Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #10 on: October 12, 2009, 02:57:22 pm » |
|
Džejms Apaturaj, portparol alijanse, u razgovoru za „Politiku” kaže da ova organizacija nijednu zemlju ne tera da joj se pridruži
12.10.2009
Džejms Apaturaj (Foto NATO) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brisel – NATO nikad ne traži nove članice. Nikad nismo zvali zemlje da nam se pridruže, neophodno je prvo da nam određena zemlja ukaže da želi da se učlani, ističe Džejms Apaturaj, portparol Severnoatlantske alijanse, razbijajući tezu prisutnu u srpskoj javnosti da članstvo Srbije u ovom savezu nije realno pitanje jer „nas niko nije ni zvao da se pridružimo NATO-u”. Štaviše, nekoliko različitih diplomatskih izvora u sedištu alijanse u Briselu potvrdilo je za „Politiku” da bi eventualna želja Srbije da se pridruži ovoj organizaciji bila prihvaćena sa velikim simpatijama.
Apaturaj u razgovoru za naš list objašnjava da kada određena zemlja iskaže želju da se pridruži alijansi, prema članu 10 Vašingtonskog ugovora, članice NATO-a imaju obavezu da to razmotre.
„Nema sumnje da ukoliko Srbija bude zainteresovana za članstvo i formalno nam ukaže na to da će njen zahtev biti razmotren kao bilo koje druge zemlje”, kaže Apaturaj i ponavlja da NATO neće nikoga pitati ili pokušati da ubedi neku zemlju da mu se pridruži, ali da politika „otvorenih vrata” važi i za Srbiju.
Na pitanje kako NATO gleda na održivost vojne neutralnosti Srbije, Apaturaj ističe da je isključivo na Srbiji da odredi svoju stratešku orijentaciju i da nema sumnje da niko neće terati Srbiju ni u kojem pravcu, barem niko iz NATO-a.
„Ipak, verujemo da je Srbija presudna zemlja za bezbednost na Balkanu. Rastuće partnerstvo Srbije i njenih suseda, kao i Srbije i NATO-a je, prema našem mišljenju, odlučujuće za stabilnost Balkana. Drugo, svi saveznici bi želeli da vide situaciju u kojoj će Srbija naći svoj dom u integracijama, a to znači EU i NATO. Što se tiče neutralnosti, to je na Srbiji da odluči, ali moram da napomenem da mi imamo veoma dobre odnose sa Švajcarskom, Austrijom, Švedskom. Neutralnost ne znači izolovanost”, kaže Apaturaj i dodaje da neke zemlje mogu da budu neutralne, kao što su Irska i Finska, a da ipak znatno doprinose bezbednosti i misijama NATO-a, kao što je misija u Avganistanu.
Na pitanje da ocene saradnju Srbije i NATO-a, pre svega kroz program Partnerstva za mir, više visokopozicioniranih diplomatskih izvora u ovoj organizaciji istaklo je da je „mnogo datih obećanja sa srpske strane, ali i mnogo propuštenih rokova”. Njima, kako kažu, nije jasno zašto je neophodno bezmalo tri godine za imenovanje ambasadora i otvaranje misije Srbije pri NATO-u.
„Nije uvek lako protumačiti šta se misli u Beogradu”, kaže jedan diplomatski izvor dobro upoznat sa situacijom na Balkanu, dodajući da u NATO-u žele da vide punu saradnju Srbije u Partnerstvu za mir, kao i konstruktivnu saradnju i jak politički dijalog o problemima u regionu.
Međutim, problem Kosova i Metohije je, kako „Politika” saznaje, bio uzrok da se sadašnje učešće Srbije u Partnerstvu za mir ocenjuje kao „tiho”. Od proglašenja nezavisnosti Kosova, potom priznavanja od članica NATO-a, kao i početka NATO-ove obuke Kosovskih snaga bezbednosti, iz Beograda su drastično usporeni svi koraci ka realizaciji projekata u okviru Partnerstva za mir, koje inače bezmalo u potpunosti finansira NATO. Osim toga, zvanični Beograd zabrinula je i odluka alijanse da od januara 2010. godine počne sa smanjenjem broja vojnika Kfora i to za početak sa 15.000 na 10.000 vojnika.
