PALUBA
July 12, 2024, 07:31:14 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mejlom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 [24] 25 26 27 28 29 30 31 32   Go Down
  Print  
Author Topic: OROSt-i i Obalska služba osmatranja i javljanja (OSOJ) u JRM  (Read 252749 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
jasam
mornar
*
Offline Offline

Posts: 26


hvali more drzi se kraja


« Reply #345 on: June 25, 2013, 05:38:35 pm »

Mali dodatak u vezi upotrebe KIS-a u RVPVO.Kod mene je u pulu dolazio pilot (neznam u kojoj funkciji bio)da se razmotri mogućnost ugradnje DLT-200 u avione.Radi se pok.Skadrak Mahnutu,ali od toga nije bilo ništa.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #346 on: June 25, 2013, 07:43:46 pm »

Malo da razbijemo monotoniju, sličica starijeg objekta na Visu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
poz.

Neznam da li ovaj objekt ima ikakve veze sa OROST-om. I kad je ovo snimato?
Gore na njemu su puste antene, relejne, ptt, od mobilni...

Nigde tu nema ni traga od bilo kog radara. A ni živa čovjeka okolo.... Huh?

Ali lijepa slika. Wink
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #347 on: June 25, 2013, 07:59:56 pm »

Pa preselili su se u susjedni objekt koji smo postavili koju stranicu prije.  Smiley

poz.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 329



« Reply #348 on: June 25, 2013, 08:01:54 pm »

Radarska postaja Vis ,slike iz 2011
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Radarska_postaja_Vis_01.jpg (295.11 KB, 1024x768 - viewed 111 times.)

* Radarska_postaja_Vis_02.jpg (370.12 KB, 1024x768 - viewed 121 times.)

* Radarska_postaja_Vis_03.jpg (358.8 KB, 1024x768 - viewed 100 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #349 on: June 25, 2013, 08:10:07 pm »

Radarska postaja Vis ,slike iz 2011
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Odlično momci, ubijedili ste me... Grin
Znači ono je stari toranj iz doba JRM.
 
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #350 on: June 26, 2013, 10:54:38 am »

Šta se dešavalo sa Stinom Jadran od početka 1992 god.



Šta se dešavalo sa stinom Jadran i njenom podrškom preseljenjem u Boku nakon Balkanskog cunamija? U najkraćem preživljavala je svoju tešku agoniju. Masu podsistema je u međuvremenu bilo stalo zbog otkazivanja diskova. Podrška sa Vax rašunara nije bilo jer su isti razmontirani i rasuti kud kamo.

Od ljudstva , od kompletne ekipe uz Stinu su ostali samo kap Bogdanović Zoran kao softverista i zas Bera Ćiro kao hardverista. U operativi samo zas Ćopić Vlado i prijašnje osoblje iz Kumbora.

U svakom slučaju sva problematika se svela na Bogdanovića i Ćiru iz Sektora Elektronike u MTRZ Sava Kovačević, a ovi u operativi su mogli samo da čekaju.

Kako je izgledala ta “borba” za ponovno oživljavanje Stine Jadran najbolje će se vidjeti kroz izvještaj koji sam ja napisao daleke 1997 godine odjelu RM u Beogradu. Naravno oni su izvještaj jednostavno bacili u korpu…..

Izvještaj je dug i dosadan. Sa stanovišta foruma, neprikladan, ali ga prilažem radi onih koje će eventualno interesirati sada već istorijske činjenice.

Pa ako se nađe i jedan zainteresovan da to pročita biću zadovoljan.



AKTIVIRANJE VAX racunara te GENERISANJE diskova i MML  i MMM memorija za podsisteme KIS STINA JADRAN                                
      

      
                 Sastavio  zik BERA CIRO......21.04.1997.


