PALUBA
July 18, 2025, 11:24:46 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Donirajmo Palubu!  ⇦⇦⇦⇦⇦  link do teme ⇨⇨⇨⇨⇨   Donirajmo Palubu!  ⇦⇦⇦⇦⇦  link do teme  ⇨⇨⇨⇨⇨   Donirajmo Palubu! ⇦⇦⇦⇦⇦  link do teme  ⇨⇨⇨⇨⇨  Donirajmo Palubu!  ⇦⇦⇦⇦⇦  link do teme  ⇨⇨⇨⇨⇨  Donirajmo Palubu!
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 [31] 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48   Go Down
  Print  
Author Topic: OROSt-i i Obalska služba osmatranja i javljanja (OSOJ) u JRM  (Read 274216 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Last Login:July 30, 2015, 10:34:08 am
Posts: 7 371



« Reply #300 on: June 11, 2013, 01:05:31 pm »

Stina – R (1) Mali Lošinj

Lošinjska Stina – R je bila zamišljena za ugradnju u operativni centar uporišta M.Lošinj. Međutim, dolaskom
kompletnog sistema Stina Jadran u Jugoslaviju, još uvijek nisu bile pripremljene prostorije za ugradnju.
Također, nisu bila ni nabavljena vozila za pokretnu varijantu. Da stavr bude gora, kako je i ranije rečeno, trebalo
je podsisteme još i nadograđivati.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Iz toga razloga Pulska Stna – S je u novoj zgradi MEZ-a instalirana s namjenom da služi kao ispitni stend do
završetka modificiranja, a Lošinjska Stina – R je negde otprilike u drugoj polovini 1986 god. instalirana
u zgradi Komande 5VPS u Puli. Naravno u prostorije OSOJ službe i dežurnog operativnog Pulskog sektora.

Nakana je bila da, kad se sve okonča da se sve vrati na zamišljene pozicije kako je bilo i definisano već i
kod same izrade Podsistema.

Međuti, sudbina je čudo. Izbijanjem Balkanskog cunamija, Lošnjska Stina – R je demontirana i prebačena za Kumbor.

Negde polovinom 1997 god. montirana je u vozilo i pridodata OSOJ sluđbi u Kumboru. Koristila se kao pokretna
varijanta informacionog sistema pri tadašnjoj komandi Mornarice.


* Vanjski izgled kabineta Stine Jadran.jpg (199.15 KB, 2066x2928 - viewed 200 times.)
Logged
misaub
mornar
*
Offline Offline

Last Login:February 11, 2025, 09:33:32 pm
Posts: 10


« Reply #301 on: June 11, 2013, 11:31:26 pm »

Zdravo Ćiro druže naš,

Moram da te malo dopunim i oko Stine R iz 5. VPS-a iz Pule, koja je doneta nakon cunamija u Boku. Godina ugradnje je 1992 a ne 1997. Glavni "teret" ugradnje u vozilo podneli su Ćopić Vlado, Novaković Rade, Bera Ćira i moja malenkost Miloš Jovanović.
Kod ugradnje konzole nismo imali (a kasnije nakon završetka radova se našlo) idejno rešenje MEZA o poziciji same konzole sa pokazivačem. Po MEZ-ovom idejnom rešenju pokazivač je trebalo da stoji tik uz kabinu vozača (paralelno sa kabinom vozača), a mi smo ga postavili na levi bok kabine gledano od ulaza sa zadnje strane, zbog eventualnog lakšeg "vađenja" konzole i eventualnog prebacivanja u čvrsti objekat.
Vozilo sa konzolom je bilo parkirano ispred komande u Kumboru, a služilo je kao rezervna varijanta u slučaju kvara na STINI S koja je bila ugrađena u komandi u Kumboru.
Inače funkcionalnost kompleta je isprobana u vežbii "VRNMAC" 1994. godine na KM (Vrmac) iznad Prčnja.
Za ljubitelje fimova for na Vrmcu je korićen i za početne scene filma "Belo odelo" glumca i režisera Lazara Ristovskog.
Logged
misaub
mornar
*
Offline Offline