Portparol NATO-a kaže da je generalni sekretar Anders Fog Rasmusen svestan važnosti Kfora ne samo za kosovske Albance već i za kosovske Srbe, ali i za sigurnost u regionu. S druge strane, dodaje on, gledište svih članica je da na Kosovu i Metohiji primarni problem nije bezbednost.
„Naravno, postoji opasnost od nestabilnosti ali za rešavanje tog problema su sposobne civilne policijske snage. Kfor nije pozvan da interveniše od martovskog nasilja što je bilo davno. Osim toga, za svaki stepen smanjenja snaga biće neophodna politička odluka zasnovana na vojnoj proceni i naglašavam da ništa neće biti urađeno ukoliko to ne dozvole bezbednosni uslovi”, kaže Apaturaj i dodaje da nema potpunog povlačenja Kfora, jer će na kraju procesa smanjenja trupa ostati 2.200 vojnika za slučaj da je neophodna brza reakcija.
Milinković veoma poštovan u NATO-u
Profesor dr Branislav Milinković bi do kraja godine trebalo da bude zvanično proglašen za ambasadora Srbije pri NATO-u, kao i da tada bude otvorena zvanična srpska misija (i civilna i vojna) pri ovoj organizaciji.
Kako „Politika” saznaje iz više diplomatskih izvora u alijansi, Milinković je među ambasadorima članica i partnera NATO-a veoma poštovan, kako zbog svog velikog znanja u pitanjima bezbednosti tako i zbog izuzetnih diplomatskih sposobnosti u zagovaranju srpskih interesa.
On je, inače, još od 2004. godine u sedištu alijanse u Briselu prvo kao predstavnik državne zajednice Srbija i Crna Gora, a potom kao specijalni izaslanik Srbije.
Pre ovih funkcija, Milinković je bio ambasador SCG pri OEBS-u, kao i predstavnik u UN i drugim organizacijama, a kao profesor međunarodnog prava i međunarodnih odnosa specijalizovao se za pitanja bezbednosti i funkcionisanja međunarodnih organizacija.
Nenad Radičević Itvor: Politika Online
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #11 on: October 15, 2009, 12:39:41 pm » |
|
Srbija trenutno nije zainteresovana za članstvo u NATO
15.10.2009.
Ministar odbrane Dragan Šutanovac ocenio da Srbija trenutno nije zainteresovana za podnošenje zahteva za članstvo u NATO, niti je ta organizacija ikada to postavila kao uslov za dalje unapređenje saradnje.
Naprotiv, Srbija je usvojila skupštinsku rezoluciju o vojnoj neutralnosti u odnosu na postojeće vojne saveze i taj koncept je potrebno dodatno razraditi, rekao je ministar Šutanovac i podsetio da ovih dana Narodna skupština, pored seta zakona iz oblasti odbrane, razmatra i usvajanje Strategije nacionalne bezbednosti i Strategije odbrane.
U autorskom tekstu za najnoviji broj nedeljnika NIN, Šutanovac je ocenio da se ova tema u našoj zemlji otvara periodično, radi zadovoljenja, kako je rekao, demagoških, partijskih interesa, vođena na bazi pretpostavki, spekulacija i predrasuda, a ne znanja i činjenica.
Imajući u vidu loše iskustvo iz 1999. godine, kao i kulminaciju pogrešne politike, potrebno je da već sada otvorimo konstruktivnu debatu i u saradnji sa stručnom javnošću, izradimo racionalnu analizu o najkorisnijem stepenu sadnje Srbije sa NATO, naveo je on.
Ministar odbrane Srbije smatra da NATO više nije onaj isti vojni savez 12 država osnivača, koji je stvoren kao odgovor na početak ideološkog sukoba na relaciji Istok-Zapad.
Danas je to političko-vojni savez 28 država, koji je, prema njegovoj oceni, široko prihvaćen kao suštinski elemenat evropskog i međunarodnog bezbednosnog poretka.