Polovinom marta mjeseca 1997 godine nakon dugotrajnog visemjesecnog rada na softveru za podrsku rada podsistema KIS-a STINA JADRAN, ljudstvu u okviru Sektora elektronike uspjelo je konacno nakon svih problema i prepreka da generise diskove, te MML i MMM programibilne memorije. S time su ponovo aktivirani svi podsistemi koji su dugo bili van funkcije, te tako sada uspjesno rade STINA-S, STINA-R, 9C3509E, 9C3509F, DLT202, DLT200, te 9KR409 (komunikacioni deo).

Ovime je omogucen rad svih podsistema koji su instalirani i koriste se u okviru operative (oko 50 kom), a takodjer i pruzena
mogucnost instaliranja i koristenja onih koji su neinstalirani. Ovakvim novim stanjem u okviru KIS-a ukazuju se i nove potrebe i
zahtevi sto se tice tekuceg odrzavanja.

Uspjesno generisanje diskova i memorija odvijalo se u nekoliko vrlo dugih i ponekad sa ishodom neizvjesnih faza.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Dolaskom kap. Bogdanovic Zorana i zik Bera Cire pocetkom aprila mjeseca 1992 god. u Sektor elektronike kao jedinih u tom momentu preostalih iz velike ekipe za odrzavanje KIS-a, pristupilo se pregledu i analizi stanja podsistema KIS-a, te se utvrdilo sledece:

•   Podsistemi 9C3509E instalirani na VPBR 31 i 32 nisu bili u funkciji usled otkazivanja diskova tokom 1991 god.

•   Podsistemi 9C3509F instalirani na VPBR 33 i 34 takodjer nisu bili u funkciji iz istih razloga.

•   Podsistemima STINA-S na raspolaganju je bio samo jedan disk te je isti bio koristen u OC RM Kumbor, a usto je pretila opasnost
     da i on stane.

•   Podsistemima STINA-R na raspolaganju je takodjer bio samo jedan disk.

•   Podsistem 9C3202 na RTOP401 nije bio u funkciji jer su mu otkazale MML memorije.

Ostali podsistemi tipa DLT200 i 9KR409 (komunikacioni deo) uglavnom su bili u funkciji uz povremene intervencije.
Zakljucilo se da je hitno potrebno pronaci i utvrditi stanje racunara tipa VAX koji su koristeni u bivsem MEZ-u u Splitu za generisanje diskova i memorija za podsisteme KIS-a.

Traganjem i razgovorom sa ljudima koji su ucestvovali u prebacivanju materijalnih srestava krajem 1991 god. iz Splita, nakon nekoliko mjeseci uspjesno su pronadjeni racunari VAX730 i VAX8350 sa pripadajucom opremom.  Nedostajalo je par kablova, malim djelom je bila ostecena unutrasnja instalacija glavnog kabineta VAX8350, te polomljeni prikljucci diska RA81 logicke oznake D_Y1.

VMS operativni sistem, softver za KIS, te ostali softverski paketi koji su se koristili na racunarima u MEZ-u u Splitu u periodu od pocetka instalacije pa do njihove demontaze krajem 1991 god. a koji su se nalazili na backup trakama nisu nadjeni i nije im se moglo uci u trag.

U tom periodu nije se moglo unapred ni na koji nacin utvrditi da li se postojeci racunari uopste mogu staviti u radno stanje, te sta se nalazi na njima. Jedino resenje je bilo da se izvrsi instalacija racunara te da se pokusaju pustiti u rad. To je zahtjevalo adekvatan
prostor, a takodjer i strucno ljudstvo iz firme koja se bavi VAX racunarima.

Posto instaliranje VAX racunara nije u potpunosti obecavalo pozitivne rezultate nekoliko mjeseci se odugovlacilo i nije se donosila nikakva odluka od strane pretpostavljenih.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sredinom 1993 god. odlukom od strane uprave Zavoda odobreno je da se VAX racunari instaliraju u prostorijama vec postojeceg takozvanog "Racunarskog centra" u Upravnoj zgradi. U jesen iste godine oslobodjen je prostor u namjenjenim prostorijama te preneseni VAX racunari sa pripadajucom opremom.

