PALUBA
March 29, 2024, 12:07:10 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojvoda Živojin Mišić  (Read 84251 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« on: September 22, 2008, 01:54:25 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 
Živojin Mišić (7. jul (po st.kal.)/19. jul 1855. Struganik - 20. januar 1921. Beograd) je bio srpski vojvoda iz Prvog svetskog rata. Živojin Mišić je učestvovao u svim srpskim ratovima od 1876-1918. Neposredno je komandovao srpskom Prvom armijom u Kolubarskoj bici, a prilikom proboja Solunskog fronta je bio načelnik Vrhovne komande.

Potiče iz porodice koja se u 18. v. doselila u Struganik iz Tepaca u Crnoj Gori. Njegovi preci najpre su se prezivali Kaljević, docnije izvesno vreme u prvoj polovini 19. v. Lučić i Živković, a njegovi savremeni srodnici često i Mišović. Trinaesto je dete Radovana i Anđelije (ćerke Jovana Damjanovića iz Koštunića).

U toku detinjstva se nije mnogo izdvajao od ostalih vršnjaka. I pored toga što je bio mezimac, kao najmlađe dete, morao je da se rano uključi u obavljanje određenih porodičnih obaveza što je u to vreme bilo krajnje normalno i neophodno, zbog siromaštva i teških uslova za život, tako da je od svoje šeste godine počeo da čuva ovce i koze.
Čuveni vojskovođa nije sve svoje zadatke u početku izvršavao revnosno i disciplinovano. Tako je, dok je čuvao koze jednog letnjeg dana zaspao ispod grma. Probudila ga je kiša. Primetio je da nema koza. Dozivao ih je, trčao na sve strane, obilazio mesta na koje su volele da odlaze da pasu, ali nije ih bilo nigde. Kako se približavao mrak mislio je da krene kući i kaže roditeljima šta se desilo. U tom trenutku primeti koze i za njima starijeg brata kako ih tera. Dok je on spavao koze su otišle u komšijski kupus. Stariji brat se vraćao iz crkve i primetio je koze u toru , koje je komšija zatvorio. Odmah je platio štetu i koze poveo kući, a uz put je sreo malog Živojina. Tada još nepoznati srpski vojskovođa i junak dobio je dobre batine od starijeg brata. A da će ipak postati vojvoda govori to da se nije zaplakao i pored toga što ga je mnogo bolelo.

Obzirom da je bio najslabije dete u porodici, a zakon takav da najmanje jedno dete mora u školu, izbor je pao na njega, što je njemu teško palo, ali je morao da poštuje odluku roditelja, tako da je osnovno školovanje započeo u Ribnici 1. X 1865.
Sa dvanaest godina Živojin je otišao u Kragujevac na dalje školovanje, gde je za samo godinu dana završio 3. i 4. razred. U početku je, kao i mnoga druga deca koja su sa sela došla u grad, imao problema da se snađe. Često su ga gradska deca zadirkivala zbog odeće, obuće i govora. Najviše mu se rugao neki sin kragujevačkog bogataša. Živojin je trpeo ali jednog dana skoči na ovog dečaka i onako po seljački doboro ga je i izudarao. Kada su u pomoć gradskom dečaku priskočila ostala deca iz škole Živojin je vešto pobegao. Znao je da su ga ova deca vrebala i čekala da mu vrate, zbog toga je skoro celo polugodište nosio nekoliko kamenica u džepovima i torbi, kada bi išao i kada bi se vraćao iz škole.
Šest razreda gimnazije učio je u Kragujevcu (od 1868) i Beogradu, prvi, drugi i šesti razred gimnazije završio u Kragujevcu, a treći i četvrti u Beogradu, u Prvoj beogradskoj gimnaziji. U prvih pet razreda gimnazije nije bio posebno dobar đak, ali je šesti razred završio sa mnogo boljim uspehom. S takvim ocenama šestog razreda gimnazije primljen je 20/9 (po st.kal.) 1874. u Vojnu akademiju, kao 19. u rangu. Na svakom raspustu odlazio je kući u selo i vrlo često je zajedno sa svojom braćom radio i poljske radove.

