OROSt-i i Obalska služba osmatranja i javljanja (OSOJ) u JRM

[kumbor]

Pa je li posle toga u Boki montirana, ili, verovatno ne?

[ORIĆAREB]

Pa je li posle toga u Boki montirana, ili, verovatno ne?

Šibenska Stina - S je prebacivanjem u Boku odmah završila na Kamenom iznad Herceg Novog. Tamo je za vrijeme
JRM bilo zamišljno rezervno komandno mjesto 9VPS. Negde sredinom 1992 godine ja i moj kolega Ćopić smo otišli i
pregledali je u smislu ispravnosti i kompletnosti. Bila je u redu. I tako je stajala tamo jedno godinu dana čekajući
odluku o montiranju.
Nažalost odluka je bila poražavajuća. Prebaciti je u skladište elektronike u krugu remontnog zavoda Sava Kovačević.
Prebačena je i nikad više nije stigla u operativu.... :'( :'(

[leut]

Koliko je realno, u tehničkom smislu i mogućnostima, nekadašnja SFRJ, odnosno JRM zaostajala za zemljama u okruženju, posebice Italijom (i ostalim zapadnim zemljama) u pogledu nadzora površinske situacije na moru do nabave švedskih radara 9KR-409 i stavljanja u funkciju sustava KIS Stina Jadran?

[ORIĆAREB]

Koliko je realno, u tehničkom smislu i mogućnostima, nekadašnja SFRJ, odnosno JRM zaostajala za zemljama u okruženju, posebice Italijom (i ostalim zapadnim zemljama) u pogledu nadzora površinske situacije na moru do nabave švedskih radara 9KR-409 i stavljanja u funkciju sustava KIS Stina Jadran?

Realno gledajući u smislu automatizacije, totalno. Jer ostale jake mornarice pa i Italija su odavno već imale u upotrebi sisteme
tipa C3I, prije kupnje Stine Jadran. JRM prije toga nije imala nikakvo automatsko prikupljanje i selektiranje informacija. Sve se
svodilo na metodu korištenu još od drugog svjetskog rata.
Ja sad nemogu tačno navesti kad je koja Mornarica takvo što uvela, ali sigurno znam da su već mnoge to bile uradile. Svojevremeno
sam imao debelu analizu C3I sistema u obliku jedne knjižurine po mornaricama, ali jbg... , Balkanski cunami mi je i nju urnisao,
zagubila mi se negde... :'( :'(

[ORIĆAREB]

Stina –S (1) Pula

Treća Stina – S, konstrukciono sektorska i koja je bila zamišljena za ugradnju u zgradu komande 5VPS pula, u
Operativni centar OSOJ-a, nikad nažalost nije stigla na svoje odredište.

Dolaskom u Jugoslaviju, 1984 god. Pulska Stina – S, montirana je u novoj zgradi MEZ-a i služila kao stend za daljnje
usavršavanje i ispitivanje hardvera i softvera za kompletnu Stinu Jadran. Zamisao je bila da se po završetku tog procesa
ista konačno razmontira i prenese u OSOJ centar 5VPS-a Pula. Pošto se taj posao otegao sve do izbijanja Balkanskog
cunamija, to se nikad nije ostvarilo.

Izbijanjem Balkanskog cunamija, Pulska Stina – S je nalazeći se u novoj zgradi MEZ-a, 1991 god u jesen, demontirana
i prenesena u kompleks remontnog zavoda Sava Kovaćević. Potom je u prostorijama novoosnovanog Sektora elektronike
ponovo kompletirana i služila i dalje kao ispitni stend sve do kraja 2002 god, a potom otišla u bespuće vječne nepovratnosti......

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U jesen 1986 god. u zgradu komande 5VPS Pula, montirana je Lošinjska Stina – R, kao privremena zamjena i nadoknada za
Stinu – S. Namjera je bila da se kasnije kad se steknu uslovi, ista prebaci na svoju namjensku poziciju, na komandno mjeso
Uporišta Mali Lošinj.

Stinu – R je, naravno montirao Hardver tim kao i ostale. Lično, tad ja nisam bio prisutan toj montaži jer sam imao neki
preči poslova po pitanju KIS-a, ali poso su odradile moje kolege i ona je puštena u operativu.