U sestom mjesecu 1994 god. Mandic Ljubomir iz Beogradske firme instalirao je VAX730 i VAX8350, a pripadajuce servere i terminale u prostoriju na spratu preko ethernet kabla i pripadajuce opreme na istom. Osposobio je unutrasnju instalaciju na glavnom kabinetu VAX8350, te otklonio ostecenja na prikljucku diska RA81. Nakon ukjlucivanja ustanovilo se da su oba racunara sa pripadajucim diskovima i periferijama ispravni te da se isti sto se tice hardvera mogu u buducnosti koristiti na isti nacin kao i ranije.

Sa Mandicem je od strane VTI Zarkovo prisustvovao i Gluscevic Zoran u svojstvu sistem menadzera posto u to vreme Sektor za elektroniku nije raspolagao ljudstvom na tom nivou. On je pokusao uci u sistem ali kako nije bila poznata lozinka za ulaz u racunar tom prilikom vise nista nije uradjeno.

Sredinom sedmog mjeseca 1994 god. uz obostrani dogovor boravio je u Sektoru za elektroniku inzenjer Mrdalj Jovica koji je inace sve
do sredine 1991 god. radio u MEZ-u u Splitu na projektu Murina. U razgovoru sa njim zakljucilo se da su jos dva diska D_Y4 i D_Y5 tipa RA81 bili instalirani na VAX racunaru u Mornarickom skolskom centru u Lori u Splitu i da je na njima verovatno softver za KIS.
Obadva diska su i u materijalnom smislu pripadala MEZ-u, ali su bili instalirani u skolskom centru radi toga sto je racunar u skolskom
centru kapacitivno u to vreme bio slobodniji, a istovremeno je i softver od KIS-a bio na raspolaganju centru. MEZ je softver od
KIS-a sa ta dva diska koristio preko ethernet mreze. Dodatnim razgovorom i sa drugim ucesnicima dogadjaja iz 91 god. a i nekim ranijim saznjanjima koja su sve do tada smatrana nebitnim ustanovilo se da su diskovi D_Y4 i D_Y5 demontirani u Skolskom centru u Lori sa racunara te da se nalaze u Skolskom centru na Banjici kod ppuk. Eremije Zorana. Medjutim definitivne zakljucke se moglo donijeti samo pregledom sadrzaja diskova na VAX730 i VAX8350 i razbijanjem lozinke.

Ponovnim dolaskom Gluscevic Zorana u novembru mjesecu 1994 god. i razbijanjem lozinke na nivou sistem menadzera te pregledom sadrzaja diskova ustanovljeno je sledece:

•   Na disku DUA0 tipa RA80 nalazio se operativni sistem VMS5.2 bez softvera za KIS.
•   Na diskovima D_Y1 i D_Y2 tipa RA81 nalazio se operativni sistem UNIX sa softverom za razvoj Murine bez softvera za KIS.
•   Na trecem disku D_Y3 tipa RA81 uglavnom su se nalazili korisnici, a od KIS-a jedino softver za 9LV239, 9LV249, 9C3202 te
     9LV209DLT sto je sa stanovista kompletnog softvera za KIS i generisanja diskova bilo beskorisno.


Napravljen je backup na trakama diskova DUA0 i D_Y3 na osnovu ranijeg dogovora, a koje je Gluscevic prilikom odlaska odnio u VTI.

Nakon svega ovoga zakljucilo se da su VAX racunari sa pripadajucom opremom nakon instalacije ispravni i mogu se koristiti za generisanje diskova za podrsku podsistema KIS-a. Nedostajao je softver za KIS koji je bio smjesten na diskovima logicke oznake D_Y4 i D_Y5, a koji su takodjer nedostajali. Tako je sve opet bilo na pocetku.

