PALUBA
March 29, 2024, 12:59:19 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 [44] 45   Go Down
  Print  
Author Topic: Događaji u Venecueli  (Read 140200 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #645 on: October 17, 2021, 06:07:47 am »

Saradnik Nikolasa Madura izručen SAD
IZVOR: TANJUG SUBOTA, 16.10.2021.

Praja -- Alek Sab, biznismen kojeg američke vlasti traže zbog optužbi za pranje novca u ime vlade Venecuele, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama.

Sab, koji je bio izaslanik predsednika Venecuele Nikolasa Madura, zadržan je u pritvoru na Zelenortskim Ostrvima u junu 2020. godine kada je njegov avion na kratko sleteo radi dopune goriva, penosi Rojters. Ustavni sud ove male države u atlantskom arhipelagu presudio je u septembru nakon dugotrajne sudske bitke da bi Sab trebalo da bude izručen SAD. Američki pravosudni organi optužili su Saba da je plaćao mito kako bi iskoristio kurs dolara koji u Venecueli kontroliše država, ali i zbog navodnog organizovanja korupcijske mreže koja je njemu i Maduru omogućila da profitiraju od državnog programa za subvencionisanje prehrambenih proizvoda.

Vlada Zelenortskih Ostrva do sada nije bila dostupna za komentar, navodi Rojters.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #646 on: October 20, 2021, 03:25:08 pm »

Španija pristala da izruči Americi bivšeg obaveštajca Venecuele i saveznika Uga Čaveza
Srna 20.10.2021.

Španski sud pristao je da izruči bivšeg venecuelanskog obaveštajca Uga Karvahala SAD, gde će biti suočen sa optužbama za krijumčarenje droge.

Odluka je donesena nakon što je Karvahalu odbijen zahtev za politički azil u Španiji. Karvahal, bivši general i blizak saveznik bivšeg predsednika Venecuele Uga Čaveza, uhapšen je u Španiji prošlog meseca. Zvaničnici SAD veruju da bi od Karvahala mogli da dobiju veoma značajne podatke o navodnim aktivnostima predsednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovih saveznika u vezi sa krijumčarenjem droge.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #647 on: November 04, 2021, 12:40:35 pm »



Otvara se istraga o mogućim zločinima u Venecueli


Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Kan saopštio da će otvoriti istragu o mogućim zločinima protiv čovečnosti u Venecueli.

S druge strane, vlada te zemlje je rekla da poštuje tu odluku, ali je dodala da ne deli njegovo mišljenje.

Kan je "odlučio da će nastaviti sa otvaranjem istrage kako bi se utvrdila istina" o događajima u Venecueli, prema kopiji memoranduma o razumevanju koji su potpisali tužilac Kan i predsednik Nikolas Maduro, a koje je podelila vlada, prenosi Rojters.

Vlada ne misli da situacija u zemlji "opravdava prelazak sa faze preliminarnog ispitivanja na fazu istrage", dodaje se u memorandumu. „Preliminarno ispitivanje koje je otvoreno 2018. godine nije ništa drugo do faza filtriranja dok prelazimo u ovu novu fazu“, rekao je Kan. Kan je naglasio da je sud nezavisan i rekao da njegove istrage ne treba politizovati.

I opozicija u Venecueli i njena vlada zatražili su od MKS-a da ispita navodne zločine koje su počinili njihovi protivnici.

Lider opozicije Huan Gvaido na Tviteru je pozdravio odluku o otvaranju istrage.

MKS sprovodi preliminarno ispitivanje zemlje od 2018. godine i saopštio je da možda postoji razlog da se veruje da su zvaničnici u Madurovoj vladi počinili zločine protiv čovečnosti.

„Mi poštujemo njegovu odluku kao država, iako smo jasno stavili do znanja da je ne delimo“, rekao je predsednik Maduro.

„Ova odluka daje nadu za pravdu stotina žrtava brutalne represije Madurovog režima“, rekao je u poruci na Tviteru direktor američkog odeljenja "Hjuman rajts voča" Hose Migel Vivanko.

MKS, koji procesuira ratne zločine, može zvanično da se umeša samo ako država ne želi ili nije u stanju da procesuira relevantne zločine u svojoj jurisdikciji.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #648 on: November 13, 2021, 07:34:07 am »

Петак, 12.11.2021.
Јелена Стевановић

Да ли Ђузеп Борељ легитимизује Мадура

Брисел настоји да се еманципује од Вашингтона па, на велико америчко незадовољство, посредује између власти и опозиције у Венецуели и шаље посматраче на локалне изборе

Као да јој није довољно што се у Венецуели суочава с руским, кинеским и иранским интересима, Америка мора да брине и о утицају Европске уније, која у последње време постаје све активнији играч у Каракасу.

