PALUBA
March 28, 2024, 04:54:53 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42 43 44 45   Go Down
  Print  
Author Topic: Događaji u Venecueli  (Read 140123 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #525 on: May 05, 2020, 04:52:30 pm »

Da, nije umešana vlada SAD, samo njeni vojnici kojima se u takvim akcijama pre pokreta oduzimaju svi dokumenti. Da li stvarno ima iko ko bi poverovao da SAD nisu umešane nakon toliko otvorenih i prikrivenih pa posle demaskiranih intervencija raznih vrsta i intenziteta po čitavom svetu?
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #526 on: May 05, 2020, 05:27:00 pm »

Трамп: Ситуација у Венецуели нема везе са САД
уторак, 05.05.2020.

ВАШИНГТОН - Амерички председник Доналд Трамп изјавио је да ситуација у Венецуели нема везе са америчком владом.

Трамп је то рекао у Белој кући, након што је председник Венецуеле Николас Мадуро објавио да су власти те земље ухапсиле и два држављана САД за која је навео да су одговорни за неуспели оружани напад, преноси Ројтерс.

Мадуро је на националној телевизији у Каракасу за покушај државног удара оптужио 13 плаћеника, међу којим и два америчка држављана, који, како је рекао, раде за безбедносне структуре америчког председника, преноси Танјуг.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #527 on: May 06, 2020, 06:38:55 am »

Pritisak na Venecuelu ne prestaje! Dok Amerika pokušava da je "obezglavi", Rusija, Kuba i Kina pomažu u nevolji
Novosti Online   05. maj 2020.

U nedelju je ministar inostranih poslova Venecuele Nestor Reverol izjavio da je pred zoru grupa naoružanih ljudi pokušala da izvrši invaziju u Venecuelu preko lučkog grada Gvaira

ZVANIČNI Karakas objavio je u ponedeljak da je cilj plaćenika i terorista koji su obučavani na teritoriji Kolumbije, uz finansijsku podršku te zemlje i Vlade SAD, bilo ubistvo venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura. S druge strane, Rusija i Kuba pružaju podršku Venecueli u borbi protiv korone.

Venecuelanske vlasti objavile su da se plaćenici, koji su pokušali da izvedu invaziju na Venecuelu, nalaze u pritvoru. Prema nekim informacijama, među njima je i sin bivšeg ministra odbrane. Sam Maduro je, govoreći na samitu Pokreta nesvrstanih, izjavio da je meta napada bio on.

-Trećeg maja pokušana je invazija plaćenika i terorista koji su obučavani na teritoriji Kolumbije, uz finansijsku podršku Vlade SAD i Kolumbije… Imamo sve dokaze — izjave svedoka, snimak da je ta grupa obučavana na teritoriji Kolumbije. To je teroristički napad za vreme pandemije - rekao je Maduro.

On je dodao da ima dokaze i svedočenja američkog činovnika, koji je pokazao ugovore koje je potpisala opozicija Venecuele o pripremi odreda plaćenika i terorista za napad na Venecuelu i pokušaj da ga ubiju.

BOGOTA I VAŠINGTON ODBACILI OPTUŽBE

Vlasti Kolumbije odbacuju tvrdnju venecuelanske strane i smatraju da Karakas uz pomoć te priče pokušava da skrene pažnju sa sopstvenih unutrašnjih problema. I američki predsednik Donald Tramp takođe je negirao umešanost Vašingtona u ove događaje.

-Upravo sam dobio informacije. Naša vlada nema nikakve veze sa tim događajem. Istražujemo (šta se tačno desilo) - rekao je Tramp novinarima.

Rusija i Kina pomažu Venecueli u zajedničkoj nevolji

Američke sankcije Venecueli ostaju na snazi čak i za vreme pandemije. Pomoć u borbi protiv virusa korona toj zemlji stiže iz drugih država — Rusije, Kine i Kube.

-Dobili smo međunarodnu podršku Kube, koja nam je poslala veliku grupu iskusnih lekara. Želim da zahvalim na pomoći Kubi, a takođe i Rusiji i Kini na logističkoj podršci. Bez logističke pomoći Rusije i Kine bilo bi nemoguće obaviti hiljade dijagnostičkih testova - izjavio je venecuelanski lider. U toku proteklih nedelja, Venecuela je iz Rusije dobila dve partije testova za otkrivanje virusa korona. Prema rečima Madura, u zemlji je obavljeno skoro pola miliona testova.

INVAZIJA NA VENECUELU

U nedelju je ministar inostranih poslova Venecuele Nestor Reverol izjavio da je pred zoru grupa naoružanih ljudi pokušala da izvrši invaziju u Venecuelu preko lučkog grada Gvaira, do kojeg je došla čamcima-gliserima.

Prema rečima predsednika Nacionalne ustavne skupštine Venecuele Diosdada Kabelja, tom prilikom poginulo je osam napadača, a još dvoje je uhapšeno. Pritom, kako se ispostavilo, jedan od uhapšenih je agent američke uprave za borbu protiv narkotika.