On naših suseda, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Albanija i Hrvatska su punopravne članice, Makedonija je pred vratima, a Crna Gora i Bosna i Hercegovina su članstvo u Alijansi definisale kao spoljnopolitički cilj, podseća Šutanovac.
Takođe, NATO je fizički prisutan i na teritoriji Kosova i Metohije (KiM), pri čemu je saradnja KFOR-a i Vojske Srbije ključ stabilnosti za ceo region, istakao je on, podsetivši da je Srbija učesnica NATO programa Partnerstvo za mir.
"Za nas je sada prioritet da iskoristimo sve mehanizme da bi postali aktivna članica ovog programa i da dostignemo status 'napredne' učesnice programa Partnerstvo za mir, poput Austrije, Švajcarske, Finske, Švedske i Irske", rekao je on i naglasio da nam, kao jedan od najvažnijih zadataka, predstoji otvaranje misije u Briselu, planirano za kraj ove godine.
Prema njegovim rečima, u prilog raspravi o odnosu Srbije sa NATO, može poslužiti i teza da je NATO organizacija sa najvišim bezbednosnim standardima u svetu. Takođe, prijateljske države poput Grčke, Španije, Rumunije, Slovačke, koje podržavaju našu zemlju u vezi sa statusom KiM, članice su NATO.
Srbija i NATO su imale tešku istoriju i uspomene na to su sveže i teške. Ali, deset godina kasnije, potrebno je bar da pronađemo način da otvorimo konstuktivan dijalog u društvu u vezi sa NATO-om, a ne da svaki pokušaj istog svodimo na priče oko kvazipatriotizma i jeftine demagogije.
"Možda je vreme da razmotrimo mogućnost emocionalnog 'resetovanja' odnosa sa NATO, kroz korišćenje punog potencijala programa Partnerstvo za mir", zaključio je Šutanovac.
Izvor: Tanjug
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #12 on: October 30, 2009, 04:13:47 pm » |
|
Intervju: Žan-Pjer Ševenman, bivši francuski ministar odbrane
Vojna neutralnost Srbije sasvim prihvatljiva
30.10.2009
U potpunosti mogu da razumem insistiranje Srbije da njeno pristupanje EU ne treba da znači i njeno rasparčavanje. To je sasvim prirodno i svaka bi druga država postupila isto Srbija ključna na Balkanu: Žan-Pjer Ševenman (Foto D. Jevremović) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Jedan od ključnih francuskih političara u poslednjih trideset godina, bivši ministar odbrane i unutrašnjih poslova Žan-Pjer Ševenman došao je u Beograd na poziv Fonda „Slobodan Jovanović” kako bi održao predavanje na temu globalizacije, Evropske unije i mesta nacije u savremenom svetu. U razgovoru sa novinarima predsednik Republikanskog i građanskog pokreta, senator i usamljeni glas u francuskoj politici protiv priznavanja kosovske nezavisnosti, pomenuo je još jedan razlog posete Srbiji.
„Došao sam iz simpatija prema srpskom narodu. Mnogo Francuza zna za junaštvo Srba”, kaže Ševenman, koji je ovih dana u Senatu predložio da prvi predsednik Evropske unije umesto predloženog Tonija Blera bude italijanski pisac Umberto Eko, ili „ako treba izabrati nekog poznatog Francuza, onda neka bude Zinedin Zidan”.
Bili ste protivnik Evropskog ustava. Šta mislite o Lisabonskom sporazumu i o tome što većini građana EU nije dopušteno da se o njemu izjasne?
Francuzi su masovno odbacili Evropski ustav, sa preko 55 odsto glasova, a Holanđani sa čak 60 odsto. U istoriji, međutim, nismo imali ovakav presedan da se krši pravo suverenog naroda i da je to učinjeno odlukom parlamenta. Predsednik Sarkozi je rekao da će u parlamentu biti usvojen „mini-sporazum”, ali je u usvojeni Lisabonski sporazum uneta suština propalog ustava. Pre nekoliko dana sam u Senatu rekao da Lisabonski sporazum ima jednu veliku urođenu manu – uvek će moći da bude kritikovan zbog nedostatka legitimiteta. Sporazum će verovatno stupiti na snagu, ali evropske institucije su veoma daleko od demokratije. Treba znati da je Ustavni sud Nemačke u Karlsrueu u svom stavu o Lisabonskom sporazumu od 30. juna ove godine naglasio da legitimitet imaju države i narodi, jer ne postoji nekakav evropski narod. Postoje određene odredbe u Lisabonskom sporazumu koje proširuju ovlašćenja za glasanje putem kvalifikovane većine, a koje je nemački Ustavni sud odbacio. Samo zbog potpunog mraka koji je nametnut javnosti, građani ne znaju za odluku ovog suda.
