Tenkovi serije BT

[duje]

Sovjetska tehnička delegacija koja je 1929.god. posjetila inozemstvo da se upozna s dostignućima koja bi mogla koristiti Crvena armija bila je vrlo impresionirana brzim tenkovima, što je u SAD proizvodio J.Walter Christie, sa snažnim avionskim motorima i mogućnošću da se kreću i na gusjenicama i na kotačima. Zaključilo se da su tenkovi Christie, s maksimalnom brzinom od 63km/h na gusjenicama i 109km/h na kotačima, povezano s akcionim radijusom od 234km, vrlo pogodni za ulogu “brzog tenka” (BT) u mehaniziranim formacijama dugog dometa (DD) namijenjenog samostalnim operacijama dubokog prodora. Kao rezultat nabavljena su dva Christie Ml 1931.

[duje]

Konstruirani su jedan prototip BT-1 i dva jednostavnija BT-2, a proizvodnja je počela potkraj 1931.godine. Prvi su prototipovi bili naoružani s dva mitraljeza kao i njihovi američki prethodnici, ali je na BT-2 sovjetske proizvodnje bio postavljen top M30 od 37mm zajedno s mitraljezom u kuglastoj blendi na desnoj strani kupole. Sovjetski tenk od 10,8t imao je jednostavniju konstrukciju spojenu zakovicama umjesto zavarene. Uostalom, ta su vozila bila identična američkim tenkovima s upadljivim vješanjem od četri velika kotača s gumenom navlakom, samostalno ovješena na spiralne opruge,  sa svake strane i s verzijom 12 cilindarskog avionskog motora Liberty od 400KS proizvedenog po licenciji. Gusjenice su dobivale pogon preko zadnjih zupčastih kotača, a upravljao se kvačilom i kočnicom. Pogon se mogao priključit i na kotače, a tenkom upravljeti prednjim parom kotača.  Vozač, koji  je sjedio u sredini čela tenka, koristio je volan za kontrolu oba sistema. Ostala dva člana posade, komandir-nišanđija i punilac, bili su smješteni u kupoli koja se nalazila na prednjoj strani vozila.

TT podaci BT-2

-Posada: 3
-Težina. 10,2t – 10,8t
-Dužina: 5,76m
-Širina: 2,33m
-Visina: 2,24m
-Naoružanje: top 37mm, 2x mitraljez 7,62mm DT
-Oklop: 6-13mm
-Motor: Liberty, V-12, 400KS, benzinac
-Brzina: 62-110km/h (gusjenice, kotači)
-Akcioni radijus: 200 – 300km 

[duje]

Neka su vozila završena kao B-3 s topovima M32 od 45mm, umjesto onih od 37mm, i s novim tipom kompaktnih kotača umjesto kotača s žabicama.

[duje]

Eksperimentiralo se s BT-4 koji je imao dvije kupole po uzoru na T-26A, ali je slijedeći važniji model bio BT-5. On je imao kružnu kupolu s topom od 45mm i koaksijalnim mitraljezom od 7,62mm. U produženom stražnjem dijelu kupole bilo je mjesto za rado-uređaj  koji se postavljao u BT-5 (V) s komandnim zadacima. Drugi važniji napredak na ovom modelu od 11,3t bio je avionski motor s 12 cilindara sovjetske konstrukcije M-5 od 350KS. Neki su tankovi proizvedeno kao BT-5A s kratkim 16,5 kalibarskim tenkovskim topom od 76,2mm radi davanja artiljerijske podrške DD tenkovskim grupama i konjičkim jedinicama.

TT podaci BT-5

-Posada: 3
-Težina. 11,3t
-Dužina: 5,76m
-Širina: 2,33m
-Visina: 2,25m
-Naoružanje: top 45mm, 2x mitraljez 7,62mm DT
-Oklop: 6-13mm
-Motor:M5  Liberty Aero , V-12, 400KS, benzinac
-Brzina: 70-112km/h (gusjenice, kotači)
-Akcioni radijus: 200 – 300km 

[duje]

Proizvodnja  BT-5 počela je potkraj 1932.god. i tek se 1935. pojavila nova značajna verzija s oznakom     BT-7. Ona je imala motor M-17T od 450KS, sovjetsku modifikaciju originalnog Libertya. Tijelo je bilo zavarene konstrukcije, a čeona oklopna zaštita bila je povećana s maksimalnih 13 na 22mm. Na tenk su postavljene nove gusjenice s kraćim elementima koje su se manje trošile, a brzina je smanjena na praktičnijih 72km/h na kotačima i 53km/h na gusjenicama. Povećan je kapacitet rezervoara za gorivo, što je povećalo akcioni radijus sa 292km na 499km. Prvi su tenkovi (BT-7-1) zadržali kupolu BT-5, ali su kasnija vozila (BT-7-2) imala novu verziju s bilje oblikovanim oklopom koji je bio neznatno pojačan sa 13mm na 15mm. Komandni tenkovi BT-7 s radio-uređajem bili su građeni s kupolom BT-5(V), a artiljerijski  BT-7A s kratkim topovima od 76,2mm. Neki su BT-7 imali dodatne mitraljeze u stražnjem dijelu kupole, a kasnije građeni tenkovi dobili su stabilizirani top od 45mm. Tenkovi BT-7 bili su vrlo popularni, pa su se tridestih godina proizvodili u SSSR-u više nego ijedan tip.