Venecuelansko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je za vreme operacije zaplenjeno oružje, a da se deo tog oružja koristio za vreme pokušaja državnog prevrata 30. aprila 2019. godine.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #528 on: May 06, 2020, 11:13:47 am »



Venecuela: Nestašica struje zbog napada


Nestašicu struje u celoj Venecueli u utorak izazvao je napad na elektro-mrežu u toj zemlji, rekla je potpredsednica države Delsi Rodriges.

Ona je dodala da je napad otkriven u utorak i da se radi na popravljanju električne mreže kako bi se obnovilo snabdevanje strujom, prenosi TAS S.

Nevladina organizacija NetBloks koja prati sajber bezbednost saopštila je prethodno da je najmanje 18 od 23 regiona u Venecueli i nekim okruzima u Karakasu takođe ostalo bez struje.

izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #529 on: May 06, 2020, 01:12:45 pm »

Тешко је поверовати да покушај "инвазије" (која то ипак није) на Венецуелу нема баш никакве везе са САД. Можда нема непосредне везе са председничком (ТРамповом) администрацијом, али највероватније има везе са њеним обавештајним службама, односно њиховим "тајним" операцијама. А оне наравно не делују мимо опште одлуке америчке власти да се ради на рушењу Мадура.  Овом приликом је то ипак највероватније урађено посредно, преко колумбијске обавештајне службе а која непосредно сарађује са ЦИА око ситуације у Венецуели и рушења актуелне власти.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #530 on: May 06, 2020, 04:27:03 pm »

Hebeš invaziju sa deset ljudi, ali lepše zvuči pred narodom kada se kaže invazija, hteli da ubiju Madura, sile mraka i bezumlja...tandara-mandara-broć. Pre će biti da je ovo bila neka izviđačko-diverzantska jedinica.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #531 on: May 06, 2020, 04:34:01 pm »


Hebeš invaziju sa deset ljudi, ali lepše zvuči pred narodom kada se kaže invazija, hteli da ubiju Madura, sile mraka i bezumlja...tandara-mandara-broć. Pre će biti da je ovo bila neka izviđačko-diverzantska jedinica.


Malo propagande, zgodna prilika.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #532 on: May 06, 2020, 04:35:57 pm »

Malo propagande, zgodna prilika.

Taman im selo k`o kec na jedanaest. Grin
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #533 on: May 07, 2020, 09:20:16 am »




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #534 on: May 07, 2020, 09:26:29 am »



Amerikanac uhapšen u Venecueli kaže da je hteo da otme Madura


Državna televizija Venecule emitovala je u sredu snimak uhapšenog Amerikanca Luka Denmana u kojem on tvrdi da je imao naređenje da zauzme aerodrom Karakas i sa njega avionom prebaci predsednika Nikolasa Madura u Sjedinjene Američke Države.

Vlasti Venecuele su uz 34-godišnjeg Denmana u ponedeljak uhapsile još jednog državljanina SAD, Erijana Berija, i 11 drugih "terorista", a Maduro je rekao da su uhapšeni imali plan da u koordinaciji s Vašingtonom uđi u zemlju preko karipske obale i svrgnu ga.

"Donald Tramp je direktni vođa ove invazije", rekao je Maduro u komentaru za televiziju pošto je prikazana snimka s Denmanom.

Predsednik SAD-a Donald Tramp je negirao američku upletenost u incident, a državni sekretar Majk Pompeo je u sredu rekao da će američka vlada upotrebiti "sva sredstva" kako bi obezbedila povratak uhapšenih Amerikanaca ako su zatočeni u Venecueli.

Denman je iz samice na nepoznatoj lokaciji odgovarao na pitanja na engleskom, koja je postavljala osoba koja se nije videla. On je rekao da je njegova misija bila da zauzme i obezbedi aerodrom, ali nije jasno kako je Maduro trebalo da završi u avionu.

Ministarstvo pravosuđa SAD je u martu optužilo Madura i 12 drugih sadašnjih i bivših zvaničnika Venecuele za "narko-terorizam", a Trampova administracija je ponudila 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.

"Pomagao sam Venecuelancima da vrate vlast nad svojom zemljom", rekao je Denman u videu.

Denman i Beri su bivši pripadnici jedinica za specijalne operacije, koji su radili s Džordanom Gordom, američkim vojnim veteranom koji vodi sigurnosnu firmu Silverkorp USA sa sedištem na Floridi. Oni su navodno trebali da uvežbaju oko 50 Venecuelaca u susednoj Kolumbiji za tu operaciju.

Denman je rekao da je Gordo obezbedio opremu. Prema njegovim rečima, Silverkorp je potpisao ugovor s venecuelanskim opozicionarom Huanom Gvaidom kako bi se svrgnuo Maduro.