Иако су дуго имале приближно исте ставове о дешавањима у јужноамеричкој држави, САД и ЕУ се на том пољу све више удаљавају. Како пише „Вашингтон пост”, Брисел настоји да се еманципује од трансатлантског савезника и води независну спољну политику па, на велико америчко незадовољство, посредује између власти и опозиције и шаље посматраче на венецуеланске локалне изборе.

Шеф дипломатије ЕУ Ђузеп Борељ одобрио је посматрачку мисију на изборима 21. новембра противно не само жељама Вашингтона, већ, сазнаје „Фајненшел тајмс”, и ставу бриселске бирократије. Иако се суздржавају да јавно критикују Брисел овим поводом, званичници вашингтонске владе неслужбено истичу да би ЕУ могла да легитимизује намештене венецуеланске изборе. И према извештају Борељових сарадника, европски емисари ће подрити „углед и кредибилитет ЕУ и посредно легитимизовати изборе у Венецуели”. У извештајима западних медија често се подсећа да је Борељ члан социјалистичке партије и да ова странка у Шпанији влада с крајње левичарским Подемосом, који има помирљив став према чавистима.

„Избори у Венецуели нису као избори у Швајцарској. Венецуелански режим је оно што јесте. Нека ми неко објасни како ће наштетити опозицији ако пошаљемо мисију која ће известити ако нема услова (за фер изборе)”, одговорио је Борељ на прозивке у изјави за шпанску агенцију ЕФЕ.

Став и САД и ЕУ био је да је шеф владе у Каракасу Николас Мадуро покрао последње изборе 2018. Већина западних и латиноамеричких земаља за венецуеланског председника је од 2019. привремено признавала опозиционог вођу и председника скупштине Хуана Гваидоа. Уследили су амерички ембарго на извоз венецуеланске нафте и санкције ЕУ. Уз Мадура су остали Кина, Иран, Турска и Русија, која је Венецуели позајмила милијарде долара и која је с Каракасом организовала и војне вежбе.

И поред тога што је имао западну подршку, Гваидо је пао у заборав. ЕУ га од ове године више не признаје за легитимног шефа државе. У извештајима светских медија истиче се да је Мадуро надмудрио противнике јер је прихватио опозицију која га не угрожава, разјединио стварне опоненте и придобио ЕУ макар у толикој мери да је Брисел посредовао у преговорима између чависта и њихових неистомишљеника.

За време председника Доналда Трампа, Вашингтон је увео нафтни ембарго и претио војном интервенцијом против Венецуеле. Већ тада је Борељ показивао да се не слаже с америчком политиком, па је Трампово кокетирање са сменом режима у Каракасу називао „каубојским понашањем”. Садашњи амерички лидер Џозеф Бајден задржао је ембарго, продубљујући економску кризу у Венецуели.

Тамошњи избори за градоначелнике и гувернере одржавају се у атмосфери у којој влада контролише већину медија, бројним опозиционарима је забранила да се нађу на бирачким листићима, док је стотине других одраније стрпала у затвор. Иако истичу да нема услова за фер изборе, Мадурови противници углавном неће бојкотовати гласање 21. новембра због притиска из ЕУ.

У америчкој администрацији предвиђају да ће чависти дозволити да опозиција спремна на сарадњу дође на мање значајна места у управи и да ће Мадуро искористити и европске посматраче да се прикаже као демократа и затражи укидање санкција. Из Брисела незванично одговарају да „не морају никоме да се правдају” и да посматрачка мисија не значи аутоматски и позитиван извештај.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #649 on: November 13, 2021, 09:36:47 pm »

Život u zemlji Nikolasa Madura: „Nova normalnost“ su siromaštvo, nasilje i glad
SVET Autor:Ana Tašković 13. nov. 2021

Leopoldo Lopez, venecuelanski političar i lider opozicije koji je bio u zatvoru zbog optužbi za proteste protiv vlade, oglasio se otvorenim pismom koje je objavio CNN i otkrio koliko je teška situacija u zemlji koja je godinama pod kontrolom Nikolasa Madura.

Lopez, koji je iz Venecuele pobegao u oktobru 2020. godine u Španiju gde se i sada nalazi, u tekstu za CNN,  kaže da su u Venecueli „nova normalnost“ siromaštvo, nasilje, glad i nestašica ključnih zaliha.

„Za mnoge ljude sloboda je apstraktan pojam. To je kao disanje, ne razmišljaš o tome dok ti ne ponestane vazduha. Ista je stvar i sa demokratijom. Previše birača to uzima zdravo za gotovo, sve dok ne shvate da je sasvim moguće imati izbore bez demokratije – baš kao na Kubi, u Rusiji, Iranu i mojoj domovini Venecueli. To mi je postalo bolno jasno dok sam bio u zatvoru zbog političke diktature Nikolasa Madura. U ćeliji veličine 2×2 metra sa bravom veličine cigle, naučio sam šta je sloboda kada je nisam imao.