U aprilu 1876. je, kao pitomac, raspoređen u Valjevo, na prvu svoju oficirsku dužnost. Na bojištu je, u Srpsko-turskom ratu, komandovao Kolubarskim bataljonom 2. klase Valjevske brigade, sastavljenim od narodne vojske. Tada je zaslužio i svoje prvo odlikovanje, a u decembru je proizveden za pešadijskog potporučnika. U ratu 1877-8. je komandir čete valjevskog kombinovanog bataljona VII puka. Posle tih ratova, završenih pobedom Srbije, čitava 11. klasa vojnih pitomaca, kojoj je pripadao i Mišića vraćena je u akademiju da dovrši školovanje. Posle još dve godine školovanja raspoređen je u Prokuplje.
Pored četvorogodišnje Artiljerijske škole završio je austro-ugarsku školu gađanja u Bruku na Lajti i dvogodišnju pripremu za generalštabnu struku u srpskoj vojsci.
U rat sa Bugarima, 1885. godine, Mišić je ušao kao komandir 1. čete 1. bataljona u valjevskom V pešadijskom puku Drinske divizije I poziva, pa docnije postavljen za komandanta tog bataljona. Upućen je 1887, pošto je prethodno unapređen u čin kapetana, na dalje vojno školovanje u Austro-Ugarskoj (streljačka škola u Bruku). Generalštabni pukovnik je postao 1901. Pored komandnih dužnosti u raznim garnizonima (Užice, Kladovo, Beograd, Kragujevac) bio je i kraljev ađutant (postavljen u leto 1893, razrešen u proleće 1897). Prateći kralja Aleksandra Obrenovića bio je 1896. na Olimpijskim igrama u Atini i posetio Hilandar.
Od 1898. do 1904. predavao je strategiju na Vojnoj akademiji. u razdobljima: 1. XI 1898 – 26. I 1900, 5. X 1900 – 22. VI 1902. i 6. IX 1903 – 16. III 1904. Mnogobrojne rasprave iz oblasti ratne veštine objavio je u Srpskoj vojsci i Ratniku, časopisima čiji je bio urednik. Predavanja pitomcima Vojne akademije objedinio je u knjizi „Strategija"  (download u pdf formatu) koja je odmah uvršćena u obaveznu lektiru oficirskog kora.
Kao Komandant Drinske divizije, sa sedištem u Valjevu, bio je od 1. V 1902. do 26. VI 1903. Za to vreme stanovao je sa porodicom u kući Milenka Draškovića u Karađorđevoj ulici. Dok se nalazio među Valjevcima Mišić je potpomagao akcije građanskih udruženja i, između ostaloga, bio predsednik obnovljenog Kola jahača Knez Mihailo i Streljačke družine. Kad je odlazio iz Valjeva, ispraćen je veoma srdačno.
Nakon Majskog prevrata je bio primoran da se penzioniše u činu generalštabnog pukovnika, navodno zbog uticaja Crne ruke, pošto je smatran previše bliskim svrgnutoj dinastiji Obrenovića, ali je reaktiviran 1909, tokom Aneksione krize na lični zahtev načelnika Vrhovne komande generala Radomira Putnika, koji ga je učinio svojim pomoćnikom. Mišić je pomogao generalu Putniku da sastavi srpski ratni plan u eventualnom ratu sa Austro-Ugarskom.
U balkanskim ratovima Mišić je bio pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande vojvode Radomira Putnika, njegova desna ruka, jer je — kako je istakao general Živko Pavlović — „u najtežim trenucima svojim optimizmom i čvrstinom karaktera održavao i samog Putnika u uverenju u dobar ishod operacija srpske vojske“. Neposredno je sarađivao na planiranju i rukovođenju operacijama protiv turske Vardarske armije, zbog čega je posle Kumanovske bitke unapređen u čin generala. Posebno se istakao pravilnom procenom situacije prvoga dana bitke na Bregalnici, kada je srpska Vrhovna komanda u Skoplju razmatrala pitanje na kojoj liniji će primiti odsudnu bitku. Usvajanje njegovog predloga imalo je presudan uticaj na dalji tok i konačan ishod odlučujuće bitke Drugog balkanskog rata. Po završetku ovog rata, Mišić je po drugi put penzionisan.