Pocetkom 1995 god. pred ljudstvom KIS-a u okviru sektora za elektroniku isprijecila su se tri velika problema:

1.   Sektor za elektroniku nije raspolagao sa ljudstvom obucenim za sistem menadzera za rad na VAX racunarima, a bez njih se
     nista nije moglo.

2.   Za smjestaj softvera KIS-a bila su potrebna kapacitivno tri diska tipa RA81, a u to vreme se raspolagalo samo sa jednim, a
     na ostala dva se nalazio softver za Murinu.

3.   Dva diska D_Y4 i D_Y5 sa kompletnim softverom za KIS nalazila su se van Sektora za elektroniku i postavljalo se pitanje
     kako to dobiti, a  ako se i dobije dali je to uopste upotrebljivo.

Na osnovu nekoliko analiza i dogovora odlucilo se preduzeti sledece:

•   Da se uputi nekoliko ljudi u VTI Zarkovo na petnestodnevnu obuku za rad na VAX racunarima.

•   Da se trazi vracanje diskova D_Y4 i D_Y5 sa Banjice i instaliranje istih na VAX racunar u VTI Zarkovo te da se na taj nacin
     utvrdi ispravnost i sadrzaj istih.

Na osnovu gore pomenutih odluka u martu mjesecu 1995 god. kap Bogdanovic Zoran i ing. Jolic Milan boravili su u VTI Zarkovo petnaest dana na obuci za sistem menazdere za rad na VAX racunarima. Po povratku analizom je utvrdjeno da je obuka bila na dosta niskom nivou.

Pregovori oko vracanja diskova D_Y4 i D_Y5 sa Banjice su se odvijali dugo  tako da su u VTI Zarkovo dopremljeni tek u jesen 1995 god. te u novembru mjesecu 1995 god. instalirani i pusteni u rad. Ustanovilo se da su ispravni te je sa istih napravljen backup na trake. Pregledom je ustanovljeno da je na njima kompletan softver za KIS STINA JADRAN. Tako je konacno sa zavrsetkom 1995 god. stanje bilo sledece:

1.) VTI Zarkovo je raspolagao sa kompletnim softverom za KIS koji je pripadao Mornarici i Sektoru elektronike u sastavu
     MTRZ "SA-KO" Tivat, a takodjer su mu data na raspolaganje i dva zavodska diska tipa RA81. Medjutim VTI nije u to vreme
     uopste raspolagao ljudstvom koje bi poznavalo problematiku KIS-a STINA JADRAN kako po pitanju hardvera tako ni po pitanju
     softvera. Takodjer nisu raspolagali ni sa dodatnom opremom koja je potrebna za generisanje diskova i memorija za podsisteme
     KIS-a kao ni sa obimnom dokumentacijom koja je potrebna za sve to. Iz svega se dalo zakljuciti da je VTI Zarkovo u to vreme
     ustvari iskoristen jedino za instalaciju softvera za KIS na racunar VAX i provjera kompletnosti ali se time nista nije moglo dalje.

2.) Istovremeno je Sektor za elektroniku raspolagao sa svime s cime nije raspolagao VTI, ali mu je nedostajao njegov vlastiti softver
    za KIS i njegova dva vlastita diska.


Pocetkom 1996 god. uspjesnim prebacivanjem softvera za Murinu sa diskovova D_Y1 i D_Y2 na racunar PENTIUM isti su oslobodjeni te su se sada mogli iskoristiti za smjestaj softvera za KIS.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sestog aprila 1996 god. trake sa beckup-om softvera diskova D_Y4 i D_Y5 donesene su iz VTI Zarkovo u Sektor elektronike te krajem aprila mjeseca uspjesno kopirane na slobodne diskove. Tako se konacno kompletan softver za KIS nasao na zavodskim racunarima te se od tog momenta raspolagalo sa:

•   Diskom RA80 i operativnim sistemom VMS5.2 na njemu.
•   Diskom RA81 log. oznake D_Y3 i softverom za KIS na njemu.
•   Diskom RA81 log. oznzke D_Y4 i softverom za KIS na njemu.
•   Diskom RA81 log. oznzke D_Y5 i softverom za KIS na njemu.