Last Login:February 11, 2025, 09:33:32 pm
Posts: 10


« Reply #302 on: June 12, 2013, 12:08:21 am »

Krajnje antene jesu od AMR 750 a središnja - štap antena je od RTU 100
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Last Login:July 30, 2015, 10:34:08 am
Posts: 7 371



« Reply #303 on: June 12, 2013, 08:23:18 am »


Moram da te malo dopunim i oko Stine R iz 5. VPS-a iz Pule, koja je doneta nakon cunamija u Boku.
Godina ugradnje je 1992 a ne 1997. Glavni "teret" ugradnje u vozilo podneli su Ćopić Vlado, Novaković Rade, Bera Ćira
i moja malenkost Miloš Jovanović.


Bravo Miloše na ispravci. Ko će se baš svega sjetiti u "milimetar".  
« Last Edit: June 12, 2013, 08:30:07 am by ORIĆAREB » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Last Login:July 30, 2015, 10:34:08 am
Posts: 7 371



« Reply #304 on: June 12, 2013, 08:28:25 am »

Krajnje antene jesu od AMR 750 a središnja - štap antena je od RTU 100

Očito misliš na ovaj post i ovu sliku. Odlično.... Cheesy

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Radio antene.png (106.73 KB, 233x300 - viewed 618 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Last Login:July 30, 2015, 10:34:08 am
Posts: 7 371



« Reply #305 on: June 12, 2013, 07:13:59 pm »

Malo da relaksiramo temu, prizor za vrijeme boravka na seminaru u Švedskoj. Na slici je mješoviti sastav hrdverista
i softverista. O tome smo već pisali i na ovom postu o Odabiru kadra, kao i o Harver timu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na slici su slijeva:

Mrdalj Jovica, izvrstan softverista. Bio najbolji student u svojoj generaciji na Splitskom sveučilištu. U doba nastanka ovog snimka već je bio prešao da radi u MEZ-u. Preveo ga je Vlado Pavlović kod oformiravanja Digitalnog pogona. Bavio se softverom u Stini Jadran.

Lošić Mirko, hardverista.

Burić Jadran, softverista. Uglavnom kasnije je radio na povezivanju Stine Jadran i novokupljeni američki radara Falkona. U MEZ ga također «dovukao» Pavlović.

Višić Vinko, hardverista.
Novaković Radoje, hardverista.
Kućas Josip, hardverista.

Pavlović Vlado. Dugogodišnji inženjer u MEZ-u. Vrstan poznavalac kompletne problematike u JRM po elektronici. Oformio Digitalni pogon u okviru MEZ-a.
Lično sam od njega puno, puno naučio i u životu, a bogami i po pitanju Radara, Računarske tehnologije, Digitalne i integrirane tehnologije, Zapadne kao i Istočne tehnike i tehnologije. Bio je vrstan znalac u području organizacije posla. Ličnost za pamćenje čitavog života. Vodio je kompletan projekt o Stini Jadran u MEZ-u od same zamisli pa do Balkanskog cunamija. Nikad nisam sreo
većeg zaljubljenika u svoju struku – eletrotehniku, od njega.  


* Sa seminara u Svedskoj.jpg (238.31 KB, 1602x1329 - viewed 113 times.)
« Last Edit: June 12, 2013, 07:21:57 pm by ORIĆAREB » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Last Login:July 30, 2015, 10:34:08 am
Posts: 7 371



« Reply #306 on: June 12, 2013, 09:52:09 pm »


Radar 9KR – 409 završna veršija


Već je ranije dosta rečeno na ovom postu o prvoj verziji radara 9KR-409. Kupljeno je 8 (osam) kompleta i uvedeno u operativu, tj. postavljeno na OROSt pozicije krajem 70-tih godina.

Dolaskom Stine Jadran u Jugoslaviju 1984 god. i početkom njene modifikacije, paralelno je vršena nadogradnja i modifikacija ovih radara koji su bili na Radarskim čvorištima.