Gvaidov tim je u izjavi odbacio povezanost s "bilo kojom firmom koja se bavi bezbednošću ili odbranom", uključujući i Silverkorp. Venecuela je objavila da će tražiti izručenje Gordoa.

izvor




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #535 on: May 08, 2020, 06:38:20 am »

Bivšeg vozača autobusa stalno pokušavaju da sruše sa vlasti, ali on i dalje gvozdenom pesnicom upravlja Venecuelom
M.I.M. 08.05.2020.

Predsednik Venecuele do sada je “preživeo” pokušaj puča, proteste, optužbe za kršenje ljudskih prava, korupciju i sankcije, a njegov opstanak, rastegnut između interesa dve velike svetske sile – Sjedinjenih Američkih Država i Rusije - pao je u senku pandemije.

Nikolas Maduro, koje je od bivšeg sindikalnog lidera i vozača autobusa postao predsednik zemlje sa najvećim naftnim nalazištima u svetu, osujetio je početkom aprila “otmicu” američkog plaćenika i za akciju – koju je uporedio sa neuspelom invazijom SAD na Kubu – okrivio predsednika Donalda Trampa i opozicionog lidera Venecuele Huana Gvaida.

Maduro tvrdi da je Tramp dogovorio invaziju sa Gvaidom kao naručiocem, međutim i Gvaido i Tramp negirali su povezanost sa oružanim napadom u Venecueli. Uhvaćeni američki plaćenik Luk Denman tvrdi da je delovao pod Trampovom komandom i da mu je zadatak bio da preuzme kontrolu nad glavnim aerodromom zemlje kako bi oteo Madura.

Čavesova praksa

Maduro je izabran za predsednika Venecuele u aprilu 2013, a što se tiče politike nastavio je sa praksom svog prethodnika Uga Čavesa. U periodu od oko godine i po nakon izbora njegova vlada prijavila je desetine zavera od kojih su neke navodno povezane sa pokušajima puča i atentatom. Navodi se da je u istom periodu broj prijavljenih pokušaja pučeva u Venecueli premašio sve pokušane i izvršene pučeve širom sveta, a analitičari kažu da Maduro koristi ove teorije zavere kao strategiju da skrene pažnju sa glavnih problema u državi.

Šest meseci nakon izbora Maduru je data moć da donosi dekrete usled ekonomske krize u zemlji, što je opozicija snažno osudila. Njegova vlast paralelno ide sa padom društveno-ekonomskog statusa u zemlji, porastom zločina, inflacijom i siromaštvom. Analitičari ukazuju da je to posledica Čavesove i Madurove ekonomske politike, dok aktuelni predsednik krivi svoje političke protivnike.

Protesti

Opozicioni protesti počeli su u Venecueli 11. januara prošle godine, dan nakon što je Maduro preuzeo drugi mandat. Štaviše, nekoliko minuta nakon što je Maduro 10. januara položio zakletvu, Organizacija američkih država odobrila je rezoluciju kojom je proglasila njegovo predsedništvo nelegitimnim, a SAD su rekle da on pretvara Venecuelu u de fakto diktaturu.

Gvaida su istog dana podržale SAD, Kanada, Brazil i nekoliko južnoameričkih država, dok su Rusija, Kina i Kuba podržale Madura. Od marta prošle godine preko 50 država nije priznavalo Madura kao lidera Venecuele.

Demonstracije – i protivnika i pristalica Madura – počele su nakon njegove druge, kontroverzne inauguracije, koju su osporile brojne organizacije i ličnosti, a koje su prerasle u predsedničku krizu između Madura i predsednika Narodne skupštine Huana Gvaida, koji se 23. januara proglasio privremenim predsednikom.

Zanimljivo je da su u februaru prošle godine američki mediji objavili da su Gvaida obučavali srpski “otporaši” i da je bio u Beogradu na “obuci”, dok je prošlog septembra predsednik Kolumbije Ivan Duke uporedio Madurovu brutalnost sa onom Slobodana Miloševića.

Vojna opcija

Maduro tvrdi da je kriza pokušaj puča koji predvode SAD kako bi ga svrgnule i preuzele kontrolu nad naftnim rezervama Venecuele. On je još početkom 2015. optužio SAD da pokušavaju da ga svrgnu s vlasti, a sledeće godine je rekao da Amerikanci pokušavaju da pomognu opoziciji da organizuje puč.

Trampova administracija opisuje njegovu vladu kao “diktaturu”. Tramp je do sada više puta govorio o mogućnosti vojne intervencije SAD u Venecueli, iako je Kongres istakao da to nije opcija. Nakon što je to pomenuo na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2017, Madurov sin Nikolas Maduro Guera je rekao da će Venecuela u slučaju napada “doći i preuzeti Belu kuću”.

