkel uvek govorila o otvorenim vratima. Ipak to važi samo za daleku budućnost. Šolc je nedavno rekao da članstvo Ukrajine u NATO trenutno nije na dnevnom redu.

Šta posle Putina?

Da li to znači da je snu konačno došao kraj? Nemački diplomata Kristof Hojzgen, budući šef Minhenske bezbednosne konferencije, rekao je prošle sedmice u intervjuu za Rojters da „politički i moralno" nije odgovorno ​​Ukrajini oduzeti izglede za pristup. A treba, rekao je, misliti i vremena posle Putina: „Možda će neko od Putinovih naslednika uskoro reći: U konkurenciji sa Kinom, ja sam zainteresovan da se bliže povežem sa Evropom, međunarodnom demokratijom i pravnim sistemom. Mislim da to nije isključeno." U takvoj situaciji Ukrajina bi mogla da postane članica NATO, kaže Hojzgen, i ide još dalje: „Ako Rusija želi, i Rusija".

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #206 on: February 16, 2022, 07:00:28 am »

Zašto Ukrajina ima male šanse da ikada postane članica NATO-a
SVET Autor: Ana Tašković 15. feb. 2022

Tenzije između Ukrajine i Rusije intenzivirane su poslednjih nedelja, a SAD su upozoravale da Rusija može da napadne svakog časa. Rusija je poricala takve namere ističući da je ona ta koja strahuje zbog približavanja NATO-a njenim granicama. Ključ krize je zapravo želja Ukrajine da uđe u NATO, odnosno Rusije da to spreči, zbog čega je i zvaničan zahtev Kremlja tokom pregovora u januaru bio da Alijansa spreči dalje širenje na istok i da povuče svoje trupe iz Bugarske i Rumunije, odnosno vrati se na granice na kojima je bila pre 1997. godine, što je NATO odbio.

NATO ima 30 država članica koje se nalaze uglavnom u Evropi i Severnoj Americi. Kako je NATO krenuo rapidno da se širi posle pada SSSR, nove članice su uglavnom bile države koje su nekada bile deo Istočnog bloka. Ovo apsolutno nije bilo po volji Rusima, jer širenje alijanse vidi kao nastavak Hladnog rata i pokušaj Zapada da izoluje Rusiju.

Ukrajina i NATO

Nakon protesta Trgu Majdan u Kijevu 2014. godine i smene predsednika Viktora Janukoviča, predsednik Vlade Arsenij Jacenjuk je ponovio da Ukrajina ne traži članstvo u NATO. Međutim, predsednik Ukrajine je potpisao nacrt zakona kojim se ukida neutralni status zemlje sa ciljem da joj se omogući članstvo u NATO-u. Ipak, koliko god se trudila, Ukrajini do sada nije urodilo plodom da uđe u NATO. Iako sa Alijansom ima potpisan pojedinačni Akcioni plan, osmišljen u cilju da zemlje koje žele u NATO da prodube odnos sa savezom, do sada joj je ova želja stvarala brojne probleme.

Bivši američki predsednik Džordž V. Buš je bio taj koji je hteo Ukrajinu i Gruziju u NATO-u 2008. godine. Smatrao je da treba iskoristiti priliku i istaći ovaj cilj, a Putina je to razbesnelo pa je istakao da dolazak vojnog bloka na njihove granice smaraju direktnom pretnjom bezbednosti njihove zemlje. Bivši američki ambasador u Moskvi i sadašnji direktor CIA Vilijam Burns je upozoravao Bušovu administraciju da bi ulazak Ukrajine u NATO stvorio problem, jer bi to dalo vetar u leđa Rusima da intervenišu na Krimu i na istoku Ukrajinu. To se na kraju i dogodilo, a Ukrajina nije ušla u NATO.

Ulazak Ukrajine u NATO je sprečila svojevremeno i bivša nemačka kancelarka Angela Merkel uz obrazloženje da ne treba iritirati Rusiju i rizikovati destabilizaciju na istoku Evrope, piše Dojče vele. Merkel je tada istakla da je za Ukrajinu prereno za članstvo u NATO, ali da ima izgleda da jednog da pristupi Alijansi. Ukrajina, međutim, nije odustajala. Godine 2017. godine članstvo u NATO je postalo jedan od spoljnopolitičkih ciljeva Ukrajine, a cilj ulaska u NATO i EU je upisan u ukrajinski ustav 2019. godine. Ukrajina je 2018. godine dobila status kandidata i na tome priča stoji već četiri godine.