Pobornici Lisabonskog sporazuma tvrde da će njegovim stupanjem na snagu nacionalni parlamenti dobiti bitniju ulogu.
O tome će konačnu presudu davati Sud pravde, a treba znati da EU funkcioniše na osnovu tri institucije koje nemaju potvrdu na izborima – Evropske komisije, Centralne banke, koja ne prihvata nijednu odluku demokratski izabranih nacionalnih vlada ni Saveta EU, i Suda pravde sastavljenog od sudija koji su nominovani, ne izabrani. To je jedno fantastično tehnokratsko ustrojstvo zasnovano na ideji da volju naroda treba skrajnuti. Možemo reći da će Lisabonski sporazum u neku ruku ojačati ulogu Saveta EU i da unosi raspodelu glasova na osnovu demografske snage država. Veće zemlje će imati mnogo više uticaja nego mala, pa će Nemačka imati 200 puta veći uticaj od Malte. Idemo ka Evropi u kojoj će velike države imati ogromnu ulogu, ali pošto one konkurišu jedna drugoj, ostaće mesta i za male države.
Kakvo mesto vidite za Srbiju u takvoj Evropi?
Mislim da će Srbija igrati ključnu ulogu na Balkanu, jer su Srbi veliki narod. Iskreno, meni je žao nestanka Jugoslavije, ali sam i realista i shvatam da ovde danas postoje dve važne države – Srbija i Hrvatska. U potpunosti mogu da razumem insistiranje Srbije da njeno pristupanje EU ne treba da znači i njeno rasparčavanje. To je sasvim prirodno i svaka bi druga država postupila isto. Važno je da se od Evropske unije ne pravi lažna slika nečega što spolja liči na tigra, a zapravo je tigar od papira.
Da li Srbija može da bude vojno neutralna?
Bio sam protiv bombardovanja Srbije i imam razumevanje za to što vaša zemlja ne žuri ka NATO-u. Svaki narod ima svoje dostojanstvo. Može se biti članica EU, a da ne budete član NATO-a, što pokazuju i primeri Austrije, Irske, Kipra, Malte... Neutralnost Srbije je sasvim prihvatljiva, i to sa tačke gledišta evropske bezbednosti.
Koja je uloga NATO-a posle hladnog rata?
Dogovor na kraju hladnog rata, a ja sam tada bio ministar odbrane i učestvovao sam u pregovorima, bio je da NATO ne postavlja svoje baze na istoku. Ujedinjena Nemačka bi bila članica NATO-a, ali bi vojne snage ostale na zapadu zemlje. Sada su zemlje koje su bile članice Varšavskog pakta ušle u NATO, a u Rumuniji je napravljena američka baza. Postavljanje vojnih instalacija je kršenje duha dogovora „četiri plus dva” i rezultat je Bušove politike. Mislim da je politika Obamine administracije drugačija. Amerikanci su odustali od raketnog štita, bar onakvog kakav je u početku planiran, a ulazak Ukrajine i Gruzije nije više na dnevnom redu. Ne smemo da stvorimo novu zonu sukoba u Evropi, a ja mnogo više verujem u saradnju Evrope i Rusije.
U čemu je tu onda uloga NATO-a?
Amerikanci hoće da podele teret, da mi šaljemo svoje vojnike u ratove kao što je avganistanski da bismo podržali njihove napore. Evropske vlade su prilično skeptične prema tome, pa ima veoma malo deljenja tereta i još manje deljenja odgovornosti.
Dakle, NATO samo štiti američke intrese?