Međutim, pred samo izbijanje Prvog svetskog rata, opet je reaktiviran i postavljen za pomoćnika načelnika štaba Vrhovne komande. Tokom Kolubarske bitke, Mišiću je predata komanda nad Prvom armijom, tada u vrlo teškoj situaciji, da zameni njenog ranjenog i bolesnog komadanta generala Petra Bojovića. Komandovanje I armijom preuzeo je 2. XI 1914. u 21 čas u Mionici, što je ubrzo dovelo do povratka morala među srpskim ratnicima zahvaćenim malodušnošću. Sa njom je izvojevao blistavu pobedu u Kolubarskoj bici. Najviše zahvaljujući njegovim ličnim naporima i znanju, Prva armija se od jedinice u rasulu pretvorila u formaciju sposobnu za borbu. Mišić je insistirao (tada je to smatrano rizičnim) na dubljem povlačenju da bi se celoj srpskoj vojsci dalo vremena da se odmori i popuni zalihe, što je rezultovalo napuštanjem Beograda. Međutim, njegovo kockanje se isplatilo pošto je austrougarska vojska previše raširila svoje linije snabdevanja i teško je poražena u potonjem srpskom kontranapadu, koji je takođe započeo Mišić, a njegova armija je odigrala odlučujuću ulogu. Ovo je bila ujedno i prva saveznička pobeda u I svetskom ratu, a celokupna evropska štampa pisala je o srpskom trijumfu i o vojskovođi iz Struganika. Za te zasluge dobio je vojvodsko zvanje (4. XII 1914). A u znak zahvalnosti „za oslobođenje Valjeva od gnusnog neprijatelja” proglašen je za njegovog počasnog građanina (14. VI 1915); deo tadašnje valjevske Ulice kralja Aleksandra poneo je Mišićevo ime.  Nakon novog združenog napada nemačke, austrougarske i bugarske vojske na Srbiju u oktobru 1915, kada se srpska vojska povukla na Kosovo, Mišić je predložio da se izvrši kontranapad. Ovaj predlog su odbili ostali zapovednici armija na sastanku u Peći, i sledilo je povlačenje srpske vojske preko Crne Gore i Albanije. Izvesno vreme je potom proveo na lečenju u Italiji i Francuskoj da bi u septembru 1916. ponovo preuzeo komandnu dužnost u I armiji i doprineo oslobađanju Bitolja. Na Solunskom frontu 1916. Mišić je komandovao Prvom armijom koja je zaustavila i naterala na povlačenje bugarsku vojsku u bici kod Gorničeva.  Načelnik Štaba Vrhovne komande je od 7. VI 1918: sa tog mesta komandovao je, u septembru 1918, probojem Solunskog fronta. Njegova odluka o ubrzanom nastupanju Srpske vojske na sever umnogome je ubrzala slom snaga Centralnih sila na Balkanskom poluostrvu.
Ostala je poznata Mišićeva zapovest srpskoj vojsci za proboj solunskog fronta od 13. septembra 1918. godine:
”Svi komadanti, komandiri i vojnici treba da budu prožeti idejom, od brzine prodiranja zavisi ceo uspeh ofanzive. Ta brzina je u isto vreme i najbolja garancija protiv iznenađenja, jer se njome postiže rastrojstvo neprijatelja i potpuna sloboda u našim dejstvima. Treba drsko prodirati, bez počinka, do krajnjih granica ljudske i konjske snage. U smrt, samo ne stajte! S nepokolebljivom verom i nadom junaci napred u otadžbinu!”
 Po završetku rata Mišić je postao načelnik Generalštaba vojske Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ali je zbog teške bolesti bio primoran da u leto 1919. napusti tu dužnost i ode na lečenje u Francuskoj. Bolest ga je sprečila da dovrši pisanje svojih uspomena, započetih na lečenju u Francuskoj 1920. koja mu je pružila gostoprimstvo dostojno velikana.
Povratkom u Srbiju dobija najviše počasti. Naimenovan je za prvog načelnika Generalštaba Jugoslovenske vojske.
Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević ga postavlja i za svog počasnog ađutanta. Bio je to i kod kralja Aleksandra Obrenovića.
Njegov vrhovni komadant i saborac mu priređuje do tada nezabeleženu svečanost. Posećuje ga u Vračarskom sanatorijumu i moli za dozvolu da u njegovu čast izvrši počasni defile kraljeve garde. Na čelu garde, pod punom ratnom spremom, prodefilovao je pored sanatorijuma.
U sanatorijumu na Vračaru u pet sati ujutro 20. januara 1921. zatražio je da obuče mundir. Poslednje reči su mu bile:
"Opšta situacija je dobra. Neprijatelj se povlači na svim linijama."
Preminuo je kao vojnik.

