Za koji rat se spremaju SAD i Evropa26.05.2014
Američka vojna baza u Nemačkoj ovih dana je poligon za pripremanje „zajedničkog odgovora” američkih saveznika iz NATO-a, ali i vojnika iz Srbije Na vojnoj vežbi u Nemačkoj učestvovale su i francuske trupe (Foto J. Stevanović) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Američka vojska ulazi u grad posle bitke u kojoj je nastradalo nekoliko civila. Stanovnici optužuju oficira da ih nije sačuvao kao što je obećao, na šta on, uz pomoć prevodioca odgovara: „Ne, ne, nisam vam to rekao. Upozorio sam vas da se nešto sprema i da treba da odete na sigurno”.
Ovaj scenario se odvija u izmišljenoj zemlji Antropiji koja treba da podseća na Kosovo, odnosno na pokrajinu koja se bori za otcepljenje od ostatka zemlje. Građani su lažni – glume ih Nemci i Amerikanci koji nemaju nikakve veze sa Kosovom, ali je američka vojska stvarna – priprema se za ophođenje sa uznemirinim civilima u konfliktnoj zoni.
Ova „igra” se odvija se u improvizovanom gradu sa sve kućama, prodavnicama i minaretom podignutim u američkoj vojnoj bazi Hoenfels u Bavarskoj. Ovog i sledećeg meseca ovde se pod vođstvom Amerikanaca odvija međunarodna vojna vežba „Zajednički odgovor 2” koja okuplja 4.000 vojnika, od toga najviše američkih, ali i 1.725 pripadnika snaga drugih zemalja. Američke trupe čine vojnici koji su stalno stacionirani ovde na jugoistoku Nemačke kao i oni koji su zbog ovog manevra pristigli iz baze u Teksasu. Ostali učesnici dolaze iz 14 zemalja, uglavnom članica NATO, ali i iz nekoliko zemalja koje nisu u alijansi, uključujući i Srbiju.
Ključna reč manevra je „zajedno”. Različite armije, na veoma drugačijem stepenu razvijenosti i ne uvek kompatibilne, uhodavaju se da bi skladno odgovorile u slučaju rata. Dok vam američki „apači” zaglušuju sluh u improvizovanom napadu iz vazduha, dok gutate prašinu koju podiže ponos američke tehnologije – borbena vozila „bredli” poslata u zamišljeni napad, dotle pored vas prolaze albanske trupe još naoružane „kalašnjikovima”. Američkoj vojnoj sili treba da se prilagode saveznici koji su daleko od obećanih dva odsto bruto domaćeg proizvoda posvećenih armiji.
„Ne želimo da se prvi put susretnemo u bici”, objašnjava razloge vežbe saveznika i partnera njen prvi čovek, general Volter Pijet. On je komandant baze na 163 kvadratna kilometra u blizini Regensburga na jugoistoku Nemačke, gde se nalazi manevarski prostor za američku vojsku u Evropi, ali i gde je podignut čitav jedan mali grad u kojem se osećate kao da ste u SAD – u restoranima se plaća isključivo u dolarima, a „Benk ov Amerika” vam neće zameniti evre za dolare osim ako niste njen klijent.
Amerikanci su ovde otvorili centar za trening međunarodnih snaga gde i inače vežbaju sa savezničkim i partnerskim zemljama iz Evrope. Mnogo se govorilo da će NATO u budućnosti morati da se bavi novim izazovima – sajber-napadima, terorizmom, međunarodnim kriminalom, ali je vežba u Hohenfelsu mnogo više priprema za konvencionalno ratovanje.
„Ne znamo gde će se voditi sledeći rat, ne znamo šta je sledeće što će se dogoditi, da li ćemo imati posla sa humanitarnom katastrofom, konvencionalnim pretnjama, hemijskim oružjem, ublažavanjem krize ili nestabilnim područjima i zato sve moramo da podignemo na viši nivo. Odgovorićemo zajedno i zato vežbamo zajedno”, dodaje general Pijet.