Glavno i odgovorno lice po hardverskom i tekućem održavnju u Pulskom OSOJ-u bio je zas. Ćopić Vladimir koji je inače završio
specijalizaciju po pitanju Stine Jadran u Švedskoj.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Izbijanjem Balkanskog cunamija, Stina – R, koja se zatekla u centru OSOJ-a u Puli je demontirana u jesen 1991 god. i
prebačena u Boku.

[ORIĆAREB]

Konzola sa pokazivačem u boji

Jedna slika sa prizorom konzole sa pokazivačem u boji ili kako se uobičajno zvala Kolor konzola.
Malo da začinimo temu.   Inače je slikano u kabinetskim uslovima 1995 god.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Konzola sa pokazivačem u boji ili kako smo je već ranije nazivali kolor konzola, jedan od važnijih sklopova u Stini Jadran.
Sve su identične kako po građi tako i po upotrebljivosti. Gledajući pojedinačno u svakoj konzoli je računar sa procesorom
iz mini serije tipa 857-E i radna memorija od 1M/bajta. Tokom rada konstantno je u vezi sa glavnim računarom.

Panoramski pokazivač u boji je u stvari vertikalno montiran ekran u boji od 58,4 cm. Za isti je upotrebljena katodna cev
tipa " PENETRON ", koja je u mogućnosti da ostvari elektronski mlaz tanji  od 0.5 mm. Sa takvom osobinom moguće je
na ekranu prikazati vrlo precizno željene informacije. Iste je moguće prikazivati u četiri boje i to: crvenoj, zelenoj, žutoj
i narandžastoj. Način korištenja boja je sledeći:

-   narandžasta.....simbol kugle, ukazivači, vektori, tekst i sl
-   žuta ................geografske informacije
-   crvena.............objekti vlastiti i neutralni
-   želena..............objekti neprijateljski i nepoznati

Intezitet svake od boja moguće je regulisati sa potenciometrima (za svaku boju po jedan) na prednjoj strani
panoramskog pokazivača u boji.

Još jedna od bitnih osobina je vrlo mala perzistencija katodne cevi tako da ne dolazi do pretapanja stare i
nove slike na ekranu.

[ORIĆAREB]

Jedna sličica, unutrašnjeg izgleda jednog od kompjutorskih kabineta, za hardveriste. U suštini svi kabineti u sistemu
Stina Jadran su izvedeni istom tehnologijom. Sve je bilo u skladu sa military standardima.

Samo u ovom kabinetu na slici je jedan mini procesor i preko 20 mikroprocesora i šta da dalje....

Pločice koje se vide na slici su veličine tzv. Dupla Evropa. Neke imaju i po 8 slojeva štampe....

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

Valja ovde još jednom naglasiti organizacijsku komponettu podsistema Stina - S u okviru prikupljanja i selekcije informacija
sistema Stina Jadran.

Stine - S su prestavljale krajnji sektorski nivo (level) selekcije og senzora prema glavnom podsistemu Stini - C. Svaka
pojedinačno mogla je prikupiti i obraditi po 100 (sto) ojekata, te tako ukupno predati Stini - C do 300 (trista).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Još jedna osobina podsistema Stine - S bila je da joj je HDLC komunikacijska linija br 10 softverski bila namjenjena za vezu
preko Kolins primopredajnika prema podsistemima 9C3-509 E i F, koji su bili instalirani na velikim patrolnim brodovima tipa VPBR.
To je bila tzv. HF HDLC komunikacija, a navedeni Kolinsi su bili snažni Američki primopredajnici koji su emitirali u KT frekventnom
području. Toliko za istoriju da se ne zaboravi....

[ORIĆAREB]

Ima li koje pitanje iz dosadašnjeg "gradiva" ili da završim sa temom....

[Jester]

Znam da je sistem kada je uveden bio nov ,no da li je postojao dugoročni operativni plan održavanja nadgradnje cjelog sustava u toku s vremenom tko bi za to bio zadužen, da li bi sve odradila Jugoslavija ili bi se išlo u kooperaciju sa Šveđanima? , Te za koji je vremenski period bio predviđen da bude operativan ?