Neki analitičari su ukazali da bi vojna akcija SAD protiv Venecuele bila suprotna povlačenju američkih trupa iz Sirije i Avganistana, međutim Džon Bolton, bivši Trampov savetnik, je početkom prošle godine rekao da su “sve opcije na stolu”, ali dodao da je njihov cilj “miran transfer vlasti”. Venecuela se smatra jednim od tri glavna prioriteta Donalda Trampa, pored Irana i Severne Koreje. Tramp je zauzeo mnogo agresivniji stav prema Venecueli od njegovog prethodnika Baraka Obame, uključujući pomenutu preteću retoriku.

Ruska podrška

Međutim, uprkos protestima i krizi u zemlji, Maduro i dalje opstaje na vlasti i drži kontrolu nad ključnim aspektima – vojskom, vladinim birokratskim sistemom i državnim preduzećima. Iako na svom kontinentu on nailazi na protivljenje, podrška mu dolazi sa istoka. U haos u Venecueli umešali su se i Rusi, koji su u martu prošle godine poslali Maduru vojni kontingent koji se sastojao od specijalnih snaga.

- Rusija će uraditi sve što može da spreči američku vojnu intervenciju u Venecueli -
izjavila je tada predsednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko.

Vašington je ovo opisao kao “nesmotrenu eskalaciju” situacije. Američki državni sekretar Majk Pompeo je početkom maja 2019. poručio da Rusi ne treba da se mešaju u “njihovu hemisferu” i optužio Moskvu da je odvratila Madura od napuštanja zemlje i time osujetila američku zaveru za uspostavljanje mirnog transfera vlasti na Gvaida. Ruski predsednik Vladimir Putin je, sa druge strane, izrazio nezadovoljstvo što se SAD mešaju u stanje u Venecueli i rekao kako on "uopšte nije tražio da se uključi u Venecuelu".

Pokušaj puča

Situacija je eskalirala krajem aprila, kad je došlo do kontroverznog pokušaja puča u Venecueli. Gvaido je objavio snimak iz vojne baze na kojem poziva na vojni ustanak, a ubrzo potom vojska je izašla na ulice, a Madurov portparol potvrdio da je u toku puč. To je kasnije dovedeno u pitanje, ali je činjenica da je u sukobima demonstranata sa snagama bezbednosti povređeno više od 70 ljudi.

Maduro je rekao da je “znao šta spremaju” i optužio bivšeg šefa obaveštajne službe za izdaju. Predsednik Venecuele je naveo da je Kristofera Figueru regrutovala CIA pre godinu dana i da je on pomogao u planiranju “neuspelog državnog udara”. 30. aprila. Figuera je od tada u bekstvu. Mesec dana kasnije, Gvaido je rekao kako mu treba još ljudi da sruši Madura, dok se predsednik Venecuele okolo hvalisao pobedom nad “malom grupom izdajnika” i pozirao sa vojnicima. Gvaido je priznao da su potcenili venecuelansku vojsku.

Naftni interesi

Mnogo se očekivalo od sastanka Putina i Pompea u maju prošle godine, međutim do revolucionarnog proboja nije došlo. Pompeo je upozorio Rusiju da se ne meša u nove američke predsedničke izbore, dok je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov uporedio američke napore da promeni vlast u Venecueli sa ratom u Iraku, a Putin poručio da se nada “punoj obnovi” veza na relaciji Vašington-Moskva. Smatra se da se Rusija umešala u “pogrešnu hemisferu” zbog prirodnih bogatstava kojima Venecuela obiluje, kao i njenog geopolitičkog položaja, a njeni ulozi su veliki.

Ruski naftni gigant “Rosnjeft” učestvuje u više projekata venecuelanskog energetskog koncerna PDVSA, u kojima ima 26-40 odsto učešća, a tu je i kredit Karakasu za kupovinu ruskog oružja. Ruska štampa je prošle godine pisala da je Moskva u te svrhe u poslednjih 20 godina dala Venecueli oko 11 milijardi dolara, a ne zna se koliko je toga otplaćeno, da li je dug reprogramiran i slično. Interes za Venecuelu je obnovljen u avgustu, kad su SAD tajno pokrenule komunikaciju sa tamošnjim šefom socijalista Diosdadom Kabeljom, koji se nakon Madura smatra najmoćnijim čovekom u zemlji. Kabeljo je sedeo desno od Čavesa kad je pokojni lider imenovao Madura – koji je sedeo s leve strane - za svog naslednika.

Gerila

Venecuelanske vlasti su istog meseca rekle da se u Kolumbiji obučavaju gerilci protiv Madura, a sledećeg meseca objavljena je fotografija Gvaida sa dva kolumbijska kriminalca. U septembru je takođe Tramp doneo odluku da opkoli Venecuelu vojskom, a Kolumbija je organizovala vojne vežbe na granici, što Madurova administracija nije primila najbolje - ministar za komunikacije Horhe Rodrigez opisao je Kolumbiju kao "neuspelu državu."