Vežba treba da pokaže američku posvećenost Evropi posle 15 godina koncentrisanja na Irak i Avganistan. Komandant pomenutog centra za trening međunarodnih snaga, Džon Noris, kaže da je Hoenfels mesto na kojem se Amerikanci uigravaju za akciju na bitno drugačijem terenu od onog na kojem su se borili poslednjih godina. Po prvi put posle nekoliko godina, SAD su dopremile u Evropu tenkove „abramson” što se tumači kao dokaz njihovog ponovnog interesovanja za Evropu pa i kao uveravanje evropskih saveznika, posebno onih sa istoka, da je Amerika – tu. Ne možete a da se ne zapitate da li se sve ovo dešava zbog Ukrajine?
„Ne, Ukrajina nije razlog ove vežbe”, odgovara Noris dodajući da je „čista slučajnost” što se manevri saveznika odigravaju istovremeno sa početkom novog hladnog rata između Rusije i Zapada, a povodom krize u Ukrajini i ruske aneksije Krima.
Američka vojska insistira na tome da su vežbe zakazane pre 18 meseci, pa da sadašnja dešavanja na rubu Evrope nisu mogla da uzrokuju tadašnje planove za manevre. Ipak, ako razgovarate sa političkim krugovima NATO-a, sukob između Kremlja sa jedne i SAD i Evrope sa druge strane, stalno će visiti u vazduhu. U američkom predstavništvu u NATO-u kažu da je ukrajinska kriza podstakla alijansu da demonstrira koliko je voljna da deluju i koliko je brza u mobilisanju snaga da bi pomogla saveznicima.
„Vežba jeste ranije dogovorena, ali je naš cilj sada da saveznici dostignu takav nivo da mogu da deluju”, kaže Džozef Menso, zamenik šefa američke misije u NATO-u, koji se novinarima u Hoenfelsu javio putem video-linka iz Brisela. „Kao što je potpredsednik Džo Bajden kazao u Rumuniji, mi želimo da se želje Ukrajinaca poštuju i da se naši saveznici osećaju bezbedno”.
Takvo osiguranje posebno je potrebno zemljama sa istoka Evrope od kojih su neke već pozvale NATO da otvori stalne baze na njihovoj teritoriji. Alijansa je najavila pojačanje vazdušne kontrole iznad baltičkih zemalja i slanje dodatnih ratnih brodova u Baltičko more i istočno Sredozemlje. Ako je ova vežba došla kao umirenje i ohrabrenje za učesnike iz Litvanije, Poljske i Rumunije zbog straha od Rusije, šta je onda motiv za učešće srpske vojske?
„Cilj nam je provera obučenosti naših jedinica, poboljšanje obučenosti naših vojnika i međunarodna saradnja. Trudimo se da prihvatamo njihova iskustva, da zadržimo ono naše što je dobro, a da ono što je kod njih bolje, primenimo u našoj obuci”, kaže nam potporučnik Nemanja Aranđelović koji je ovde sa 30 vojnika.
Komandir srpskog streljačkog voda jedan je od najmlađih komandira na vežbi, ali je morao da se suoči sa najneugodnijim novinarskim pitanjima – kako to da srpske trupe vežbaju sa NATO-om povodom navodne ruske opasnosti?
„Ovo nije NATO vežba. Učestvuju članice NATO-a, ali ima i zemalja koje nisu članice. Mi konkretno vežbamo sa američkim, litvanskim, mađarskim i gruzijskim vojnicima, a Gruzija nije deo NATO-a. I ovo nema nikakve veze sa Ukrajinom. Ja sam još u januaru ovde bio na planskoj konferenciji, a ovakve vežbe se pripremaju najmanje godinu dana unapred”, kaže Aranđelović.
Da stvar bude još neugodnija za srpske trupe, jedan od učesnika je i Kosovo. Istina, Priština je radi posmatranja vežbi poslala samo devet vojnika, ali dovoljno da izazove konfuziju: domaćini Kosovo tretiraju kao ravnopravnog učesnika i kao takvog ga i predstavljaju, dok za Srbiju Kosovo uopšte nije učesnik ili je „posmatrač”.
„Kosovo ne učestvuje. Oni su ovde zbog neke vrste obuke. Ja sam izvestio da su prisutni, ali sam dobio zadatak da, pošto oni nisu ovde sa nama, mogu da nastavim dalje”, objašnjava srpski potporučnik.
Jelena Stevanović
Politika