Te poslove su izvodili Švedi u prostorijama MEZ-a i u okviru radarskog pogona, tako da s tim Hardverski tim za Stinu nije imao nikavi dodira u smislu poslova. Naravno usko smo sarađivali jer su uostalom ti radari bili elementarni senzori i najvažniji podsistemi Stine Jadran.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na slici se dobro vidi šta je sve trebalo dodati da bi se radar kao takav mogao uklopiti u komunikcijski sustav Stine Jadran i potom automatski slati komunikacijskim linijama definisanu situaciju sa svojih ekrana u udaljene podsisteme Stine.

Dodat je:

-   Extraktor
-   Tekst terminal
-   DLT200 kontrolna jedinica.

U radarskom kompletu su inače već od ranije bila dva PPI pokazivača. Sad su oni nakon modifikacije dobili svojstvo prikazivanja, ljevi sirove radarske slike, a desni sintetičke. Na desnom, su se prikazivali simboli praćeni objekata i koje kakvi ostali simboli podešavanja i rada sa extraktorom.

Sam rad i podešavanje extraktora niukom slučaju nije bio “mačji kašalj”. Tu se trebalo ozbiljno pristupati i imati solidno iskustvo inače od prave slike situacije, koja bi odgovarala stvarnom stanju u zoni osmatranja nebi bilo ništa. Slika bi u suštini bila klasično smeće.

Upravljanje extraktorom, a time i slikom praćenja koja se potom slala u udaljeni centar poslužioci su izvodili određenim namjenskim komandama, skupa sa tastaturama na prednjim panelima konzola.

Evo isječka da se samo vidi šta je bilo potrebno za izvođenje potrebni radnji za takvo što.


Daljinsko upravljanje ekstraktorom

U KIS Stina Jadran važan dio sačinjava radar tipa 9KR409. Osmatrački je radar za otkrivanje i praćenje kako površinskih objekata na moru, tako i niskoletećih objekata u vazduhu.

Ekstraktor je dio radarskog podsistema koji služi za automatsku obradu otkrivenih objekata te slanje objekata i plotova u direktno spojeni Stina centar. Sa radarskim ekstraktorom može se upravljati u tzv. "LOCAL" režimu rada tj. direktno sa radara, ili u "DALJINSKOM" režimu rada tj. iz Stina centra.

U daljnjem tekstu biti će opisan rad sa radarskim ekstraktorom u daljinskom režimu rada iz Stina centra.

Osnovne predradnje i pregled komandi


a) Osnovne predradnje

U slučaju kada se ukaže potreba za radom u daljinskom režimu, a da bi poslužioc u Stina centru imao pristup radarskom ekstraktoru, potrebno je izvršiti odrežene predradnje. Od prije je poznato da je na podsisteme Stina moguće vezati 2 ili više radara tipa 9KR-409.

Poslužioc u Stina centru mora u svom  formularu "DEFINISANJE RAPORTIRANJA" naznačiti, koji od radara i pod koji brojem, je spojen kao senzor, prije nego pređe na rad u  daljinskom režimu upravljanja ekstraktorom.

Nakon ove procedure da bi uspostavio kontakt sa radarom poslužioc u Stina centru upisuje pomoću tastature tekst terminala komandu:
                                                                        
- "EXT <kod>", (EKS <kod>)  (ekstraktor, kodno ime),
- pritisne funkcionalni ključ I Z V R Š I,

s time da je prethodno poslužioc  na radaru, u svom formularu "DEFINISANJE PARAMETARA RAPORTIRANJA" u polje "NAČIN" upisao "REMOTE", čime je svoj ekstraktor stavio u daljinski rečim rada.

b) Pregled komandi

U ovom poglavlju ukratko ćemo se upoznati sa osnovnim komandama koje su poslužiocu na raspolaganju, a pojavljuju se u posebnom formularu koji se poziva na ekran tekst terminala pomoću komande "H EXT", (POM EKS)  (pomoć ekstraktor), te pritiskom na funkcionalni ključ  I Z V R Š I.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 
ZAHVAT

Pomoću ove komande na terminal se poziva formular koji poslužiocu služi za ručnu podršku ekstraktoru u praćenju i predaji objekata za Stina centre.