Vojvodi živojinu Mišiću

Zdravo da si, srpska vojevodo
Od Valjeva Mišić Živojine!
Sretno tebi vojevodstvo bilo,
Dobiveno na ljutom megdanu:
Đe se carstva dijele sabljama,
Uz plotune glasnijeh pušaka,
Uz grmljavu teškijeh topova
I pokliče junačkijeh grla.
Svijetao ti obraz na divanu
A sjekla ti sablja na megdanu,
Cvijeće ti niklo po obrazu,
Čast i ime rodu ostanulo.
Hvala tebi junačka starino
Kad onako dariva Madžare:
Nekog robom, a nekoga grobom
Nešto Drini u talase baci,
A malo ih preko nje prebaci,
Gole posla bečkome ćesaru
Da pričaju, kukala im majka,
Kako im je u Srbiji bilo!
Još ti hvala srpska vojevodo
Što im uze puške na snopove
Pune kare i teške topove
I galije, lađe krilatice.
Sad se kunu fedmaršal lajtnanti
Svome caru, u Bijelom Beču,
Na trpezi od zlata siniju
Da ne vojšte više na Srbiju!
Živio nam, srpska vojevodo
Beč se na te poprijeko beči
Tebi sablja o bedrici zveči;
Kako zveči daleko se čuje,
Do jadnoga Boga odjekuje.

Ova pesma objavljena je u božićnom broju lista "Le Piémont", 24. decembra 1914. godine (po starom kalendaru). Nju je spevao jedan neimenovani podnarednik i poslao Vojvodi Mišiću, posle velike pobede srpske vojske u Kolubarskoj bici, kao čestitku prilikom njegovog imenovanja u čin vojvode.


Kuća vojvode Živojina Mišića je danas memorijalni kompleks čija se postavka sastoji iz dva dela, istorijskog i etnološkog. U okviru muzeja je tematska postavka koja prikazuje Živojina Mišića u kontekstu istorijskih zbivanja krajem XIX i početkom XX veka, s akcentom na one događaje u kojima je vojvoda odigrao značajnu ulogu i zbog čega se njegovo delo proučava na vojnim akademijama u svetu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Zahvaljujući mojoj dobroj prijateljici Ani Mišić, koja je praunuka čuvenog vojvode, imam priliku da postujem nekoliko fotografija samog muzeja. Ovom prilikom joj se zahvaljujem na ustupljenom materijalu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[attachment=10]
[attachment=11]
[attachment=12]
[attachment=13]
[attachment=14]
[attachment=15]
[attachment=16]
[attachment=17]
[attachment=18]
[attachment=19]
[attachment=20]
[attachment=21]
[attachment=22]
[attachment=23]
[attachment=24]
[attachment=25]
[attachment=26]
[attachment=27]
[attachment=28]
[attachment=29]


* misic1.jpg (36.91 KB, 468x580 - viewed 656 times.)