Godina dana protesta i krize je prošla i zanimanje velikih sila za Venecuelu kao da je opalo, posebno u ovo vreme pandemije korona virusa, međutim poslednja dešavanja pokazuju da je taj interes možda smanjen ali ne i zaboravljen. Maduro je sredinom januara, nakon godinu dana, dao prvi intervju za američke medije i poručio da su SAD doživele neuspeh u Venecueli, pripisujući krivicu za to Trampovim “odvratnim savetnicima” Pompeu i Boltonu. Venecuelanski lider takođe je izrazio spremnost za direktan dijalog sa Trampom.

Nekoliko dana kasnije njegovi lojalisti su upali u Gvaidovu kancelariju dok je ovaj bio na evropskoj turneji. Gvaido je potom zatražio da EU proširi sankcije na zvaničnike Venecuele i rekao da želi sastanak sa Trampom. SAD su upozorile Madura da će svaka šteta naneta Gvaidu imati “ozbiljne posledice”, a istog dana je ministar spoljnih poslova Venecuele Horhe Aeasa nazvao Trampa "arogantnim šarlatanom''.

Maduro je kasnije najavio hapšenje Gvaida, dok je Vašington uveo sankcije “Rosnjeftu” zbog podrške venecuelanskom predsedniku, a mesec dana kasnije ponudio nagradu od 15 miliona dolara za informacije o Maduru, nakon što su federalni tužioci najavili optužnicu protiv venecuelanske vlade zbog veza sa narko-terorizmom. Maduro je tada nazvao Trampa “rasističkim kaubojem” i “mafijašem iz Njujorka”.

U senci pandemije

Ono što nisu mogle ni SAD ni Rusija, izgleda da će se rešiti sticajem okolnosti – pandemija korona virusa Kovid-19 naterala je Madura i Gvaida da započnu pregovore. Anonimni izvori sa obe strane rekli su Rojtersu da su njih dvojica započela tajne razgovore ne samo zbog pandemije već i hiperinflacije i sve veće nestašice goriva, ali i zbog zabrinutosti nekih članova vladajuće Socijalističke partije kako da obezbede svoj politički opstanak uz moguću promenu vlasti.

Ovo je pokazalo saveznici Madura i Gvaida nisu ubeđeni da mogu da pobede jedni druge usred svetske pandemije. Iako je Gvaido porekao da je ovo tačno, Stejt department je potvrdio da se pregovori održavaju i da opozicioni lider pokušava da ubedi režim da ozbiljnije shvati pandemiju. Rojters je naveo da se tokom pandemije Maduro i Gvaido se takmiče jedni sa drugima kako bi pomogli borbu protiv efekata pandemije, pri čemu je svaka strana uverena da će politički potkopati drugu.

Kontroverzno poreklo

Da nije sporna samo njegova vlast, pokazuje i to što je Madurova nacionalnost zajedno sa mestom rođenja nekoliko puta dovođena u pitanje. Da bi bio predsednik Venecuele, Maduro mora biti njen građanin po rođenju i da nema druge nacionalnosti, između drugih uslova. Do 2014.

Vlada Venecuele je u zvaničnim deklaracijama iznela četiri različita mesta rođenja Madura - El Palotal sektor San Antonija del Tahire, El Vale, Los Čaguaramos u parohiji San Pedro u Karakasu i parohija La Kandelarija u Karakasu. Sam Maduro je rekao da je rođen u Los Čaguaramosu, u dolini Abaho i da je kršten u crkvi u San Pedru. Prema podacima sa “Vikipedije”, on je rođen 1962. u Karakasu, u radničkoj porodici.

Maduro je bio bivši sindikalni lider i vozača autobusa.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #536 on: May 08, 2020, 03:25:46 pm »



Neuspela invazija dva ribarska broda; "Tramp stoji iza svega"


Predsednik Venecuele Nikolas Maduro optužio je Sjedinjene Američke Države za pokušaj invazije na njegovu zemlju preko male grupe plaćenika u dva ribarska broda

To prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija koji ukazuju da se neuspeli upad u vreme pojačanih tenzija između dve zemlje poredi s iskrcavanjem kubanskih emigranata uz američku podršku u Zalivu svinja 1961.

Venecuelanski lider je rekao da predsednik SAD Donald Tramp stoji iza pokušaja upada, pošto su vlasti te zemlje uhapsile dvojicu Amerikanaca uz optužbe da su učestovali u planu za svrgavanje Madura uz podršku opozicije, navodi agencija Frans pres.

Maduro je rekao da je osujećeni plan ponavljanje propale akcije u Zalivu svinja 1961. godine kada su Kubanci iz egzila uz podršku vlade SAD pokušali da sruše tadašnjeg kubanskog lidera Fidela Kastra. On tvrdi da je Tramp unajmio bivšeg pripadnika američke vojske Džordana Gudroa za obuku plaćenika.