Venecuela u kojoj sam rođen 1970-tih godina smatrana je predmetom zavisti Amerike: zemlja sa jakom ekonomijom sposobnom da pruži prosperitet i mogućnost skoro svima. Venecuelanski lideri su uspešno izgradili ovaj režim slobode nakon pada vojne diktature Markosa Peresa Himenesa 1958. godine. Između 1960-tih i 1990-tih, Venecuela je bila „demokratski izuzetak“ u Latinskoj Americi, titula koju je svake Venecuelanac nosio sa ponosom. Moja zemlja je imala neke od najboljih javnih službi u regionu u to vreme – uključujući prestižnu mrežu škola i univerziteta i sistem zdravstvene zaštite koji je pomogao da se iskoreni malarija u delovima zemlje 1961. godine.

Ovo je bilo doba kada su mnogi Evropljani i Latinoamerikanci podjednako želeli da emigriraju u Venecuelu radi boljeg života. Sada 22 godine nakon što je počeo predsednički mandat Uga Čaveza i skoro deceniju nakon što je Maduro preuzeo vlast, na po mom mišljenju, lažnim predsedničkim izborima 2013. godine, Venecuela prolazi kroz najgoru višeslojnu krizu na kontinentu. Siromaštvo, nasilje, glad i nestašica ključnih zaliha su nova normalnost. Istraživanje iz 2016. pokazalo je da je skoro tri četvrtine stanovništva izgubilo 8,6 kilograma, pri čemu su hitne službe bile preplavljene slučajevima teško neuhranjene dece.

Bolnicama nedostaju lekovi i oprema koji su im potrebni za funkcionisanje, zbog čega su porodice širom zemlje u opasnosti da umru bez pristupa lečenju – situacija je porogršana pandemijom koronavirusa. Više od šest miliona Venecuelanaca je napustilo zemlju, mnogi zbog straha od progona ili nedostatak ekonomskih mogućnosti. Kako smo se od ostrva demokratija pretvorili u slomljenu diktaturu? Mislim da je odgovor dvostruk: prvo, pretrpeli smo eroziju suštinskih elemenata demokratije. Nakon što je postao predsednik 1999. godine, u roku od godinu dana, Čavez je promenio nacionalni ustav i pozvao na ‘mega-izbore’ na kojima je inaugurisan na šestogodišnji mandat. Promenio je političku strukturu zemlje, preuzeo kontrolu na Nacionalnim izbornim savetom, a kritički nastrojene slobodne medije označio kao ‘neprijatelje otadžbine’.

Drugo, ova demokratska erozija naišla je na nemoralnu neutralnost demokratija širom sveta. Kada smo mi Venecuelanci gubili svoje slobode, previše ljudi u regionu je verovalo da naš problem nije i njihov. Ovoj tragediji sam prisustvovao iz svoje pozicije lokalnog političara. Nakon studija u inostranstvu u SAD-u početkom 1990-tih, vratio sam se u Venecuelu i kandidovao se za javnu funkciju 2000. godine. Izabran sam i ponovo sam bio gradonačelnik Čakaa, moćne opštine u Karakasu u kojoj živi skoro 80.000 ljudi. Osam godina smo dokazali da je moguće služiti demokratski u zemlji koja ide u suprotnom smeru.

To se promenilo 2008. godine, kada sam diskvalifikovan da se kandidujem za guvernera grada Karakasa, uprkos dva uzastopna mandata kao predsednik opštine i više od 70 odsto podrške javnosti. Pod Čavezom, nacionalni kontrolor je zabranio moje učešće u bilo kom izbornom procesu pod optužbom za korupciju i finansijsku naprikladnost – zabrana koja je stupila na snagu pre nego što sam čak i zvanično optužen. Pošto nisam imao gde da tražim pravdu u svojoj zemlji, podneo sam svoj slučaj Interameričkom sudu za ljudska prava i pobedio sam. Kao dogovor, Čavezov režim je formalno povukao Venecuelu iz međuameričkog sistema i naravno odbacio presudu u moju korist.

Posetio sam gradove širom zemlje, od kolumbijske granice do atlanske obale. Hteo sam da dokažem da nije potrebno biti izabrani autoritet da bi služio našem narodu. Ono što sam video na tom putovanju su Venecuelanci koji su bili više nego spremni da se bore za slobodu i demokratiju. To iskustvo me je navelo da zajedno sa drugim demokratskim liderima, osnujem političku partiju ‘Voluntad Popular’. Kada je Čavezov naslednik, Maduro došao na vlast 2013. godine, pitam sam naš pokret: „Živimo li u demokratiji ili diktaturi?“ Složili smo se oko ovog drugog. Inspirisani nenasilnlim optorom iz celog sveta, uključujući i Narandžastu revoluciju, Arapsko proleće i pokrete za građanska prava u SAD-u, odlučili smo da mirno protestujemo protiv Madurovog režima.

