Dugo razmišljam da li da odgovorim @Kumboru ili ne, ali neću bilo i prošlo.
Ja jako jednostavno gledam na stvari, kakav je gazda, takav je i sluga. Za NATO se zna čija su produžena ruka, i da sadašnji NATO nema nikakve veze sa onim posle drugog rata. On je jednostavno istrument ekspanzije svjetskih policajaca. Svaki čovjek treba da cijeni šta je dobro, a šta zlo.
Da je sreće i sama bi Evropa počela razmišljati svojom glavom i počela se udaljavati od onoga ko je gura u propast.
Pitanje ulaska u NATO je i moralno pitanje i u svakom slučaju nije svjetao potez, to je mrlja koja ostaje na historiji celokupne nacije.
Učestvovanje u agresijama i pomaganje zlotvorima u provođenju njegove politike, što više biti njihovo topovsko meso? Svako pametan će reći ne hvala.
Srbija u NATU, jer da je brani od terorizma i ekspanzije Rusije? Da pruži svoj doprinos u širenju interesa bijelosvjetskih močnika na istok?
Kroz taj interes treba posmatrati i razbijanje Jugoslavije. Neko će reći dječje razmatranje,ali ja sam jednostavan čovjek i učili su me šta je dobro i šta je loše, šta je moralno i šta je nemoralno. To što sam napisao si znamo, nije ništa novo, smeta mi preveliko politiziranje i traženje uzroka za i protiv, traženje interesa...
Uostalom evo kratak članak, koji podosta kaže:
NATO zbog "ruske ugroze" Europsku uniju želi braniti nuklearanim projektilima srednjeg dometa
piše: N.Babic
Nakon kršenja neformalnog sporazuma o neširenju NATO saveza na istok Europe i raspoređivanja komponenti "proturaketnog štita" u Rumunjskoj, Poljskoj i Turskoj zbog navodne "iranske prijetnje", Rusija je rasporedila svoje obrambene sustave Iskander i S-400 u Kalinjingradu i Bjelorusiji, a jačaju se i obrambeni kapaciteti na Krimu.
Zbog neuspjelog pokušaja zauzimanja cijele Ukrajine, gdje je stratezima NATO saveza najvažniji bio potez od Crnog mora do Harkova, odakle se vrlo lako mogu uništiti ruski sustavi za nuklearno odvraćanje raspoređeni iza Urala, Pentagon je došao na "fantastičnu" ideju da cijelu Europu pretvori u potencijalnu metu ruskih projektila.
Naime, Washington je priopćio "kako će s europskim partnerima, kao odgovor Rusiji zbog navodnog kršenja Sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa kojega su 1987. potpisali tadašnji predsjednik Sovjetskog saveza Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Reagan (Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty), razmotriti raspoređivanje krstarećih projektila u Europi".
"Zbog kršenja sporazuma INF od strane Rusije se trenutno razmatra nekoliko vojnih opcija, a naglasak će se dati na razvoj obrambenih sredstava za protu-udar u Europi", rekao je Robert Scher, pomoćnik čelnika za nuklearnu politiku Pentagona.
Sjedinjene Države su u više navrata prijetile "kako će, ako Moskva ne prestane kršiti sporazum kojeg su potpisali Gorbačov i Reagan, poduzeti odgovarajuće mjere protiv Rusije".
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je pozvao Sjedinjene Države da ponude konkretne dokaze o kršenju sporazuma od ruske strane, ali iz Pentagona i sjedišta NATO saveza u Bruxellesu nikada nije dobio nikakav odgovor, prenosi Politrussia.
Associeted Press piše kako je Obamina administracija razmotrila niz agresivnih odgovora na navodne povrede sporazuma potpisanih u vrijeme Hladnog rata od strane Rusije, uključujući postavljanje kopnenih projektila diljem Europe koji bi, u slučaju napada, preventivno trebali uništiti ruske projektile.
Na ovu se opciju Washington odlučio zbog "preispitivanja cjelokupne politike prema Rusiji u svjetlu ruske vojne intervencije u Ukrajini, aneksije Krima i drugih akcija Moskve".Stoga su Sjedinjene Države zaključila da bi moglo doći do sukoba u Europi i izvan nje, prenosi AP.
Među brojnim opcijama se razmatra i ona kojom bi SAD poboljšale sposobnost da nuklearnim oružjem unište vojne ciljeve na cjelokupnom teritoriju Ruske Federacije.
Rusija negira da je probnim lansiranjima novih projektila prekršila odredbe tog sporazuma i podsjeća da, ako je netko prekršio sporazum,onda je to učinio NATO savez postavljanjem sustava proturaketne obrane na istoku Europe.