Tramp je negirao da je njegova administracija umešana u akciju, dok Vašington optužuje Madura za "kampanju dezinformisanja". Državni sekretar Majk Pompeo je takođe odbacio navode Madura, rekavši da bi, da su SAD "bile umešane, drugačije bi se završilo".

Amerikanci identifikovani kao Luk Denman i Ejran Beri su među 17 uhapšenih zbog navodnog učešća u invazionim snagama koje su planirale ubistvo Madura, ali su presretnuti u nedelju 3. maja kod obale, na oko 40 minuta od prestonice Karakasa. Još osam navodnih napadača je ubijeno.

Državni tužilac Venecuele rekao je da je opozicioni lider Huan Gvaido (potpisao ugovor od 212 miliona dolara za "unajmljivanje plaćenika" preko sredstava koje su SAD zaplenile od državne naftne kompanije PDVSA. Maduro je rekao da je Tramp direktni vođa celog upada i pokazao snimak na kojem Denman govori da ga je unajmio Gudro za misiju zauzimanja međunarodnog aerodroma u Karakasu.

Maduro je na državnoj televiziji pokazao pasoše Denmana (31) i Berija (41), tvrdeći da se prema njima postupa s poštovanjem i da ih čeka pravično suđenje. Vojska SAD je potvrdila da su oni bivši pripadnici bezbednosnih snaga SAD i Pompeo je rekao da će SAD "iskoristiti svako dostupno sredstvo da ih vrate kući".


Tenzije

Incident se dogodio u vreme zategnutih odnosa SAD i Venecuele i dok Trampova administracija pojačava napore da iznudi povlačenje Madura, ističe Fajnenšl tajms ukazujući da su SAD i brojne druge zemlje priznale opozicionog lidera Gvaida kao legitimnog privremenog predsednika.

Maduro je rekao da su Beri i Denman "članovi obezbeđenja Donalda Trampa" i da su uhapšeni u moru zapadno od Karakasa s još šest "terorista". Venecuelanska televizija je prikazala sliku broda i nekoliko ljudi na kopnu s licima na zemlji i rukama vezanim na leđima. Oni su uhapšeni dan pošto je vlada navela da su njene bezbednosne snage ubile osam "terorističkih plaćenika" i uhapsile još dva čoveka. Venecuelanska vlada je navela da je jedan od uhapšenih radio za američku agenciju za borbu protiv trgovine drogom DEA, koja je negirala umešanost.

Incidenti su se, kako ukazuje britanski list, dogodili mesec dana pošto je jedan bivši venecuelanski general koji živi u Kolumbiji rekao da planira "vojnu operaciju protiv Madurove diktature" u kampovima na poluostrvu Gvahira koji dele Kolumbija i Venecuele. On je rekao da su uključeni iz SAD i kolumbijski političari, dok je vlada SAD negirala umešanost.

Ministarstvo pravde SAD u martu je optužilo Madura i njegove saradnike za povezanost s "narko-terorizmom" i drugim zločinima. Takođe, dodaje Fajnenšel tajms, prošlog meseca SAD su poslale ratne brodove blizu obale Venecuele da bi, kako je rekao Tramp, zaustavili "kartele, kriminalce, teroriste i druge maligne aktere" da koriste pandemiju koronavirusa za krijumčarenje droge u SAD.

Lider opozicije je isprva tvrdio da vlada izmišlja upade kako bi skrenula pažnju s unutrašnjih problema, ali je u ponedeljak rekao da je shvatio šta se desilo i pozvao vlasti da poštuju ljudska prava umešanih, negirajući da je opozicija imala ikakve veze s Gudroom, bivšim pripadnikom specijalnih snaga SAD. Od "boraca za slobodu" do "Zaliva klinaca"

Gudro, bivši pripadnik specijalnih snaga SAD koji vodi privatnu bezbednosnu kompaniju Silverkorp iz Majamija, rekao je da je preuzeo odgovornost za akciju koja je uključivala oko 60 ljudi koje je nazvao "borcima za slobodu", piše Volstrit džurnal, ali i ukazuje da je jedan američki zvaničnik upoznat s dešavanjima opisao invazione snage kao loše organizovane plaćenike koji nisu znali šta rade.

Plan da se s dva ribarska broda izvrši invazija, uhapsi autoritarna vlada Venecuele i oslobode politički zatvorenici, osujećen je pre nego što su stigli do obale, pošto su naišli na helikoptere, snajpere, pa i ljute ribare, piše američki list. "Izigravali su Ramba", rekao je Maduro na televiziji pokazujući pasoše dva zarobljena Amerikanca, dok je na Tviteru propala akcija brzo dobila naziv "Zaliv klinaca", kao moderna verzija Zaliva svinja).

Gudro je rekao da je grupa za upad u Venecuelu obučavana na poluostrvu Gvahira i da je imao podršku opozicionog lidera Gvaida, koji je, međutim, negirao svaku vezu s propalom misijom, navodi Volstrit džurnal, ali i ukazuje da je opozicioni venecuelanski poslanik Ernan Aleman rekao da je radio na regrutovanju i finansiranju misije od sredine maja 2019. On kaže da je oko 150 bivših pripadnika vojske, nacionalne garde i policije bilo na obuci u kampovima u Kolumbiji.