U maju mjesecu 1996 god. pocelo se sa kompletiranjem opreme za generisanje diskova i MML i MMM programibilnih memorija. Hardversku problematiku resavao je zik. Bera Ciro a, softversku kap. Bogdanovic Zoran. Za glavni deo opreme predvidjen je modificirani podsistem KIS-a DLT200. Medjutim na samom pocetku zakljuceno je da DLT200 koji je koristen u MEZ-u u Splitu nedostaje, a takodjer da ne postoji ni dokumentacija za modifikaciju. Ipak se dodatnim izucavanjem problema uspjelo standardni DLT200 oziciti i pripremiti za generisanje sto je trajalo punih mjesec i po dana.

Pristupilo se generisanju diskova tokom ljeta, a prvi su ispitani u sedmom mjesecu 1996 god. ali je ustanovljeno da nesto nije u redu.Tada medjutim jos se nije bilo u stanju utvrditi sto nije u redu zbog nedovoljnog poznavanja kompletnog softvera.

Nastavilo se tokom jeseni, a onda su nastali problemi sa VMS operati vnim sistemom VAX racunara, a koji je bio smjesten na disku RA80. Isti je povremeno otkazivao da bi pocetkom novembra mjeseca 1996 god.potpuno otkazao. S time se privremeno zastalo na otklanjanju problema unutar softvera za KIS, te preslo na resavanje problema unutar VMS operativnog sistema.

Jedan od velikih problema bio je i taj sto su backup trake VMS opera tivnog sistema u to vreme bile u VTI Zarkovo, a ne u Sektoru elektronike. Pokusalo se sve moguce ali se nije uspjelo nista da bi se sistem doveo u normalno stanje.

Krajem decembra mjeseca 1996 god. donesene su backup trake VMS operativnog sistema te kopirane tokom januara 1997 god. S time su VAX racunari ponovo dovedeni u normalan rad, te nastavljeno sa otklanjanjem problema koji su se pojavljivali kod generisanja diskova za podsisteme KIS-a.

Sredinom, tacnije 14.03.1997. god. otkriveno je da je odreceni broj fajlova na disku D_Y5 preimenovan dana 12.09.1991. god. u Skolskom centru u Lori ili MEZ-u. Analizom je zakljuceno da je to uradjeno namjerno od strane strucnog lica koje je bilo dobro upuceno u stanje softvera za KIS. Daljnom analizom moglo bi se tacno uci u trag ko je to uradio.

Dovodjenjem gore pomenutih fajlova u normalno stanje definitivno se uspjelo sa generisanjem diskova za podsisteme KIS-a STINA JADRAN.

Tako je prvi disk za podsistem STINA-S generisan i ispitan 14.03.1997.god. u popodnevnim satima u prostorijama Sektora elektronike.

Za ostale podsisteme generisani su tokom druge polovine mjeseca marta 1997 god.te ispitani na samim podsistemima koji su u operativi. S time su konacno aktivirani svi tipovi podsistema KIS-a kako je vec pomenutona pocetku izvjestaja.

Kraj


* Zoran i Ciro.jpg (201.55 KB, 2064x2928 - viewed 133 times.)

* Kompleks nekadasnjeg MTRZ Sava Kovacevic .jpg (85.88 KB, 858x565 - viewed 96 times.)