Iako neki dužnosnici Obamine administracije kažu da i dalje pokušavaju razgovarati s Moskvom, javno daju izjave u kojima koriste opskurne izraze poput "stvaranje sile za protu-udar" ili "jačanja kompenzacijskih mogućnosti udara".
"Sve opcije koje se razmatraju su dizajnirane tako da osiguraju da Rusija u svojim napadima ne dobije nikakvu značajnu vojnu prednost", za AP je izjavio glasnogovornik Pentagona.
Američki ministar obrane je u svom govoru pred Senatom u veljači ove godine izrazio svoju zabrinutost zbog navodne povrede sporazuma iz 1987. godine od strane Rusije i rekao "kako je nepoštivanje ograničenja ugovora dvosmjerna ulica koja otvara put Sjedinjenim Državama da odgovore na isti način".
Zapadni lideri su najavili kako će na predstojećem summitu skupine G7 "ruska agresija biti ključna tema". Uoči sastanka u Njemačkoj će se američki ministar obrane Ashton Carter sastati s visokim dužnosnicima i europskim kolegama "kako bi zajedno razmotrili odgovor na rusku vojnu intervenciju u Ukrajini".
SAD i zapadni partneri pokušavaju iskoristiti gospodarsku i diplomatsku moć protiv Putina u niz sukoba, uključujući Ukrajinu, za.Associeted Press piše sigurnosni stručnjak Robert Burns, ali dodaje "kako mnogi istovremeno priznaju da Moskva i dalje igra važnu ulogu u međunarodnim poslovima, uključujući i nuklearne pregovora s Iranom koji su među najvišim prioritetima vanjske politike predsjednika Baracka Obame".
Obamina administracija razmatra tri opcije kao odgovor na rusko kršenje sporazuma , od kojih jedna podrazumijeva "potencijalnu uporabu nuklearne sile"
Suradnik Ashtona Cartera i stručnjak za nuklearnu politiku, Robert Scher, rekao je "kako je protusila dizajnirana tako da NATO zapravo projektilima može napasti bilo koji cilj u Rusiji".
Dužnosnik Pentagona, Brian McKeon, ranije je rekao "kako ova opcija uključuje mogućnost razmještanja krstarećih projektila u Europi".
Hans Kristensen, stručnjak za nuklearno oružje u Federaciji američkih znanstvenika, rekao je da bi to moglo značiti "dodatno poboljšanje sposobnosti američkih nuklearnih i konvencionalnih snaga da unište ruske vojne ciljeve", ali je dodao da se takvim raspravama "vraški kockati", jer bi se moglo dogoditi da se Putin i službeno povuče iz Sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa.
Izgledi za povratak američkih raketa srednjeg dometa u Europu podsjeća na najtamnije dane Hladnog rata, kada je Washington svoje europske vazalske vlade "uvjerio" kako je zbog ruskih projektila SS-20 cijelu zapadnu Europu bilo potrebno braniti američkim krstarećim projektilima i balističkim projektilima Pershing 2.
Međutim, tada su se Sjedinjene Države i NATO savez morali suočiti s gnjevom Europe i prosvjednim pokretima čiji su aktivisti tvrdili da se mir i sigurnost Europe ne mogu jamčiti utrkom u nuklearnom naoružanju. Zbog nezadovoljstva većine europskih naroda su pokrenuti američko-sovjetski pregovori, koji su na kraju rezultirali sporazumom INF iz 1987. godine.
Za razliku od vremena Hladnog rata i prošlog stoljeća, Europa danas gotovo bez ikakve reakcije sluša "obrazloženja" visokih američkih dužnosnika koji cijeli Stari kontinent žele pretvoriti u bure baruta. Takozvanim "proturaketnim štitom" na istoku Europe Pentagon je učinio dobar dio posla i može se reći da je sporazum INF "de facto" mrtav. Stoga ne bi trebalo čuditi da se Rusija i službeno povuče iz njega, kao što upozorava američki stručnjak Hans Kristensen. Ipak, mala je vjerojatnost da će se to dogoditi, jer bi Putin takvim potezom najviše usrećio jastrebove u američkom Kongresu i vrh Pentagona.
Što se tiče europskih lidera, sudeći po njihovim dosadašnjim odlukama, nema puno razloga za optimizam. Ipak se treba nadati da su Angela Merkel, François Hollande, Matteo Renzi, pa čak i britanski premijer David Cameron sačuvali trunku zdravog razuma i da ih Barack Obama, John Kerry i Ashton Carter zbog "agresivnog ponašanja Rusije i mogućih sukoba u Europi".neće uspjeti uvjeriti u "nužnost jačanja zajedničke obrane", čak i one nuklearne.
http://www.altermainstreaminfo.com.hr/vijesti/nato-zbog-ruske-ugroze-europsku-uniju-zeli-467