TT podaci BT-7-2

-Posada: 3
-Težina: 14t
-Dužina: 5,69m
-Širina: 2,44m
-Visina: 2,29m
-Naoružanje: top 45mm M-32(L/46), 188 granata, 2x mitraljez DT 7,62mm, 2.394 ketka
-Oklop: 6-22mm
-Motor: M17T, V-12 hlađen tekućinom, benzinac, 450KS
-Brzina: 53 – 72km/h (kotači cesta – gusjenice teren)
-Akcioni radijus: 350 – 500km
-Savladivanje rovova: 1,83m
-Okomita prepreka: 0,76m
-Dubina gaza: 1,22m 

[duje]

BT-7-2

[duje]

Posljednji i najsnažniji u seriji BT, koji je upotrebljen u akciji, bio je tenk BT-7M. Imao je novi tenkovski motor V-2 od 12 cilindara i 500KS, postavljen u tijelu u kojem je bio proširen prednji dio. Naoružanje je pojačano mitraljezom od 7,62mm u tijelu tenka i sličnim oružjem sa svake strane kupole, te moćnim novim 30,5 kalibarskim topom od 76,2mm. Taj je tenk, koji se ponekad označavao kao BT-8 prikazan 1938.godine.

[duje]

Tenkovi BT-7 obično su dodeljivani DD mehaniziranim brigadama s tri bataljona, svaki od 32 tenka. Dobivali su  ih i mehanizirani dijelovi konjičkih formacija. U ta dva tipa jedinica  najviše se polagalo u pokretljivost, a neki su BT-5 bili prerađeni  u BT-5 PK, konfiguraciju za duboko gaženje. Postojale su verzije tipova  BT-3 i BR-5 za polaganje mostova, dok su drugi tenkovi tog tipa nosili “fašine” (snopove pruća). Stariji su BT bili prerađeni  u tenkove dizalice a neki u BT-DT polagače dimnih zavjesa.

[duje]

Međutim, poslije Stalinova negativnog reagiranja na samostalnu upotrebu oklopnih jedinica, tenkovi BT su reorganizirani u brigade za podršku pješadiji – ulogu koju nisu bili pogodni svojim tankim oklopom i koja nije koristila njihovu dobru pokretljivost. U teškim uvjetima rata s Finskom bili su očito hendikepirani, pa su Finci mnoge uništili ili zarobili, dok su neki prerađeni u jurišne haubice od 114mm. Velik broj svih tipova BT činio je još 1941.od. većinu u sovjetskim oklopnim snagama, no pretrpjeli su teške gubitke zbog neiskustva svojim komandirima u sukobu s dobro izvježbanim njemačkim tenkovima, od kojih su bili lošiji po kvaliteti. Do 1942.god. bili su tenkovi na liniji fronta zamijenjeni tenkovima T-34

[duje]

Serija BT je za svoje doba bila odlična. Njena velika pokretljivost se pokazala u manevrima  1935.god. kad su skakali 9 metara u dalj preko stepenice visoke 1,5m, brzinom od 50km/h. Ipak sposobnost da prelaze s gusjenica na kotače bila je od male taktičke koristi. Da bi se izvršila promjena, bilo je potrebno 30minuta rada, a  gusjenice su bile potrebne za svako kretanje izvan puteva. Brzina na kotačima, dakle, nije bila prednost koja se mogla iskoristit za vrijeme dubokih prodora kroz neprijateljske linije kad je bila potrebna pokretljivost po svakom terenu. Velika brzina s gusjenicama po bespuću nije bila praktična zbod djelovanja takvog manevra na posadu. Ipak je tenk BT bio najpokretljiviji  tenk koji se mogao dobiti u većim količinama, pa je bio pogodan za eksperimentiranje s naprednim koncepcijama operacija. Za BT je bila tragedija što je Stalin odbacio ta iskustva, pa njegove posade i komandiri, kad je došlo za to vrijeme, nisu znali u borbi koristiti prednosto pokretljivosti  tada već zastarjelog tenka.
(Drgi svjetski rat – tenkovi)

[duje]

BT-7A Prototype

[duje]

BT-7 Model 1938-1939 (Transmitter)

[duje]

BT-7 Model 1937

[duje]

BT-7

[duje]

BT-5 Model 1934