* vojvodamisiclq2.jpg (58.58 KB, 442x647 - viewed 515 times.)

* misicsamajkomet3.gif (35.33 KB, 147x222 - viewed 1245 times.)

* misicpj5.jpg (29.34 KB, 284x470 - viewed 507 times.)

* spomenikeg0.jpg (51.52 KB, 448x596 - viewed 468 times.)

* vojvodarx0.jpg (20.49 KB, 272x444 - viewed 486 times.)

* 260ec0.jpg (93.1 KB, 1024x768 - viewed 195 times.)

* 261hx3.jpg (77.29 KB, 1024x768 - viewed 232 times.)

* 268un6.jpg (114.12 KB, 1024x768 - viewed 231 times.)

* 269rf9.jpg (65.5 KB, 980x735 - viewed 252 times.)

* 270oe8.jpg (29.61 KB, 604x453 - viewed 205 times.)

* 271ya5.jpg (44.59 KB, 715x536 - viewed 226 times.)

* 272kc1.jpg (46.7 KB, 1024x1365 - viewed 200 times.)

* 273cj4.jpg (132.63 KB, 1024x1365 - viewed 222 times.)

* 274ge9.jpg (63.54 KB, 768x1024 - viewed 201 times.)

* 275le1.jpg (31.64 KB, 790x592 - viewed 212 times.)

* 276gy6.jpg (33.1 KB, 740x555 - viewed 195 times.)

* 277ic1.jpg (67.96 KB, 1024x768 - viewed 220 times.)

* 278eq9.jpg (60.57 KB, 768x1024 - viewed 237 times.)

* 279ml3.jpg (46 KB, 768x1024 - viewed 199 times.)

* 280ez4.jpg (47.91 KB, 839x629 - viewed 189 times.)

* 281se0.jpg (56.6 KB, 660x880 - viewed 235 times.)

* 282ld8.jpg (37.94 KB, 768x1024 - viewed 237 times.)

* 283xw6.jpg (65.78 KB, 1024x768 - viewed 356 times.)

* 284db9.jpg (62.29 KB, 1024x768 - viewed 177 times.)

* 285mk6.jpg (33.43 KB, 1024x768 - viewed 212 times.)

* 286vu8.jpg (94.91 KB, 1024x768 - viewed 181 times.)

* 287ji6.jpg (105.77 KB, 1024x768 - viewed 236 times.)

* 288pv6.jpg (99.48 KB, 1024x768 - viewed 187 times.)
« Last Edit: October 24, 2010, 07:04:42 am by Boro Prodanic » Logged
Rocker
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 059


Palubin savetnik za hardver


« Reply #1 on: September 24, 2008, 01:39:44 am »

Odličan text, baš sam ga s pažnjom pročitao! Eh, da nam je danas jedan Živojin Mišić u Srbiji...
Logged
dejina81
desetar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 132



« Reply #2 on: September 26, 2008, 12:17:19 pm »

ja bih samo da pohvalim interesantan tekst autora... svaka cast druze, jako lepo!!!
Logged
bizmark
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 245



« Reply #3 on: December 29, 2010, 03:09:54 pm »

   У једном чланку ,,Вечерњих новости" прочитао сам да су неке истакнуте личности историје имале мању леву руку од десне. Поред Наполеона (који је то крио тако што је леву руку на сликама убацивао у капут), Хитлера (који је стално држао прекрштене руке), Стаљина (који је имао дужи рукав на левој да се то не би приметило), Черчила (увек је држао у левој руци томпус да би била савијена), мању леву руку од десне имао је и војвода Живојин Мишић. Међутим, он то никада није крио. То му и пише у војној књижици. Написан је и коментар мајке Живојина Мишића, Анђелије, која се бринула да ли ће њен син бити примљен на Академију због леве руке.
Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #4 on: January 18, 2011, 10:17:10 pm »

Danas sam od porodice Mišić saznao da je istinit navod iz članka, i da je Živojin zaista imao neznatno kraću levu ruku od desne. Ipak to nije bilo toliko izraženo pa se možda zato i ne pominje toliko često.
Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #5 on: January 20, 2011, 05:28:17 pm »

20.01.2011.