Tokom aktuelne krize zemlje članice NATO-a slale su oružje Ukrajini. NATO je čak pojačao prisustvo svojih snaga u državama članicama u blizini Ukrajine. Činjenica je da ako bi Ukrajina kojim slučajem ušla u NATO, da ti to značilo da NATO uvozi sukob. Ukrajina ima nerešeno pitanje Krima koje je anektirala Rusija i kao aktivan sukob na istoku zemlju gde su suparatisti koje podržava Moskva proglasili Donjecku i Lugansku narodnu republiku.

NATO-u sukob na njenoj teritoriji ne treba i samo bi joj cela situacija stvorila dodatni problem u već dosta narušenim odnosima sa Rusijom. Da je takvo razmišljanje logično, pokazuje i slučaj Moldavije i Gruzije koje iako teže da uđu u NATO, to do sada nisu uspele. Obe države imaju sukobe na svojim teritorijama i odcepeljene regione, Moldavija sa Transnistrijom, a Gruzija sa Južnom Osetijom i Abhazijom, koji teže ka ruskoj upravi, što je NATO-u svakako crveni alarm, pa u tom smislu slučaj Ukrajine ne odskače mnogo.

Rusija tvrdi da ju je NATO izdao

Trenutna "konfrontacija" između Rusije i Zapada je podstaknuta mnogim pritužbama ali najveća je uverenje u Moskvi da je Zapad prevario bivši Sovjetski Savez, prekršivši obećanja data na kraju Hladnog rata 1989-1990 da se NATO neće širiti na istok. U svom sada već čuvenom govoru 2007. godine na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji Vladimir Putin, ruski predsednik, optužio je Zapad da je zaborio i prekršio uveravanja, rušeći međunarodno pravo, prenosi Gardijan.

To je očajnički važno za Rusiju jer podstiče nepoverenje, podstiče ruski cinizam u pogledu međunarodnog prava i predstavlja centralni motiv iza nacrta ruskih bezbednosnih sporazuma koji pozivaju na poništaanje produženja NATO-a, o čemu se raspravljalo na sastanku NATO-Rusija u Briselu. Teorija "izdaje" nije ograničena na Putina, već ju je podržavao i Boris Jeljcin, a od sredine 1995. godine i ruska politička elita. Putin tvrdi da je nekadašnje američki državni sekretar Džejms Bejker u razgovoru 9. februara 1990. godine sa sovjetskim liderom Mihailom Gorbačovim, obećao da se NATO neće širiti na istok ako Rusija prihvati ujedinjenje Nemačke.

Obećanje je ponovljeno u govoru generalnog sekretara NATO-a 17. maja, obećanje koje je Putin citirao u svom govoru u Minhenu. U svojim memoarima, Gorbačov je opisao ova uveravanja kao trenutak kada je otvorio put kompromisu prema Nemačkoj. Konačni sporazum koji su Rusija i Zapad potpisali u septembru 1990. godine odnosio se samo na Nemačku. Mnogi ruski kreatori politike protivili su se ustupcima koje je u to vreme napravio Gorbačov, delimično zbog implikacija po istočnu Evropu. Rusiji su data usmena uveravanja o granicama širenja NATO-a ali nije bilo pismenih garancija.

Kako je već poznato, 1999. godine taj usmeni dogovor je i formalno prekršen kada u NATO ušle Poljska, Češka i Mađarska.

Izvor: www.nova.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #207 on: February 16, 2022, 11:01:55 am »



Šolc: Članstvo Ukrajine nije na dnevnom redu NATO


Članstvo Ukrajine u NATO trenutno nije na dnevnom redu Alijanse, a Rusija je ključni faktor bezbednosti u Evropi, rekao je nemaški kancelar Olaf Šolc novinarima nakon razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

„Postoji činjenica, a ona glasi: sve strane znaju da članstvo Ukrajine u NATO nije na dnevnom redu“, rekao je nemački lider na konferenciji za novinare, prenosi Tass.