Odgovor vlade Venecuele na naše demonstracije bio je nemilosrdan i zapanjujuće sličan onome što smo videli da izveštavaju sa ulica zemalja širim sveta, od Belorusije do Nikaragve: policijska brutalnost prema mirnim demonstrantima, proizvoljna hapšenja i mučenje opozicionih lidera, demonstranti poslati u izgnanstvo, a neki ubijeni, kako je dokumentovao UN. U februaru 2014. godine Maduro je naredio moje hapšenje i hapšenje drugih članova pokreta. Uprkos međunarodnim kritikama da sam arbitrarno pritvoren, bio sam procesuiran i osuđen na skoro 14 godina nakon suđenja koje su UN kritikovale zbog nedostatka transparentnosti i kršenja propisanog procesa. Proveo sam više od tri godne u vojnom zatvoru, gde sam izdržao fizičku i psihičku torturu. Kada su moja supruga i druge pristalice ispričale ta mi se dešava, Madurova vlada je negirala zlostavljanje.

Mnogi se pitaju zašto je Maduro i dalje na vlasti, uprkos masovnim i tekućim protestima. Istina je da je on na vlasti zato što je diktator, a odgovor njegovog režima bio je isti kao i drugi: represija i zatvaranje, diktatorov recept da zadrži vlast. Možda treba da shvatimo da je autoritarnost globalni fenomen. Diktatori to zapravo odlično razumeju. Oni formiraju političke odnose kako bi se međusobno štitili i razvili su transnacionalnu politiku represije kako bi progonili one koji im se protive. Ovo je globalni problem i njegovo rešenje bi takođe trebalo da bude globalno.

Da bismo postigli demokratske promene u Venecueli, moramo biti deo većeg, globalno organizovanog napora. Ova ideja je ono što me je ubedilo da rizikujem život da bih pobegao iz svoje zelje prošle godine da bi se preselio u Španiju: Želja da budem deo međunarodnog fronta koji bi pomogao ne samo narodu Venecuele, već i svima onima koji žive pod autoritarinim režimima“
, napisao je Leopoldo Lopez.

Izvor: www.nova.rs
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #650 on: November 13, 2021, 10:00:54 pm »

Лако је бити опозиционоар и "демократа" у Шпанији. Што не оста да се бори у Венецуели...Још један "кафански" борац за демократију...
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #651 on: November 14, 2021, 06:47:27 am »

Da je ostao ne bi mogao nikako da se bori. Bio bi ili mrtav ili u zatvoru.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #652 on: November 21, 2021, 11:31:21 am »


Лако је бити опозиционоар и "демократа" у Шпанији. Што не оста да се бори у Венецуели...Још један "кафански" борац за демократију...

Da je ostao ne bi mogao nikako da se bori. Bio bi ili mrtav ili u zatvoru.


Trebao je da sam sebe proglasi predsednikom, kao što je Gvaido to uradio .... ili Tihanovska u Belorusiji. Možda bi to "upalilo"  Grin


...


Lokalni izbori u Venecueli: Prvi put nakon četiri godine učestvuju i glavne opozicione stranke


Građani Venecuele izlaze danas na birališta za lokalne i regionalne organe vlasti, što je veliki izazov kako za izborni sistem, tako i za opozicione političare, jer se nadmeću za glasove protiv političke strukture predsednika Nikolasa Madura.

Glasaće se za više od 3.000 guvernera država, gradonačelnika i gradskih veća širom zemlje pogođene dugotrajnom recesijom i hiperinflacijom.

Opozicioni političari bojkotovali su predsedničke i parlamentarne izbore 2018. i 2020, optužujući vladu Nikolasa Madura za izbornu prevaru.

Ukoliko opozicija izgubi četiri države od ukupno 23 u kojima su 2017. njeni kandidati osvojili izbore za guvernere, nedostajala bi joj baza da pokrene kampanju za predsedničke izbore koji bi trebalo da budu održani 2024.

Tokom ovih izbora na probi će biti nepristrasnost venecuelanske izborne komisije u kojoj su od maja i dvojica opozicionih predstavnika, zbog čega se smatra da je njen sastav sada najuravnoteženiji u poslednjih 17 godina.

Regionalne izbore će nadgledati više od 130 međunarodnih posmatrača, uglavnom iz Evropske unije, čime se udovoljilo dugogodišnjim zahtevima oponenata predsednika Nikolasa Madura.