Pa, to je organizacija koju vodi američki general. Sada je tu i jedan francuski general, ali on se bavi razmišljanjima o budućnosti. Kad smo kod toga, u budućnosti će Amerikance mnogo više od Evrope interesovati Bliski istok i naročito Kina. Mislim da Evropa ubuduće u odbrani mora da se osloni na svoje snage.
Vladimir Radomirović Izvor: Politika
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: 
Last Login: Today at 08:21:00 pm
Location: iz grada Kraljeva
Posts: 21 272
Gde je sloga tu je i pobeda!
|
 |
« Reply #13 on: November 04, 2009, 12:03:55 pm » |
|
Spreman štab za NATO
4.11.2009.
Beograd - U ministarstvima spoljnih poslova i odbrane ubrzano se vrše pripreme za otvaranje misije Srbije pri NATO-u, saznaju "Novosti".
Vlada je nedavno imenovala Branislava Milinkovića za ambasadora pri Alijansi, i on će najverovatnije do kraja godine predati akreditive. Uskoro bi trebalo i da se reši pitanje smeštaja naše misije pri štabu NATO u Briselu, ali i stavi tačka na ostala kadrovska rešenja.
Naime, ambasador Srbije pri NATO neće u Misiji sedeti sam, jer će u Brisel biti "odaslat" i vojni predstavnik.
Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Dušan Spasojević kaže da će krajem ove nedelje, kada na snagu stupe izmene i dopune Zakona o odbrani i Vojsci, biti zvanično pokrenuta procedura za izbor kadrova za naše vojno predstavništvo u Briselu.
"Izvesno je da će naš vojni predstavnik biti u činu generala, koga će na predlog ministra odbrane, ukazom postaviti predsednik Boris Tadić. Pored njega, u Misiju će biti poslato još osam oficira, od kojih će šest biti iz nadležnosti vidova Vojske, a dvojica eksperti iz oblasti politike odbrane", kaže Spasojević.
On objašnjava da je svrha Misije bolja svakodnevna komunikacija sa Alijansom, učešće u radu 100 stručnih komiteta i unapređenje saradnje sa 50 država-članica ovog političkog saveza.
Sve misije država učesnica Partnerstva za mir smeštene su u štabu NATO-a, u prostorijama predviđenim za partnere. U ogromnom kompleksu Alijanse, lociranom u predgrađu Brisela, trenutno se traže prostorije u koje bi bile smeštene srpske kancelarije.
Izvor: Večernje novosti
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #14 on: November 13, 2009, 12:36:16 pm » |
|
Branislav Milinković postavljen ta šefa misije pri NATO
13.11.2009
Beograd – Predsednik Srbije Boris Tadić doneo je ukaz o postavljenju Branislava Milinkovića na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora - šefa Misije Srbije pri NATO u Briselu, objavljeno je u najnovijem „Službenom glasniku”.
Srbija bi, u okviru saradnje sa NATO programom „Partnerstvo za mir”, kako su u prethodnom periodu najavljivali srpski zvaničnici, trebala da do kraja godine otvori i Misiju u Briselu.
Izvor: Tanjug
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Online
Gender: 
Last Login: Today at 08:48:18 pm
Location: Obrenovac - selo Mislođin
Posts: 16 503
|
 |
« Reply #15 on: November 13, 2009, 08:28:38 pm » |
|
Iznenađenje, barem za mene - neslužbeno se vrlo ozbiljno pričalo da na tu dužnost ide general Ponoš Zdravko.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #16 on: November 22, 2009, 03:41:47 pm » |
|
FBD: NATO garancija bezbednosti u regonu
22.11.2009.
Forum za bezbednost i demokartiju (FBD) saopštio je danas da je u okviru "Moskovskih panela" potvrđeno da je članstvo zemalja regiona u NATO garancija za prevazilaženje bezbednosnih izazova.
Kako se navodi, na trećem zasedanju tog panela, kojim je obeleženo pet godina postojanja Foruma, učestvovali su članovi te organizacije i članovi Asocijacije stranih vojnih atašea akreditovanih u Beogradu. Na panelu je posebna pažnja posevećena bezbednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu i podsticanju daljih procesa evroatlantskih integracija u regionu. "Afirmisano je stanovište da je NATO i dalje najracionalniji put i garancija za upešno suprotostavljanje i prevazilaženje bezbednosnih izazova, uključujići i one u vezi sa Kosovom, kao i važnost NATO integracije za BiH i budućnost Republike Srpske u njenim okvirima", navodi se u saopštenju.