Prema Alemanu, koji živi u egzilu u Kolumbiji, misiju je osmislio Kliver Alkala, bivši venecuelanski general koji je živeo u Kolumbiji i koji je za Vol strit žurnal rekao da je planirao snage za borbe u Venecueli. Ali Alkala se predao vlastima SAD u martu pošto je optužen u vezi s drogom. Samo mala grupa u opoziciji je znala za plan i vreme napada, ukazuje list, ističući da su se mnogi iz opozicije protivili nasilnom uklanjanju Madura, želeći više da se pregovorima dođe do izbora.

Dok neki tvrde da se venecuelanska vlada infiltrirala u grupu za upad, Volstrit džurnal ukazuje da vlasti u Karakasu blisko sarađuju s kubanskim kontraobaveštajnim timovima i da je uticajni predstavnik režima 28. marta pokazao sliku Gudroa tvrdeći da planira napad. Maduro je ove nedelje rekao da je napad planiran za mart, ali da je odložen zbog pandemije. "Sve smo znali. O čemu su pričali. Šta su pili i jeli. Ko ih je finansirao", rekao je Maduro. Da li je i CIA znala?

Postoje naznake da je američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) znala za plan misije hvatanja Madura i "oslobađanje Venecuele" i da je pokušala da ubedi Gudroa da odustane od njega, piše Tajms.

Na sajtu Connectingvets.com, koji je posvećen vojnim veteranima SAD, jedan "veteran borbi" je opisao kako je prošle godine bio u kampu na Jamajci gde se pripremao "oružani upad u Venecuelu za hvatanje ili ubijanje veoma vrednih meta".

Američki Stejt department je ponudio 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja levičarskog vođe Venecuele pošto su ga SAD označile kao "narko-teroristu", ukazuje londonski list, ističući da je Denman na snimku državne venecuelanske televizije rekao da jedino što zna o operaciji jeste da je trebalo izručiti Madura, za šta je trebalo da bude plaćen između 50.000 i 100.000 dolara.

Izvor iz vojske SAD koji je, kako navodi Tajms, citiran na sajtu za američke veterane, rekao je da je CIA više puta upozoravala kompaniju Silverkorp Džordana Gudroa da ne sprovodi akciju u Venecueli.


Fijasko u Venecueli

Godinama je demagog na čelu Venecuele upozoravao na zavere o državnom udaru i invaziji, što je često bila dimna zavesa za neuspehe njegove vlade i ekonomski kolaps, ali je sada možda u pravu, piše Vašington post u tekstu "Fijasko u stilu Zaliva svinja u Venecueli".

Izveštaji o Gudroovoj operaciji daju bizarnu sliku, ocenjuje Vašington post i ukazuje da je sastanak s prvim planovima u Kolumbiji pre godinu dana, jedan učesnik opisao kao "Samit Ratova zvezda s anti-Maduro budalama" na kojem su se okupili "vojni dezerteri optuženi za krijumčarenje droge, sumnjivi finansijeri" i bivši zvaničnici režima.

Ni posmatrači nisu bili impresionirani, dodaje list. Bivši pripadnik specijalnih snaga SAD je rekao da Madura ne može da obori "300 izgladnelih" ljudi bez obuke, dok je jedan bivši diplomata iz Trampove i Obamine administracije rekao da pokušaj upada u Venecuelu liči na spoj Zaliva svinja i "Kiston kapsa", trapavih policajaca iz filmskih komedija iz dvadesetih godina.

Zaliv svinja je takođe trajna metafora američkog mešanja u inostranstvu, ističe Vašington post, ukazujući da iz tog razloga analitičari sumnjaju da je Trampova administracija imala ozbiljnu ulogu u podsticanju donkihotovske akcije u Venecueli. "Nema osobe u Stejt departmentu ili CIA koja bi rekla hajde da ponovimo Zaliv svinja", rekao je bivši američki diplomata Erik Farnsvort.

Incident takođe ukazuje na probleme venecuelanske opozicije, jer, kako ukazuje američki list, Gvaido premda poznata ličnost koju SAD i desetine zemalja priznaju kao legitimnog lidera, predvodi decentralizovani haos frakcija u zemlji i izvan nje. Za Madura, s druge strane, incident je dobrodošlo skretanje pažnje pošto je pod još većim pritiskom zbog pada cena nafte i pandemije kovida 19 koja bi mogla da dovede do kolapsa već iznurenog zdravstvenog sistema zemlje.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #537 on: May 08, 2020, 05:41:04 pm »




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #538 on: May 12, 2020, 07:09:54 am »

U videu se pominje da je uhapšeno ukupno 14 plaćenika.