On je dodao da bi u aktuelnoj situaciji „svako trebalo da se malo povuče“ i izjasnio da je protiv „vojnog obračuna oko pitanja koje nije ni na dnevnom redu", poručio je Šolc.

Šolc je pozdravio je povlačenje dela ruskih trupa sa granice Ukrajine i izrazio zadovoljstvo što ima priliku da danas u Moskvi razgovara sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o složenoj situaciji koja trenutno pritiska Evropu.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #208 on: February 18, 2022, 06:10:36 pm »

Петак, 18.02.2022.

Већина Немаца против чланства Украјине у НАТО

Већина Немаца је против пријема Украјине у НАТО, барем у наредним годинама, показала је анкета „Дојчландтренд”, која се редовно спроводи за јавни сервис АРД.

Више од половине анкетираних (53 одсто) је против чланства, а од тога је 31 одсто против чланства у наредним годинама, док је чак 22 посто против тога да Украјина икада постане чланица тог војног савеза, извештава Дојче веле, преноси Танјуг. Истовремено, 28 одсто испитаних Немаца с правом гласа је против чланства Украјине у НАТО-у у тренутној ситуацији, а 19 одсто испитаних није могло или није хтело да одговори на то питање.

Чланство Украјине у НАТО-у је централно питање у напетој безбедносној ситуацији у Европи. Као гаранцију безбедности, Русија захтева, између осталог, да њен сусед не буде примљен у НАТО, додаје Дојче веле.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #209 on: February 19, 2022, 07:15:14 am »

Zelenski: Ukrajina je na putu u NATO, moramo da dobijemo sistem garancija
SVET Autor: FoNet 18. feb. 2022

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da, iako Ukrajina nije punopravna članica NATO, postoji potreba da vodeće zemlje sveta, uključujući SAD i Rusiju, postignu sveobuhvatni sporazum kojim bi bile "utvrđene garancije bezbednosti" za Ukrajinu, i vojne i energetske.

U intervjuu za RTV Ukrajine, Zelenski je istakao da je ta zemlja na putu ka članstvu u Alijansi, objavljeno je na zvaničnom vebsajtu predsednika Ukrajine.

„Na putu smo ka Alijansi. NATO je, naime, jedini od danas postojećih bezbednosnih saveza kojem bi Ukrajina mogla da se pridruži. Mi tamo imamo poziciju ‘otvorenih vrata’. Ali, na tom putu postoji veliko rastojanje – godine i meseci, naročito ako dođe do eskalacije. Dok prolazimo ovim putem, moramo da dobijemo sistem garancija“, istakao je Zelenski. Primetio je da se ovim pitanjem bave „svi svetski lideri“, naročito oni koji su u kontaktima s Ruskom Federacijom.

Zelenski je ocenio da su garancije Ukrajini "zapravo jedina alternativa" u situaciji kada je ona primorana "da se sama brani, da održava moćnu vojsku tokom aktuelne agresije i istovremeno osigurava vitalnu aktivnost države i sprovodi reforme".

"Zato, ako vi, naši partneri, govorite o tome šta su naše zajedničke vrednosti, onda dajte da na njima radimo zajedno. Ne, to nije altruizam, reč je o tome što će sutra (Rusija) i na vas krenuti. Oni će ići dalje, posle čega će nastavi migraciona kriza", rekao je Zelenski. Kako je naveo, reč je pre svega o podršci ukrajinskoj armiji - njenom finansiranju, obuci, rehabilitaciji vojnika i drugim pitanjima. Jednako važno pitanje, kako je rekao, jeste enegretsku bezbednost, posebno u kontekstu pretnji gasovodom "Severni tok – 2"

"Potreban je globalni dokument. Ne bežimo od razgovora u Normandijskom formatu. Najjače zemlje sveta, uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju, sešće i potpisaće da postoji takav put. Ali, u tom dokumentu potrebno je da postoji četiri-pet garancija o bezbednosti naše zemlje.Tada je to razgovor", zaključio je Zelenski.

Izvor. www.n1info.com
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 23 queries.