Obeleženo devet decenija od smrti vojvode Mišića

BEOGRAD - Na beogradskom Novom groblju danas je, uz najviše vojne i državne počasti, obeleženo devet decenija od smrti vojvode Živojina Mišića, jednog od najboljih vojskovođa u Prvom svetskom ratu.

Ceremoniju odavanja državnih i vojnih počasti predvodio je načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general-potpukovnik Miloje Miletić, koji je podsetio na životni i vojni put vojvode Mišića.

On je istakao da je Mišić zahvaljujući izvanrednim komandantskim sposobnostima i ogromnom doprinosu u pobedi saveznika u Prvom svetskom ratu uživao veliki ugled među kolegama iz Francuske, SAD, Rusije, Velike Britanije i mnogih drugih zemalja.

„Njegove zamisli ušle su u istoriju ratne veštine i izučavaju se na vojnim akademijama širom sveta”, rekao je načelnik Generalštaba Vojske Srbije.

Miletić je istakao da se pripadnici Vojske Srbije sa ponosom sećaju vojvode Mišića ističući da nas njegova dela obavezuju „da čvrstim koracima nastavimo putem izgradnje i stvaranja jake i moderne srpske vojske”.

Državnoj ceremoniji prisustvovali su i visoki zvaničnici Ministarstva rada i socijalne politike, grada Beograda, potomci vojvode Mišića, kao i predstavnici velikog broja udruženja građana.

Nakon ceremonije polaganja venaca, prisutnima se obratio i potomak vojvode Mišića Dušan Marjanović koji je podsetio na njegov životni put.

Prethodno, sveštenici Srpske pravoslavne crkve su održali pomen vojvodi Mišiću.

Vojvoda Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan je od najboljih vojskovođa Prvog svetskog rata.

Vojno obrazovanje stekao je u Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu od 1898. do 1904. predavao je strategiju.

U Prvom balkanskom ratu iskazao se kao sjajan strateg i jedan je od najzaslužnijih za pobedu nad Turcima 1912. godine u Kumanovskoj bici. U Balkanskim ratovima i na početku Prvog svetskog rata bio je pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande.

Na sopstvenu molbu, 15. novembra 1914, tokom Kolubarske bitke, postavljen je za komandanta Prve armije koja je bila zapala u veoma tešku situaciju.

Prilikom povlačenja srpske vojske 1915. godine, operacije Prve armije su znatno pomogle srpskoj Vrhovnoj komandi da osujeti plan opkoljavanja srpske vojske, koji je pripremio nemački feldmaršal August fon Makenzen.

Kao načelnik štaba Vrhovne komande srpske vojske rukovodio je 1918. pripremama za proboj Solunskog fronta i potom nezadrživom ofanzivom srpske vojske.


Izvor: Tanjug, Politika
Logged
bizmark
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 245



« Reply #6 on: February 21, 2011, 01:27:10 pm »

Danas sam od porodice Mišić saznao da je istinit navod iz članka, i da je Živojin zaista imao neznatno kraću levu ruku od desne. Ipak to nije bilo toliko izraženo pa se možda zato i ne pominje toliko često.