* Ciro u KIS prostoriji u Tivtu 1995 g..jpg (217.54 KB, 2112x2892 - viewed 141 times.)
« Last Edit: June 26, 2013, 11:24:52 am by ORIĆAREB » Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #351 on: June 26, 2013, 01:22:11 pm »

Juče je jedan penzioner svoj prvi računar stavio na aukciju (USA),cjeni se oko 500000 $.
Mogao je dobar dio projekta na kojem je Ćiro radio biti izložen u nekom muzeju tehničke kulture na prostoru ex SFRJ
Računarska tehnika neminovno grabi naprijed
Steve Jobs:,citat iz 1994:
"Sve što sam napravio u životu biće zastarjelo do trenutka kad navršim 50 godina...Ovo je područje u kojem se ne mogu napisati postavke koje će izdržati 200 godina. Ovo nije područje u kojem neko napravi sliku koju će ljudi gledati stoljećima ili u kojem će se izgraditi crkva kojoj će se diviti stoljećima. Ne, ovo je područje u kojem neko napravi svoj posao i za 10 godina to je zastarjelo i ne može se više koristiti. "
« Last Edit: June 26, 2013, 01:28:41 pm by Kaćo » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #352 on: June 26, 2013, 10:06:06 pm »


I onda konačno sve je otišlo u vražju mater.... :'( :'( :'(

- 1997 god. Zoranu je svega bilo preko glave, skinuo činove i otišao za Ameriku.

- Pred bombardovanje NATO-a otkazali su Vax-osvi.

- Ja sam konačno odlučio i otišao u mirovinu/penziju.

- A onda su se konačno razišli Srbija i Crna gora.

- Zavod Sava Kovačević počeo se pripremati za bagerisanje.

- 2005 Cenogorci su konačno bacili Stinu Jadran u smeće....

Toliko od mene po ovoj temi.  Ako ima pitanja nekih rado ću u svako doba odgovoriti.

Na kraju zahvaljujem se svim mojim saradnicima na ovom projektu u dugom razdoblju od čak
preko 22 godine. Zahvaljujem se kako onim sa kompletnog Balkana tako i onima iz daleke
prekrasne zemlje Švedske.

Zahvaljujem se i Palubi na ustupljenom prostoru, pa neka ostane zapisano za Istoriju.... marinero
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #353 on: June 26, 2013, 10:12:36 pm »

Hvala i tebi "oriĆ"
Još će biti pitanja a i nedoumica za rješavanje, poako.  Wink

poz.
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #354 on: June 27, 2013, 01:42:00 pm »


Ciro, nemoj jos zatvarati knjigu... jos nije sve napisano!
Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 290



« Reply #355 on: June 27, 2013, 02:15:03 pm »

Ipak su OSOJ i VOJIN praca po radarima i polozajima Smiley

RViPVO su tu krenuli i pre RM sistemima AS74 (70-tih godina) i kasnije AS84.
Proizvodjac radara i "automatizovanog sistema" je Marconi Radar Systems, Engleska.

Mislim da su oba sistema bila vrhunska na svoj način u ona vremena, ali teško uporediva u smislu ko je bolji. Tu im jednostavno priroda rešavanja problema neide na ruku....


Ma nije tu pitanje koji je bolji posto se ipak radi o dva razlicita zadatka vec o razlicitim nacinima resavanja slicnog problema, skidanja inforamcia sa senzora, prenos i objedinjavanje podataka.

Kazem cudno mi je kako se prilikom nabavke za RM nisu prikupila neka iskustva iz RV-a i mozda razmotrilo kako da se kasnije izvrsi povezivanje ta dva sistma.

Koliko sam moga da vidim automatizacija sistema S600 je krenula tek uvodjenjem kabine "Furnus" sa digitalnim procesrom i to krajem 70-tih pocetkom 80-tih. Otprilike bilo je ili 50-50% odnos analognih poluautatskih kabina i digitalnih Furnus kabina koje je nabavilo RViPVO.

Jedno pitanje - obalski radari su stacionari i njihova pozicija je poznata ali kako se resavalo problem prezentacije podataka dobijenih sa brodskih radara i prenetih dalje u sistem obzirom da su oni bili pokretni.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #356 on: June 27, 2013, 05:06:58 pm »


Ciro, nemoj jos zatvarati knjigu... jos nije sve napisano!