Takođe, ukazano je i na sve "evidentniju potrebu političke hrabrosti da se u Srbiji prestane sa povlačenjem i prilagođavanjem pred, prevashodno unutrašnjim, pritiscima kojima se potiskuju vrednosti evroatlantske orijentacije i NATO orijentacije".
"Takva politička hrabrost najviše se očekuje od glavnih nosilaca i stratega vladajuće koalicije Za Evropsku Srbiju, iako upravo članovi Demokratske stranke prednjače u izjavama koje potiskuju potrebu ili zaustavljaju razgovore o razlozima NATO članstva za budućnost Srbije", navodi se u saopštenju.
Izvor: Beta
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #17 on: December 01, 2009, 10:13:36 pm » |
|
Rasmusen: Srbija ključni igrač na Balkanu
01.12.2009.
Generalni sekretar NATO-a Anders fog Rasmusen izjavio je da je posebno važno da sve zemlje zapadnog Balkana postanu članice Evropske unije i NATO-a, uključujući i Srbiju.
"Smatram da je Srbija ključni igrač na Balkanu. Veoma bih voleo da vidim napredak u odnosu između Srbije i NATO-a tokom mog mandata generalnog sekretara", rekao je Rasmusen u intrevjuu podgoričkoj TV "Atlas", nakon što je prošle sedmice boravio u Podgorici i Sarajevu.
On je izjavio da je imao sastanke sa srpskim liderima koje je, kako je rekao, pitao da dostave predloge o tome na koji način bi odnosi između Srbije i Alijanse mogli biti poboljšani.
Rasmusen je kazao da je "sasvim razumljivo" što su sećanja na 1999. godinu i intervenciju NATO-a na teritoriji SRJ, "još uvek živa", ali da smatra da je prisustvo NATO -a u zemljama zapadnog Balkana bilo uspešno. "Morali smo preduzeti akcije 1999. godine i od tada smo marljivo radili da postignemo bezbednost i stabilnost u zemljama zapadnog Balkana, a uspeli smo da postignemo i jedno i drugo", zaključio je generalni sekratar NATO-a.
Rasmusen je zvaničnoj Podgorici poručio da se raduje crnogorsoj aplikaciji za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP), kao i da želi da vidi budući napredak u odnosima na toj relaciji.
"Posebno bih podsticao Vladu da ojača borbu protiv korupcije“, istakao je on.
Izvor: Tanjug
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #18 on: December 11, 2009, 05:24:27 pm » |
|
Rupe u analizi „Stratfora”
11.12.2009
Ugledna teksaška globalna agencija „Stratfor” nije se baš proslavila najnovijom analizom odnosa u trouglu Srbije, Crne Gore i NATO-a.
Zapravo, to tako izgleda kada se posmatra iz Beograda, jer su nama neke stvari opšte poznate, a klijentima obaveštajnih procena i analiza „Stratfora” u SAD i u svetu verovatno i nisu. Dakle, u najnovijoj analizi te agencije, koja inače zapošljava trust mozgova bivših američkih generala i admirala, ali i nekadašnje funkcionere CIA, NSA i DIA, konstatuje se „da je Srbija sada, nakon što je Crna Gora dobila od NATO-a tzv. akcioni plan MAP, što je na korak od ulaska u NATO, kompletno okružena članicama NATO-a”. To je netačno, jer u NATO-u nisu ni Makedonija ni BiH.
Za Makedoniju je to pitanje njenog imena i odluke Grčke da Makedonija mora da promeni sadašnje ime ako želi da Grčka deblokira njen ulazak u EU i NATO. Što se tiče BiH, premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je pre nekoliko dana „kako je NATO sam sebi zatvorio vrata u BiH, jer je kao uslov da BiH uđe u alijansu zatražio ustavne promene koje Republika Srpska ne može da prihvati, jer bi te promene zapravo značile i ukidanje Republike Srpske”. Dakle, Srbija nije kompletno okružena članicama NATO-a, kako se to tvrdi u analizi „Stratfora”.