-------------------------------------------------

Vojska venecuele uhapsila još osam plaćenika
Tanjug   11. maj 2020.

Vojska Venecuele uhapsila je danas još osam plaćenika koji su ušli na teritoriju te zemlje, saopštile su danas venecuelanske oružane snage.



U objavi na Tviteru, oružane snage su napisale da su marinci locirali i uhapsili osam plaćenika u nedelju uveče, prenosi Tass i dodaje da su vlasti saopštile da je ukupno 45 osoba uhapšeno zbog upada na teritoriju Venecuele. Vlasti Venecuele saopštile su 3. maja da su uspešno sprečile pokušaj ulaska u zemlju grupe plaćenika iz Kolumbije koji su planirali državni udar u Venecueli i ubistvo predsednika Nikolasa Madura, a među njima su bila i dva državljanina SAD. Nakon toga američki predsednik Donald Tramp negirao jeda vlada te zemlje ima ikakve veze sa dešavanjima u Venecueli.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #539 on: May 12, 2020, 07:22:39 am »

Venecuelanske podmornice mogu da budu fatalne za neprijatelje, ali sada kao da su sve u zemlju propale
M.I.M. 11.05.2020.

Venecuelanska mornarica, zvaničnog naziva Bolivarska mornarica Venecuele, proslavila je 4. maja 60 godina podmorničkih operacija, piše “Forbs”.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Podmornice su najmoćnija plovila venecuelanske mornarice i mogu predstavljati najveći rizik za potencijalne neprijatelje. Dok su mornarica i vojska čestitale svom podmorničkom ogranku na dugoj službi, same podmornice, začudo, nisu bile prisutne, što je otvorilo pitanje da li Venecuela i dalje operiše svojim podmornicama. Podmornička jedinica Venecuele uspostavljena je sa flotom bivše američke klase “Balao” 1960. Tokom sedamdesetih godina priključena su i dva američka broda. Danas Venecuela na spisku ima dve nemačke podmornice tipa-209, “Sabalo” (S-31) i “Karibe” (S-32). Podmornice tipa-209 su relativno zastarele i svaka zamena je zakasnela, ukazuje “Forbs”.

One su isporučene 1976. i 1978, a unešto su modernizovane tokom svoje službe, uključujući poboljšani oružani sistem. Naoružane su torpedima “SST-4 Sil” navođenim žicom nemačkog proizvođača “Atlas elektronik”. Iako je ovo oružje iz generacije tipa osamdesetih godina, može se i dalje smatrati relevantnim. Venecuela je počela remont svojih brodova 2000-tih, ali nije poznato da li je jedan od njih, “Karibe”, ikad prošao kroz ovaj proces. Bilo je izveštaja da je nekoliko kompanija koje su učestvovale u tome odstupilo nakon što su Sjedinjene Američke Države nametnule sankcije Venecueli u oktobru 2006.

Dve podmornice tipa-209 izgledale su kao da su trebale biti zamenjene još pre 15 godina. Dok je na vlasti bio predsednik Ugo Čaves bilo je izveštaja o velikom podmorničkom ugovoru s Rusijom. Moskva je tada snabdevala sa mnogo visokotehnološkog naoružanja, uključujući lovce Su-30 “Flanker” i projektile površina-vazduh S-300V. Plan je bio da se kupi pet podmornica klase “Kilo”. To bi bio poboljšani model “Projekta-636” a pratila bi ih četiri naprednije podmornice “Projekt-637” klase “Amur”.

Ovim ugovorom Venecuela bi dobila najveću podmorničku silu u Južnoj Americi. Ali, taj plan nikad nije ostvaren. Poslednjih nekoliko godina veoma je malo javno dostupnih informacija o venecuelanskim podmornicama. To može ukazati na probleme sa njihovim funkcionisanjem, što je možda povezano sa pogoršanim ekonomskim i političkim stanjem u zemlji. Čak i da je samo jedna od njihovih podmornica aktivna, potencijalni neprijatelji ne mogu da je potpuno otpišu, ukazuje “Forbs”. Čak i starije podmornice mogu biti efikasne ako se pametno koriste. One su posebna pretnja za brodove blizu obale, ali manja u odnosu na druge podmornice.

Jedna uloga u kojoj bi se mogle pokazati korisnima je transport venecuelanskih specijalnih snaga, jer imaju barokomore koje omogućavaju posadi da napusti podmornicu dok je porinuta pod vodom. Ovo, kako ističe “Forbs”, daje na snazi tajnost operacije. Prema javno dostupnim podacima na internetu, mornarica Venecuele broji dve podmornice, tri fregate, šest OPV patrolnih brodova, 25 patrolnih čamaca, četiri broda za prenos tenkova i tri pomoćna broda.

Izvor: www.blic.rs


* Ven_Type209_3.jpg (134.95 KB, 940x501 - viewed 19 times.)
Logged
Pages:  1 ... 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42 43 44 45   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 23 queries.