Ја сам то више навео као занимљивост у вези са славним војводом.
Logged
kontraAdmiral1
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 292



« Reply #7 on: February 21, 2011, 03:51:59 pm »

Zanimljivi su i razlozi oba Mišićeva odstranjivanja iz vojske. Prema nekim navodima, on je zavjerenike iz 1903. nazivao "grobarima discipline u vojsci". O "slučaju" Mišića, njegovu političkom angažmanu, odnosu s vojvodom Putnikom i puk. Dimitrijevićem Apisom, razlozima drugog umirovljenja, itd. ima dosta materijala u ozbiljnoj knjizi Vase Kazimirovića "Crna ruka" (Kragujevac-Beograd, 1997.), osobito str. 233-240.
« Last Edit: February 21, 2011, 04:08:01 pm by kontraAdmiral1 » Logged
bizmark
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 245



« Reply #8 on: March 15, 2011, 07:20:30 pm »

Одликовања војводе Живојина Мишића

Домаћа одликовања:
Орден Карађорђеве звезде са мачевима 4,3,2 и 1. степена
Орден Карађорђеве звезде 4. степена
Орден Белог орла 5. и 4. степена
Орден Белог орла са мачевима 4. степена
Орден таковског крста са мачевима 5. степена
Орден таковског крста 4,3,2 и 1. степена   
Сребрна медаља за ревносну службу
Медаља за војничке врлине
Споменица рата 1876-1878. године
Споменица рата 1885. године
Споменица освећено Косово 1912. године
Албанска споменица
Крст милосрђа (црвеног крста) 

Страна одликовања:
британска:  Орден Светог Ђорђа и Светог Михаила 1. степена
                  Звезда ордена Светог Ђорђа и Светог Михаила 1. степена
                 Ланац у металу за орден Светог Ђорђа и Светог Михаила
                  Орден Бата 2. степена
                 Орден Црвеног крста
француска:  Орден легије части 5,4,3,2 и 1. степена
                   Крст рата 1914—1918. године
руска:  Орден Светог Станислава 2. степена
           Орден Светог Ђорђа 4. степена
грчка: Орден Светог Спаситеља 3. и 1. степена
италијанска:  Орден круне 1. степена
                    Звезда ордена италијанске круне
                    Ратни крст из Првог светског рата
америчка:  Орден за заслуге црвеног крста
                Орден за изванредне војне заслуге
турска: Орден Меџидије 4. и 3. степена
црногорска: Орден Данила I 2. степена
румунска:  Орден круне 3. и 2. степена

Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #9 on: March 16, 2011, 02:56:23 pm »

Dve manje poznate fotografije vojvode Misica iz perioda Kolubarske bitke. Nazalost deo natpisa je odsecen ali se nadam da se moze shvatiti o cemu se radi

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* kolubara11.jpg (59.23 KB, 656x500 - viewed 221 times.)

* kolubara13.jpg (73.85 KB, 645x500 - viewed 300 times.)
Logged
kontraAdmiral1
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 292



« Reply #10 on: March 16, 2011, 04:43:44 pm »

((Hm, najbolje se čita PALUBA.INFO))
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #11 on: March 16, 2011, 05:05:38 pm »

To mi nije palo na um da ce logo da pokrije natpise.

Na prvoj fotgrafiji vojvoda Misic posle pobede vrsi smotru Konjickog puka Drinske (trebalo bi da je posto se vidi ``Drin...`` i ``Konjickog puka``  na natpisu) divizije.

Druga fotografija je pomen poginulim vojnicima.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #12 on: September 24, 2011, 04:25:38 pm »

Pitomac-kaplar Živojin Mišić sa svojim starijim bratom, kapetanom II klase Lazarom Mišićem. Snimljeno u Beogradu, 25. septembra 1875. godine.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* mišić.jpg (87.76 KB, 547x900 - viewed 253 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #13 on: May 14, 2012, 04:19:42 pm »

Vojvoda Mišić (levo) i Regent Aleksandar (skroz desno) na Solunskom frontu, u osmatranju neprijateljskih položaja. Razglednica putovala 1917. godine.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* vojvoda mišić i regent aleksandar_solunski front.jpg (179.21 KB, 1024x661 - viewed 604 times.)
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #14 on: May 25, 2012, 07:30:25 pm »

Film o Vojvodi Živojiinu Mišiću

Od pastira do slavnog vojskovođe

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/BsuQccTGnEA?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/M36xRQuTC5A?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/gzgqQDNrIsI?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 22 queries.