Ta agencija dalje kaže „da će ulaskom Crne Gore u NATO Srbija dospeti u situaciju duboke izolacije”, što je neverovatna teza. Ako se naša spoljna politika temelji na četiri stuba, a dva su Vašington i Brisel, tu su još Moskva i Peking. Osim toga, zašto bi Srbija dospela u izolaciju ako ne uđe u NATO? Srbija svojom naglašeno miroljubivom politikom ne preti nikome i nije faktor nestabilnosti u regionu. Ako su oko nas države članice NATO-a, a NATO takođe sprovodi miroljubivu politiku i nema agresivne planove u odnosu na Srbiju, onda nas u stvari upravo taj pojas zemalja NATO-a čuva od bilo kakve agresije, ne znam sve otkuda. Nije valjda vojno neutralna pozicija Srbije izazov ratnim planovima NATO-a. Ne mogu u to da poverujem. Naime, imam očito bolje mišljenje o miroljubivom karakteru današnjeg NATO-a nego analitičari „Stratfora”. Ne pretimo nikome, sve želimo da rešavamo diplomatski, a opet nam se preti izolacijom. Zašto, pa hladni rat je završen 1990.
Agencija „Stratfor” navodi i izjavu načelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Miletića o okončanju procesa potpune profesionalizacije vojske u 2011. godini i to dovodi u vezu sa standardima NATO-a i ulaskom Srbije u NATO. U potpunoj profesionalizaciji Vojske Srbije i u vojnim standardima NATO-a „Stratfor” otkriva pritajenu ljubav za ulazak države Srbije u NATO. Malo je platonski to sagledano, ali od platonske ljubavi ponekad i počinje veza. Dalje, „Stratfor” navodi da Crna Gora već godinama uživa zapadne garancije za bezbednost, da se Milo Đukanović još 1997. suprotstavio Slobodanu Miloševiću i da se Crna Gora pre nekoliko godina odvojila od Srbije.
Spominje se i Otomanska imperija, ali Njegoša, začudo, nema. Zatim se kaže „da Crna Gora nije strateški važna za NATO, već je važna za Srbiju zbog izlaza na more, jer u blizini je Otrant, da su na Jadranu sve zemlje članice NATO-a, i da je Srbija najzainteresovanija država za stratešku poziciju Crne Gore upravo zbog luke Bar, koju Vlada Srbije želi da kupi, da odnosi između Beograda i Podgorice neće biti lošiji i kada Crna Gora uđe u NATO...”
Na kraju epohalne analize „Stratfora” ima još sjajnih otkrića, poput toga da su odnosi između Vojske Srbije i NATO-a sjajni, što i nije daleko od istine, kao i da su protiv ulaska Srbije u NATO samo srpski nacionalisti, što je samo delomično tačno.
No, posle analize ovako ugledne privatne obaveštajne agencije, sada mi je jasno kako je britanska obaveštajna zajednica napad na Irak u proleće 2003. godine navodno zasnivala na razgovoru jednog iračkog taksiste sa jednim iračkim oficirom. Sadašnja istraga u Londonu otkriva da je taksista nešto izbrbljao tokom vožnje iračkom oficiru, a on to preneo britanskoj tajnoj službi. I London se 2003. pridružio Vašingtonu.
Što će reći, ima svakojakih analiza.
Miroslav Lazanski Izvor: Politika online
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
Offline
Last Login:September 23, 2014, 12:17:51 am
Posts: 3 515
|
 |
« Reply #19 on: December 11, 2009, 05:50:26 pm » |
|
Ja sam pretplaćen na Stratfor, i ovo im nije prvi put da izvedu neke pogrešne zaključke, ali, ruku na srce, pouzdaniji su od Lazanskog.   Evo i spornog teksta u celini, bez Miroslavljevog spinovanja: NATO: Montenegro's Membership and Serbia's Position December 7, 2009 | 1527 GMT
Summary NATO’s foreign ministers decided Dec. 4 to extend a Membership Action Plan to Montenegro. Serbia, in the meantime, has said its army will strive to become fully professional by 2011. After Montenegro joins NATO, Serbia will be completely surrounded by EU and NATO members. Belgrade will have to choose between deeper isolation and membership in Western alliances.