Ovo će biti i prvi put u poslednje četiri godine da će glavne opozicione stranke učestvovati na izborima. Više od 21 milion građana Venecuele ima pravo glasa u preko 3.000 izbornih jedinica, a više od 70.000 kandidata učestvuje u izbornoj trci.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #653 on: November 22, 2021, 09:37:43 am »



Maduro ubedljiv


Nacionalno izborno veće Venecuele saopštilo je da je, posle lokalnih i regionalnih izbora, vladajuća Socijalistička partija osvojila 20 guvernerskih mesta.

Tri su pripala opozicionim političarima.

Ubrzo nakon što su objavljeni prvi rezultati, levičarski predsednik Venecuele Nikolas Maduro proslavio je trijumf vlade, prenosi agencija Rojters. Pobeda je impresivna“, rekao je Maduro u obraćanju pristalicama, dodajući da se “dobre pobede moraju slaviti”. Samo 41,8 odsto registrovanih birača izašlo je da glasa u nedelju, što je oko 8,1 milion ljudi, saopštio je najviši izborni organ te južnoameričke zemlje.

Tokom glasanja registrovani su "manji i izolovani problemi", saopštio je CNE ranije tokom dana. Na regionalnim izborima 2017. godine, vladajuća stranka je osvojila 19 guvernerskih mesta, dok su opozicioni političari osvojili četiri.

Najnoviji rezultati su, kako ocenjuje Rojters, nazadovanje za opozicione lidere, koji su se vratili u borbu nakon bojkota predsedničkih izbora 2018. godine i kongresnih izbora 2020. godine, tvrdeći da je pošteno glasanje nemoguće zbog nameštanja i zastrašivanja od strane nasilnih bandi lojalnih Maduru.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #654 on: January 01, 2022, 12:56:33 pm »


Quote
On patrol with Venezuela's recycling police

San Cristobal, a city of nearly 300,000 in western Venezuela, has launched the country's first ever "environmental police force", tasked with ensuring citizens dispose of their rubbish properly rather than throw it on the street, part of a drive in the city to encourage more people to recycle.




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #655 on: January 21, 2022, 06:39:22 am »

Maduro nakon razgovora sa ruskim liderom zahvalio za pomoć u borbi protiv pandemije korona virusa
Tanjug 21.01.2022.

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro tokom razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom izjavio je da Karakas ne prihvata provokacije i manipulacije koje su usmerene protiv Rusije, navodi se saopštenju ministarstva spoljnih poslova te zemlje.

"Predsednik Maduro je ruskom kolegi uputio reči podrške i rekao da Venecuela odbija bilo kakvu kampanju provokacije i manipulacije koja se odvija protiv Rusije", navodi se u saopštenju, prenosi TASS. Maduro je zahvalio ruskom lideru za pomoć u borbi protiv pandemije korona virusa, posebno na vakcinama i lekovima koji su pomogli u očuvanju zdravlja građana Venecuele. Lideri su razgovarali i o napretku u bilateralnoj saradnji, uspostavljanju direktne vazdušne linije između Karakasa i Moskve, kao i o pitanjima ekonomije, zdravstva, vojne sfere.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #656 on: January 23, 2022, 07:13:57 am »

Venecuela ima puno luka i spremna je da pruži pomoć Rusiji u slučaju sukoba sa SAD
Tanjug 22. 01. 2022.

VENECUELA je spremna da pruži vojno-tehničku pomoć Rusiji u slučaju pogoršanja rusko-američkih odnosa, izjavio je danas ruski ambasador u Karakasu Sergej Melik-Bagdasarov na Jutjub kanalu Soloviev.Live.

"Apsolutno", odgovorio je on na pitanje da li bi Karakas bio sposoban da pruži vojnu i tehničku pomoć Moskvi ako se rusko-američki odnosi naglo zaoštre, preneo je TASS.

- Od prvih minuta histerije, koju su izazvale reči zamenika ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Aleksejeviča Rjabkova (o potencijalnom razmeštanju ruske vojne infrastrukture u Venecuelu ili na Kubu), na Zapadu i u Sjedinjenim Državama, primao sam pozive od venecuelanskih političara i članova vlade. Imao sam sastanke sa njima i oni su obećali nedvosmislenu i uopšte, bez oklevanja podršku, pošto su prošli kroz to i prolaze kroz to zajedno sa nama - rekao je Melik-Bagdasarov. On je podsetio da je vojna i tehnička saradnja sa Venecuelom počela 2001. godine potpisivanjem odgovarajućeg sporazuma.

- Naši specijalisti, koji popravljaju i održavaju vojnu opremu, nastavljaju sa svojim poslom ovde. Snažno jačamo odbrambene kapacitete Venecuele - rekao je Melik-Bagdasarov. On je naglasio da oblici efikasne pomoći Karakasa mogu biti različiti.

