Kompatibilnost Flotni sistema sa OSOJ sistemimaŠto se tiče sistema i tehnike na brodovima Flote, u dugom razdoblju postojanja OSOJ službe, pa sve do 1978 godine nikakve kompatibilnosti u smislu bilo kakve razmjene informacija između flotni snaga i službe OSOJ-a nije bilo sem radio veze po određenim planovima. Nikakva, ama baš nikava tehnika nije postojala sem klasične radio veze.
Tek izradom novih RTOP brodova i opremanjem istih Švedskim SUV sistemima, a pogotovu RTOP-405 i 406 sa 9LV-209 i postavljanjem 9KR-409 radara na OROST-e, postignute su prve automatske razmjene informacija. To je i opisano na
ovom linku.
U svakom slučaju 1978 god. pa dalje je prelomna godina u radu OSOJ službe i njeni mogućnosti u vezi saradnje sa Flotnim snagama JRM.
Evo i jedan moj već ranije priložen tekst o sistemima 9LV-2xx u JRM. Malo je i naporan, ali je bitan za dalje razumijevanje razvoja i opremanja OSOJ službe koja se desila u narednom periodu.
SISTEM ZA UPRAVLJANJE ART/RAKETNOM VATROM 9LV-202/209Sistem za upravljanje art/raketnom vatrom (SUV) 9LV-202/209 je proizvod švedskog Philipsa sredinom 70-tih godina. Suštinski su isti po funkcionalnosti i mogućnostima s tim da je 202 tehnološki iz domene analogne tehnologije dok je 209 u velikoj mjeri unapređen upotrebom integrirane tehnologije i procesora. Sa stanovišta radarske tehnike SUV se sastoji od dvaju radara, OSMATRAČKOG i NIŠANSKOG (direktora), koji su međusobno neovisni. Sama imena im govore kakva im je namjena, osmatrački služi za osmatranje i otkrivanje prvenstveno vazdušni objekata, a nakon toga na intervenciju operatora praćenje preuzima nišanski tj. direktor. Podaci o praćenju se obrađuju u računaru koji se nakon toga prosleđuju art/raketnim sistemima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U sastavu osmatračkog radara je antena koja se okreće sa 60 okretaja u minuti i sa mogućnošću rotacije u nivou horizanta ili skeniranja po verikali da bi se otkrili objekti do visine 5 km i udaljenosti 40 km. Antensko postolje sa kompletnom antenom je stabilizirano zahvaljujući podacima iz žiro-azimut stabilizatota, “Speri”, i pritisku iz hidraulične pumpe koja je u sastavu sistema. Također, raspolaže i vlastitim primopredajnikom u kojem su dva snažna i frekventno agilna magnetrona sa promenjljivom frekvencijom rada. Talasovod i kompletna talasovodna sekcija od primopredajnika do antene je pod vazdušnim pritiskom koji se obezbeđuje iz posebnog sklopa za tu namjenu. To je ustvari mali kompresor za nabijanje i isušivanje zraka.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Direktor, tj nišanski radar je svijet za sebe. Ima svoju antenu i svoj primopredajnik sa svojim agilnim magnetronom i to sve skupa u jednom kućištu. Pokretanje je hidrauličnim sklopovima i pritiskom ulja iz hidraulične pumpe. Stabiliziranje kompletnog direktora je također obezbeđeno podacima iz žiro-azimut stabilizatora. Kompletan je pod pritiskom zraka iz sklopa za zrak. Raspolaže i svojim vlastitim žiroskopskim zvrkovima koje koristi kod brzinske regulacije otklona. Osnovna namjena mu je da nakon odabira cilja od strane operatera i naznake o njemu, preuzme praćenje istog. To radi tako da na osnovu oznake naglo se po horizontali i vertikali otkloni prema toj tačci, izvrši krstasto skeniranje 2-3 puta preko cilja da bi ga detektovao, a potom nakon detekcije izvrši zahvat i nastavi sa praćenjem. Podatke o praćenju direktno šalje u računar na dalju obradu. Ako se ukaže potreba, može da radi i u varijanti osmatranja (ukoliko otkaže osmatrački radar), u kom slučaju osmatra kružno u nivou horizonta sa 10 okretaja u minuti. Na direktoru je fizički smještena i optička kamera koja sa istim nema nikakve druge veze sem da joj služi kao nosač. Slika sa kamere u uslovima vidljivosti prikazuje se na monitoru u prostoriji poslužioca. Jedna od varijanata praćenja cilja je i sa tog monitora tj. moguće je praćenje cilja na osnovu optičke slike kad se sistem nakon određene procedure operatera “zalijepi” (na osnovu kontrasta crno/bjelo) za cilj i tako ga drži. Podaci se u tom slučaju također šalju u računar na isti način kao i u slučaju praćenja sa direktorom .
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U prostoriji operatera nalaze se dva pokazivača, Panoramski ( PPI ) i B-pokazivač za praćenje cilja. Na PPI pokazivaču prikazuje se panoramska slika sa osmatračkog radara bilo u varijanti osmatranja vazdušni objekata kad se koristi skeniranje antene osmatračkog radara, ili bez skeniranja kao u klasičnom bilo kom slučaju. Također je moguća i varijanta rada brisanja stalnih odraza kad se na PPI ekranu prikazuju samo pokretni objekti. U rezervnoj varijanti, kad se direktor koristi za osmatranje, također se njegova panoramska slika prikazuje na PPI monitoru. Na B-pokazivaču prikazuje se slika cilja koji se prati od strane direktora, a koji je prethodno označen i intervencijom operatera na PPI monitoru prebačen u fazu zahvata i praćenja. Sliku na B-pokazivaču kontroliše K-dir II BO u čijoj su ingerenciji art/raketni sistemi. On je zadužen i za otvaranje artiljeriske vatre u saglasnosti sa komadantom broda. Treći, udaljeni pokazivač nalazi se u BOC-u (Brodskom operativnom centru), na kom se također prikazuje panoramska slika u fazi osmatranja i sa koga je komadant ili neko već nadležan za to, u mogućnosti odabira i naznake cilja.
Jedna od mogućnosti s kojom 209 raspolaže , a 202 ne je komuniciranje tj. predaja i prijem podatka o nekom cilju pomoću CIC linka. To je obična naznaka cilja bez bilo kakvih elemenata kretanja.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Velika razlika između ova dva sistema je i u tome što je 9LV-209 u svom kompletu imao i udaljeni pokazivač na kome su se mogle prikazivati primljene informacije, a 9LV-202 to nije imao. Imao je jedan neadekvatan pokazivač koji se morao kasnije zamjeniti naknadnom modifikacijom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