Analysis During a meeting in Brussels, NATO foreign ministers decided Dec. 4 to give Montenegro a roadmap for membership. The Membership Action Plan (MAP) is the last step before a country joins the alliance. The day before the NATO announcement on Montenegro, Serbian Army Chief of General Staff Lt. Gen. Miloje Miletic said the Serbian army would strive to become fully professional — thus supposedly ending its conscription-based service — by 2011 and would train its officers according to NATO standards.
Montenegro’s entry into MAP is not altogether surprising. The small Adriatic country of just under 700,000 people effectively joined the Western security alliance when its longtime leader Milo Djukanovic split from his former political mentor, Serbian strongman Slobodan Milosevic, in 1997. Montenegro won its independence from Serbia officially in a 2006 referendum, which made official what had been for almost 10 years a de facto separation.
For NATO, Montenegro is not strategically important today other than as the last plug on Serbia’s access to the Adriatic Sea. It does sit on the Straits of Otranto, which allow access to the Adriatic, but the other countries abutting the Adriatic are members of NATO. Montenegro is most famous for maintaining its independence from the Ottoman Empire — independence that stemmed as much from its ability to resist the Ottomans as for Istanbul’s indifference to conquering what is essentially the cul-de-sac of the Balkans. The only country in the region that considers Montenegro strategic is Serbia, since the port of Bar — which the Serbian government is trying to purchase — is Belgrade’s only link to sea lanes since the collapse of Yugoslavia.
With Montenegro’s entry into NATO, relations between Serbia and Montenegro are not expected to worsen. Montenegrins think of themselves as “original Serbs,” so ethnic relations are good, if somewhat tense due to the 2006 separation. Since the split with Serbia, Montenegro has strived to join the elite club of European micronations (most of which are exceedingly rich) and has toyed with the idea of staying out of the European Union and becoming a playground of the rich and famous. As such, it has drifted apart from its neighbor Serbia, which, due to internal political debates, has declared itself neutral and has the policy of not striving to join NATO. However, with Montenegro officially in NATO, Serbia will be completely surrounded by the West’s military alliance.
This is what makes Miletic’s comments about the Serbian army interesting. The publicly pro-EU government of Serbian President Boris Tadic has worked recently on establishing strong strategic partnerships with Russia and even China. While these may appear to be sincere attempts by Belgrade to fashion a multipronged foreign policy that is independent — and perhaps in opposition — to the West, the government may be using the policy mainly for internal consumption. The Serbian public is split between pro-EU and hardened nationalist parties. The nationalists are against NATO membership — as is the majority of Serbia’s population, due to fresh memories of the 1999 NATO air war against Serbia — and are quick to use any NATO-friendly moves Tadic makes as a way to undermine him politically.
However, the Serbian military has in recent years established good relations with the West and the United States, in particular — especially the Ohio National Guard, with which it often trains. A number of Serbian officers receive training in U.S. military academies. Furthermore, Miletic’s statement that the army would become professional, a necessary step prior to becoming a NATO member, seems to be an indication that Serbia wants to move toward NATO membership. Switching to a professional army is very expensive, and it is unlikely that cash-strapped Belgrade would do it without a strategic goal in mind.
Ultimately, all the talk from Belgrade of strategic partnerships with Moscow and Beijing has to be taken with a grain of salt. Serbia is isolated and surrounded by EU and NATO member states. It remembers the fact that Russia abandoned it in the 1990s during ethnic wars in the region, including the confrontation with NATO in 1999. However, Tadic is constrained domestically on moving closer to the West and geopolitically by the European Union’s continued stalling on giving Belgrade a clear path to membership. Tadic, however, may be simply playing a game of non-alignment for internal consumption. After all, Montenegro’s acceptance into NATO will only make this isolation more stark and Serbia’s choice between integration into the West’s security structures or complete isolation more clear.
Back to top
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|