GUSTOĆA

Ovom komandom na terminal se poziva formular pomoću kojeg poslužioc  definiše gustoću plotova koji će se ekstrahirati u različitim područji ma osmatranja.

DEFINISANJE OSMATRANJA

Ovom komandom na terminal se poziva formular pomoću koga se definišu zone iz kojih ekstraktor automatski šalje objekte u Stina centre.

BRIŠI

Ova komanda služi za jedan od načina ručnog brisanja objekata koji su upisani u sopstvenu tabelu podataka o objektima od strane ekstraktora.

PREPUSTI EKSTRAKTOR

Pomoću ove komande poslužioc u Stina centru prekida sa daljinskim upravljanjem sa ekstraktorom, a to je ujedno i znak poslužiocu na radaru da može preuzeti rad sa ekstraktorom u lokalnom režimu upravljanja.

PREUZMI EKSTRAKTOR

Uz pomoć komande "EXT <kod>", (EKS <kod>) poslužioc u Stina centru preuzima upravljanje ekstraktorom, nakon što poslužioc na radaru u za to odgovarajući formular "DEFINISANJE PARAMETARA RAPORTIRANJA" u polje "NAČIN" upiše "REMOTE".

RAKETNI NADZOR

Uz pomoć ove komande poziva se formular na ekranu tekst terminala, u koji se unose podaci o područjima u kojima će se vršiti automatski nadzor nad pojavom raketnog oružja. Centar područja raketnog nadzora može se odrediti kao geografska pozicija ili upisom vlastite oznake objekta koji je potencijalni nosilac raketnog oružja.

Na ovaj način ekstraktor automatski reaguje na pojavu raketnog projektila i šalje alarm o neposrednoj raketnoj opasnosti.

IZVEŠTAJ

Pomoću ove komande dobijamo formular koji poslužioc mora ispuniti, da bi uopšte imao pristup ekstraktoru. Odnosi se na način upravljanja ekstraktorom, te na izbor i način raportiranja objekata od strane ekstraktora.

IZABERI PLOTOVE

Pomoću ove komande dobijamo formular za definisanje ili prezentaciju područja rada iz kojih ekstraktor automatski šalje obrađene plotove. Ovdje je potrebno napomenuti da u slučaju kada je ekstraktor u režimu rada "DALJINSKI" poslužioc u Stina centru može po potrebi definisati i menjati parametre koji su prisutni u formularima. Obratno, kada ekstraktor radi u režimu rada "LOCAL", parametre može menjati jedino poslužioc u radaru, dok poslužioc u  Stina centru može jedino da ih prezentira na svom terminalu.


Iz ovih prethodnih nekoliko stavki, jasno je da je bilo potrebno prije nego se bilo šta počelo slati od slike u udaljeni centar,

-   definisati područja iz zone osmatranja iz kojih će se slati praćeni objekti,
-   zatim zone iz kojih je zabranjeno bilo kakvo praćenje,
-   zone iz kojih će se slati plotovi
-   gustoću plotova te još neki parametara.


Eto samo ukratko o izgledu i nekim postupcima koji su bili potrebni kod korištenja radara 9KR-409 kao elementarnog senzora Stine Jadran.

Svih osam radara 9KR-409 na vrijeme su modificirani i već tokom 1986 godine svi su bili na OROST pozicijama u potpunoj operativi.

Izbijanjem Balkanskog cunamija prebačeni su svi na područje Boke.


* Finalna verzija radara 9KR-408.jpg (120.44 KB, 1000x819 - viewed 191 times.)