- Venecuela ima prilično razvijenu infrastrukturu luka. Ima luke sa dubokom vodom i civilne luke. Postoji širok spektar baza venecuelanske mornarice - zaključio je ruski ambasador u Venecueli.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #657 on: January 23, 2022, 07:18:08 am »

Uz „Cirkone“ razmeštanje ruskih vojnih baza u Latinskoj Americi postaje nepotrebno
Novosti online 23. 01. 2022.

EVENTUALNO razmeštanje ruske vojne infrastrukture u Latinskoj Americi, konkretno na Kubi i u Venecueli, moglo da bude nepotrebno zahvaljujući činjenici da Rusija poseduje hiperzvučne rakete „Cirkon“, ocenili su u ruskoj Dumi.

- Uz postojanje savremenih vidova naoružanja, kao što su hiperzvučne rakete, više nema potrebe za razmeštanjem ruskih vojnih baza na Kubi i u Venecueli jer brod naoružan raketama ‘Cirkon’ koji bi se nalazio u jednoj uslovnoj tački na Atlantiku bio bi u potpunosti sposoban da izvrši bilo koji zadatak i da odmah ode – to može da bude brod ili podmornica - rekao je šef Odbora Dume za odbranu Andrej Kartapalov u emisiji „Solovjov lajv“. Prema njegovim rečima, baza je nepokretan objekat koji s jedne strane predstavlja pretnju, ali je, s druge strane, i sam ranjiv.

- Zbog toga mislim da nije neophodno razmeštati infrastrukturu, i teško da se ta ideja i razmatra, ali ništa se ne može isključiti - ocenio je političar.

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je nedavno na temu raspoređivanja ruske vojne infrastrukture na Kubi i u Venecueli da ništa ne može da potvrdi ali ni da isključi.

S druge strane, savetnik američkog predsednika za nacionalnu bezbednost DŽejk Salivan je rekao da će Amerika odlučno reagovati ako Rusija bude raspoređivala svoje vojne snage u Latinskoj Americi.

„Cirkon“ je prva hipersonična krstareća raketa na svetu sposobna za kontinuirani aerodinamični let sa manevrisanjem u gustim slojevima atmosfere uz pomoć sopstvenog potiska motora tokom čitave rute. Ona može podjednako efikasno da pogađa ciljeve na kopnu i na vodi. Rakete „Cirkon“ mogu da dostignu brzinu do devet maha (preko 10.000 kilometara na sat), a njihov domet je preko 1.000 kilometara. Planirano je da ovim raketama budu naoružane podmornice i brodovi.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #658 on: January 23, 2022, 07:20:47 am »

Da li će se ponoviti istorija, kreću li ruske rakete ka latinskoj Americi
Branko Vlahović 23. 01. 2022.

HOĆE li Rusija kao odgovor na približavanje američkih raketnih sistema ruskim granicama prebaciti svoje atomsko oružje u američki "komšiluk" - pitanje je o kome se intenzivno raspravlja otkako su predstavnici SAD i članice NATO 12. januara odbile Putinov zahtev da taj vojni savez prestane sa širenjem na Istok.

Putinov pismeni predlog za jačanje bezbednosti mnogi su na Zapadu shvatili kao ultimatum, pogotovo što je insistirao da se u blizini ruskih granica ne smeštaju rakete srednjeg i malog dometa kojima mogu da se gađaju ciljevi u Rusiji. Političari i novinari "sa obe strane", sada raspravljaju kakav će biti novi potez Putina i hoće li se posle 60 godina ponoviti takozvana Kubanska kriza. Amerikanci uveliko nagađaju šta je mislio zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjapkov kad je kazao da ne može da potvrdi, ali ni da negira, da će Rusi prebaciti rakete na Kubu ili u Venecuelu.

Za razliku od 1962. godine, kada su Amerikanci bili superiorni u naoružanju nad SSSR, sada je situacija obrnuta i Rusi imaju modernije i opasnije hipersonično oružje. Da su toga svesni u Americi dokaz je izjava Glena Vanherka koji je na čelu Severne komande SAD:

- Rusi su napravili takvo oružje koje pre dvadeset godina nije postojalo. To su krilate rakete koje ne vide radari i tihe podmornice koje u ničemu nisu lošije od američkih.

Karipska kriza, kako su je zvali Sovjeti, ili Kubanska raketna kriza, kako su govorili Amerikanci, dešavala se od 16. do 28. oktobra 1962. Završila se tako što su posle dogovora sovjetskog lidera Nikite Hruščova i američkog predsednika DŽona Kenedija obe zemlje povukle atomske rakete iz komšiluka, a njih dvojica ušla u istoriju kao pozitivne ličnosti. Amerikanci su 1961. godine razmestili u Turskoj rakete srednjeg dometa "jupiter" koje su mogle da gađaju gradove u zapadnom delu SSSR, a vreme leta do ciljeva je bilo kratko. Kao odgovor na to Sovjeti su odlučili da prebace jedan broj svojih raketa na Kubu.