Ma nema frke, tu sam ja. Nemogu pobjeći sve da 'oću.. Grin
U svako doba, samo pitajte.... marinero
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #357 on: June 27, 2013, 06:21:31 pm »

.....................................
Jedno pitanje - obalski radari su stacionari i njihova pozicija je poznata ali kako se resavalo problem prezentacije podataka dobijenih sa brodskih radara i prenetih dalje u sistem obzirom da su oni bili pokretni.

Već ranije sam opisao ovde  mogućnost površinskog prikazivanja informacija u Stini Jadran.. To područje je softverski obrađeno i proračunato, a suštinski orijentisano u Geografskom koordinantnom sistemu.
Na taj način sistem zna svaku tačku te površine u vrednosima Long/Lat  (geog. dužina/širina) sa tačnošću unutar 10 metara. Ta orijentacija je usko vezana sa generiranim mapama (kartama) na ekranima podsistema.

Kod uključivanja podsistema ranije je rečeno da se moraju unijeti i određeni parametri. Jedan od njih je i tačna pozicija podsistema upravo u vrijednosti Long/Lat. Stime je svakom podsistemu definisana njegova pozicija unutar površine u kojoj se mogu obrađivati informacije za Stinu Jadran.

Brodskim podsistemima (na RTOP I VPBR) se također kod definisanja moraju unijeti parametri početne pozicije prije isplovljenja tj. kretanja. Pošto su oni spojeni na kompas i brzinomer prilikom kretanja ažurira se stalno pozicija broda, a time i podsistema, što naravno ovi uzimaju u obzir kod proračuna.

Kad je sve to lijepo i tačno unešeno, onda bilo gde, na bilo kom podsistemu da se definiše simbol objekta (tj. objekt), njemu se u
njegovoj tabeli objekta
automatski unese pozicija u Long/Lat vrijednosti one tačke na površini mogučeg praćenja gde se simbol našao. I ako se objek kreće njemu se permanentno ažuriraju te vrijednosti pozicije.

Sada je dovoljno da operator sa namjenskom komandom pošalje odabrani objekt na izabrano odredište. Ako je izabrano ciklično slanje, svako određeno vrijeme, sistem će pročitati parametre objekta i naravno njegovu tekuću poziciju i sve to poslati gde treba.

Prijemna strana kad primi podatke o objektu, prvo pogleda jeli na nju naslovljeno, a potom vrijednost pozicije u tabeli. Kad to ustanovi postavi simbol objekta na poslatu poziciju. Usput pogleda i ostale podatke iz tabele pa sve to “prikrpi” simbolu objekta. Naravno ovo sistem sve sam radi bez učešča operatera.

Eto valjda sam bio jasan…. pilot
« Last Edit: June 27, 2013, 06:30:33 pm by ORIĆAREB » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #358 on: June 28, 2013, 05:27:26 pm »

Moram se ispraviti, ranije sam stavio sliku sa prevlake ali to je svjetionik.
Ovo bi trebala biti zgrada OROSt-a na prevlaci.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
A za ljubitelje Bokokotorskog zaljeva jedna super panoramska sličica.

http://www.panoramio.com/photo_explorer#view=photo&position=0&with_photo_id=39017379&order=date_desc&user=4820744

poz.


* prevlaka.jpg (369.06 KB, 800x580 - viewed 98 times.)

* prevlaka2.jpg (493.62 KB, 1024x651 - viewed 108 times.)
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #359 on: June 28, 2013, 05:51:51 pm »

..........................
A za ljubitelje Bokokotorskog zaljeva jedna super panoramska sličica.

http://www.panoramio.com/photo_explorer#view=photo&position=0&with_photo_id=39017379&order=date_desc&user=4820744
poz.

I ovi "panoramci" se u zadnje vrijeme načisto uzjogunili. Slike im sve k'o da gledaju kroz puškarnicu... Grin
Logged
Pages:  1 ... 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 [24] 25 26 27 28 29 30 31 32   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.03 seconds with 23 queries.