* Formular spiska komandi za Extractor.jpg (55.15 KB, 628x357 - viewed 97 times.)
« Last Edit: June 12, 2013, 10:10:16 pm by ORIĆAREB » Logged
crki
mladji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Yesterday at 08:15:17 pm
Location: Srbija
Posts: 263



« Reply #307 on: June 13, 2013, 11:55:40 am »

 Kada je uključeno daljinsko upravljanje i lokalno se na monitorima može pratiti situacija koju osmatra ,,daljinac",ali ne ?
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Last Login:July 30, 2015, 10:34:08 am
Posts: 7 371



« Reply #308 on: June 13, 2013, 12:47:39 pm »

Kada je uključeno daljinsko upravljanje i lokalno se na monitorima može pratiti situacija koju osmatra ,,daljinac",ali ne ?

Narvno, može. Na lijevom "sirova" radarska slika, a na desnom "sintetička". Suštinski u daljinskom načinu rada dodaje se još jedan
c/b pokazivač ( u Stina centru)  na kojemu se prikazuje identična situacija kao i na desnom pokazivaču. U tom slučaju upravlja
se sa extraktorom sa tog pokazivača, a desni u radaru samo ponavlja ono što se odabira na daljinskom.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Last Login:July 30, 2015, 10:34:08 am
Posts: 7 371



« Reply #309 on: June 14, 2013, 10:57:04 am »

Uređaj veze DLT – 200


DLT-200 je najmanji podsistem u kompletu KIS-a Stina Jadran On ustavri prestavlja uređaj veze, ali na jedan
savremeniji način, putem pisanog teksta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kako se na slici i vidi sastoji se od tekst-terminala (tastatura i monitor) i kontrolne jedinice, koja je ustvari
računarski i komunikacijski deo.

Sa današnjeg stanovišta to i ne izgleda nešto napredno, ali mora se imati na umu da je to konceptirano
krajem 70-tih godina, kad kučni računari i internet mogućnosti nisu ni bile na pomolu među građanstvom.

Sa ostalim podsistemima u Stini Jadran DLT-200 komunicira na dva načina:

-  Radio pitem koristeći TDMA (vremenski multipleks) protokol, i u tom slučaju komunicirajući isključivo preko AMR-750/2 primopredajnika. U tom slučaju 20 učesnika max je moguće u mreži.

-  Linijskim putem (žica ili 4-žićni kanal veze) u kom slučaji se DLT uređaji vežu u petlju. Max 10 učesnika
je moguće vezati na ovaj način.

Dolaskom Stine Jadran u Jugoslaviju krajem 1984 god. naravno prispjeli su i DLT-200 podsistemi. Tad je isporučeno
10 kompleta. Kasniji godina je naručeno još 30 i tako je u JRM dospjelo oko 40 DLT-200. Od samog dolaska pa sve
do Balkanskog cunamija ugrađivani su na manja plovne objekte, obalske baterije, u neke vojne ustanove, jedan u
Operativni centar JNA u Beogradu itd. Da budem iskren i nemam baš do kraja pravi uvid gde su sve završili.

Šta se sve moglo slati i primati pomoću DLT-200?

    - Slanje i prijem poruka slobodnog i formatiziranog teksta.
    - Slanje i prijem podataka o objektu.
    - Slanje smerova.
    - Slanje i prijem ukazivača.
    - Slanje i prijem vektora.
    - Slanje i prijem podataka o poziciji.
    - Pretvaranje koordinata.

Pošto se svaki podsistem prije puštanja u rad morao “popuniti” određenim korektnim podacima iz plana rada KIS-a,
među kojima i tačna pozicija svakog podsistema pa tako i DLT-200, kod slanja i međussobne razmjene informacija,
Stina Jadran je automatski svaku iformaciju obrađivala i prezentirala na pravo poziciju na monitorima u obliku simbola,
a na DLT-200 u namjenskim formularima sa korektnim preračinatim alfanumeričkim anformacijama.

Sve iformacije kod međusobne razmjene među podsistemima KIS-a preko komunikacijske mreže su permanentno
bile i kripto zaštićene, unošenjem specijalnog namjenskog 15-to grupnog kripto ključa.

Onaj koji nije imao unešen taj kripto ključ nije imao šanse da se ubaci u komunikacijski lanac.


* DLT-200.jpg (85.14 KB, 1000x527 - viewed 103 times.)
Logged
Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 [31] 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.027 seconds with 23 queries.