U to vreme SAD su imale znatno veći atomski arsenal od SSSR. Moskva je imala oko 700 balističkih raketa srednjeg dometa kojima je mogla da gađa ciljeve u Evropi, ali ne i SAD. Amerikanci su tih godina imali veliku prednost i u broju aviona sposobnih da nose atomsko oružje. Sovjetske atomske podmornice su bile slabije u odnosu na američke. Mogle su da ispale raketu samo kad su na površini. Treba znati da je Fidel Kastro zbog napregnutih odnosa Kube i SAD tražio od SSSR naoružanje. Pisao je pisma Hruščovu. Nad Kubom su leteli na velikoj visini američki špijunski avioni. Nad Kubom je i srušen U-2 i tada je poginuo američki pilot Rudolf Anderson.

Kad se činilo da će Amerikanci i Sovjeti zaratiti, brat američkog predsednika Robert Kenedi je saopštio sovjetskom ambasadoru Anatoliju Dobrinjinu, u zgradi Ministarstva pravosuđa, da je predsednik SAD spreman da da garancije o nenapadanju i da će ukinuti blokadu Kube. Tada je Dobrinjin pitao šta će biti sa raketama u Turskoj i dobio je zadovoljavajući odgovor. Kad je Hruščov dobio informaciju od Kenedija da je spreman da povuče rakete iz Turske ako SSSR vrati svoje sa Kube, okupio je u Novom Ogarjovu u Podmoskovlju partijsko rukovodstvo i brzo je napisan odgovor Kenediju. U toku tri nedelje počela je demontaža.

Na drugoj strani kroz par meseci su povučeni "jupiteri"...

Povlačenje raketa sa Kube, tvrdi deo rukovodstva SSSR je ocenjivao kao izdaju. I u SAD je bilo nezadovoljnih. Posle rešenja Kubanske krize dve velesile su odlučile da uspostave direktnu telefonsku liniju koja bi se koristila u kriznim situacijama.

Amerikanci su 1960. imali veliku prednost u strateškim atomskim snagama. Oni su imali oko šest hiljada atomskih bojevih glava, a SSSR svega oko trista. SAD su imale 1962, više od 1.300 bombardera koji su mogli da bace na SSSR oko tri hiljade atomskih bombi. Osim toga, Amerikanci su imali i 183 interkontinentalne rakete "atlas" i "titan", kao i 144 rakete "polaris" na devet podmormornica. SSSR je mogao da gađa Ameriku raketama R-7 i R-16, ili da strateškim avionima baci atomske bombe. U to vreme je imao oko 300 atomskih bojevih glava.

Posle krize 1962. u svetu je rastao broj ljudi koji se protivio trci u naoružanju i ukazivao na opasnosti od atomskog rata. Zbog razvoja raketne tehnike u SSSR kasnije je prestala da postoji potreba da Sovjeti razmeštaju oružje na Kubi. Moskva je imala dovoljan broj interkontinentalnih raketa koje su mogle da sa sovjetske teritorije pogode bilo koji grad u SAD. Novinari su minulih dana pitali Dmitrija Peskova, portparola predsednika Rusije, hoće li biti razmeštene ruske rakete na Kubi i Venecueli. On je rekao da se razmatraju razne varijante za bezbednost Rusije. Ali je dodao da su Kuba i Venecuela suverene zemlje. Dakle, njihova rukovodstva odlučuju hoće li nekome pružiti takvo gostoprimstvo.

Savetnik američkog predsednika za bezbednost DŽejk Salivan je odmah kazao da bi na takav korak Vašington odlučno reagovao. Za razliku od jednog broja ratobornih političara poput Vladimira Žirinovskog i zapenušalih novinara, vodeći ruski generali nisu za to da se šalju rakete jer za to nema potrebe. General-pukovnik Andrej Kartapolov, koji je ratovao u Siriji a sada je predsednik Komiteta ruske Dume, smatra da Rusija ne mora da ima baze u Južnoj Americi, na Kubi i Venecueli, jer ima moderno hipersonično oružje. Ruski brod ili podmornica naoružan hipersoničnom raketom "cirkon" sa neke pozicije u okeanu može da gađa protivničke ciljeve. Protiv hipersoničnog oružja nema zasad efikasne odbrane.

- Baza je nepokretni objekt i može biti meta protivnicima - objasnio je general Kartapolov - Rusiji nisu neophpdne baze u Južnoj Americi, ali u svetu u kojem živimo ništa ne treba isključiti - objasnio je general.

Da li ostareli američki predsednik DŽo Bajden ima mudrost Kenedija da naredi da se povuku rakete-presretači iz Rumunije i Poljske i da se ugovorom potvrdi da u Evropi neće biti raketa srednjeg i malog dometa sa atomskim glavama, tek će se videti. Ako se ne dogovore Bajden i Putin svet će se polako približavati krizi i atomskom ratu u kojem će svi biti poraženi.

