Projekat H-2 je veliki neuspeh japanske industrije, bar po njihovim merilima.
Ceo projekat je bio previše megalomanski za zemlju koja nema aposlutno nikakvu tradiciju kad su u pitanju raketni sistemi za let u svemir. Toliko je državnih para bačeno na ovaj projekat pre nego što je izvršeno prvo lansiranje, da su bili pritisci sa svih strana na japansku Vladu da okonča ovaj projekat. Vlada je krajem 90-ih (čini mi se) formirala konzorcijum firmi iz raznih grana industrije kako bi skinula sa sebe određeni deo finansija. Međutim, ništa nije pomoglo. Odliv novca se samo povećao, a od obećane svetle budućnosti da "H-2 bude glavni teretnjak za svemir" nije ostalo gotovo ništa (naročito posle završene konsolidacije planova oko ISS-a). Mnogi su nazivali H-2 najvećom sramotom Japana. Otkazi na raketi su bili toliko česti, da su se na prste jedne ruke moglo nabrojati uspešne simulacije (!) lansiranja. Od sedam pravih lansiranja, poslednja dva su bila katastrofalna, te je još jedno predviđeno lansiranje otkazano.
Tad je i odlučeno da se krene u razvoj H-2A rakete. Isti industrijski konzorcijum pod patronatom japanske Vlade je počeo rad na projektu, sve dok troškovi ponovo nisu krenuli da rastu u nebesa. Posle tragikomične situacije sa H-2, japanska Vlada je odlučila da negde mora stvar da preseče i donela je solomonsko rešenje. Cela priča je kulminirala tokom 2002. godina, kad je Vlada uspela da uvuče (neki kažu čak i ucenila) u celu priču Micubišijev ogranak za tešku industriju,
ponudivši mu praktično privatizaciju celog projekta bez ikakve nadoknade. Micubiši je potpisao ugovor početkom 2003. godine i na sebe preuzeo brojne obaveze, a ugovor ga je obavezivao da projekat razvija do 2010. godine.
Međutim, krah lansiranja krajem 2003. godine, kad je izgubljena izuzetno vredna oprema japanske vojske, je bio neviđen udarac za H-2A i definitivan kraj nadanjima da će nešto biti od ovog projekta. Micubiši je odmah želeo van celog posla, ali ga je Vlada primorala da ostane na projektu,
a specijalan komitet sa predsednikom JAXA-e (japanska NASA) Šiučiro Jamanučijem je određen da vidi šta je krenulo naopako. Po nekim vestima, ispostavilo se da je Micubiši u želji da smanji troškove, vršio veoma nepouzdane prepravke, koje su na kraju dovele do problema i katastrofe. Jamanuči se našao u situaciji da mora da presudi Micubišiju, a samim tim i da ubije projekat H-2A, iako je bio duboko svestan njegovog značaja za Japan. Suočen sa velikim pritiscima iz Micubišija i japanske Vlade,
Jamanuči podnosi neopozivu ostavku na čelo JAXA-e krajem 2004. godine. Avgusta ove godine Jamanuči je
umro usled srčanih problema u 75-oj godini života.
Projekat H-2A je bio na ledu gotovo godinu dana, pre nego što je uz
malu pompu ponovo izvršeno lansiranje. Od tada su sva lansiranja bila uspešna, mada ih je bilo relativno malo. Nažalost, trka za svemirskog tegljača je definitivno izgubljena kad je u pitanju H-2A. Po poslednjim neporoverenim informacijama, Micubiši pregovara sa američkim partnerom o kreiranju nove višenamenske rakete, što dovodi do pretpostavke da će 2010. godine prestati dalji razvoj na H-2A.