RAKETE NA KUBI "BLAGOSLOVIO" I ČE

DA bi se dogovorio sa rukovodstvom Kube, Hruščov je poslao 28. maja 1962. grupu generala. Oni su se sreli sa Fidelom i Raulom Kastrom. Fidel je tražio jedan dan pauze da se konsultuje sa ostalim članovima rukovodstva. Poznato je da je 30. maja razgovarao sa Če Gevarom. Istog dana Fidel je dao pozitivan odgovor. Planirano je da Sovjeti prebace 50.874 vojnika, helikoptere, avione i tenkove koji bi štitili raketne rampe od eventualnog napada iz Amerike. Takođe, predviđeno je i da ratni brodovi i 11 podmornica naoružanih atomskih raketama brane Havanu.

IDEJA POTEKLA OD MALINOVSKOG

SOVJETSKI lider Nikita Hruščov je objasnio u memoarima da je do ideje da pošalje rakete na Kubu došao da bi spasli Kubu. Pitao je maršala Malinovskog koliko je potrebno Amerikancima da unište takvu državu kao što je Kuba. Maršal mu je odgovorio - maksimum tri dana i zatim bi oprali ruke. Zato je SSSR tamo i dovezao rakete srednjeg dometa.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #659 on: February 06, 2022, 09:32:04 pm »

Obeležena 30. godišnjica Čavesovog pokušaja državnog udara u Venecueli
SVET Autor:Anadolija06. feb. 2022

Hiljade građana Venecuele izašlo je u nedelju na ulice Karakasa, kako bi obeležili godišnjicu pokušaja državnog udara 1992. od strane Uga Čavesa, bivšeg predsednika ove zemlje.

Pokušaji državnih udara u Venecueli tokom 1992. godine bili su pokušaji Uga Čavesa i njegovog Bolivarskog revolucionarnog pokreta-200 da preuzmu vlast u Venecueli. Demonstranti su nosili transparente, zastave i slike Čavesa, koji je predvodio pokušaj rušenja vlade Karlosa Andresa Pereza 1992. godine. Velikom broju građana u Karakasu obratio se i aktuelni predsednik zemlje Nikolas Maduro.

Nakon neuspelog pokušaja puča, Čaves je bio u zatvoru bez sudske presude do 1994. godine. Kako je Čavesova popularnost rasla iz dana u dan, optužbe protiv njega su povučene i on je osnovao političku stranku Pokret pete republike. U decembru 1998. pobedio je na predsedničkim izborima sa 56 posto glasova, a na dužnost je stupio u februaru 1999. godine. Maduro je nasledio Uga Čavesa na mestu predsednika Venecuele 2013. godine. Poslednjih godina došlo je do brojnih protesta nakon što je Maduro položio zakletvu za drugi predsednički mandat, nakon glasanja koje je bojkotovala opozicija.

Prvi pokušaj puča iz februara 1992. bio je pažljivo isplaniran od strane Čavesa, koji je u tom trenutku uživao podršku oko 10 posto venezuelanskih vojnika. Nakon ulaska u Karakas i preuzimanja ključnih lokacija, Čavesov cilj je bio da zarobi predsednika Pereza pre nego što se vrati u predsedničku palatu sa međunarodnog putovanja. Puč je inicijalno trebalo da izvede admiral Ernan Gruber Odreman, najviše rangirani oficir među pučistima, ali je isti odustao kada je saznao da bi Rafael Kaldera trebalo da preuzme vlast nakon puča. Nekoliko sati kasnije, narednik Migel Rodrigez Tores trebao je da izvede puč, ali kako je Perez znao za planirani puč, obezbeđenje je predsednika smestilo u automobil bez upaljenih svetala i brzinski ga poslalo na auto-put. Shvativši da je prevaren, Tores je naredio pučistima da pucaju po predsednikovom automobilu.

Poslednji pokušaj izveden je nekih pola sata kasnije, kada su pučisti nameravali da napadnu palatu Miraflores, ali ih je dočekala zaseda čuvara, koji su bili upozoreni na njihov dolazak. Perez se tokom napada sakrio i tako preživeo. Odgovor vlade usledio je vrlo brzo, kada je Perez generalu Očoi izdao naredbu da se vojno obračuna sa pučistima. U nasilju koje je usledilo, 18 vojnika je ubijeno, dok je ranjen 51. Pučisti su ubrzo uhapšeni i zatvoreni. Međutim, iako je puč bio neuspešan, Čavesu je doneo veliku popularnost, a posebno među siromašnim stanovnicima, koji su u njemu videli borca za njihova prava protiv korumpiranog režima.

Izvor: www.n1info.com
Logged
Pages:  1 ... 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 [44] 45   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.044 seconds with 23 queries.