Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: 
Last Login: Today at 08:21:00 pm
Location: iz grada Kraljeva
Posts: 21 272
Gde je sloga tu je i pobeda!
|
 |
« Reply #40 on: January 25, 2010, 02:23:55 pm » |
|
Evo ga članak iz Politike od 23.01.2010. Reče mi prijatelj Savo23.01.2010. Vojnici su uvek nečija deca, čak i kada su profesionalci pod ugovoromBio sam pre nekoliko dana u Podgorici na televiziji „In”. Zvao me je gospodin Savo Kentera, predsednik Atlantskog saveta Crne Gore. I kod njih je tema ulazak, ili neulazak u NATO aktuelna. Javnost Crne Gore nije za ulazak u NATO. „Ne brini”, reče mi Savo, „imamo mehanizme da javnost bude za NATO”. „Dobro”, kažem mu ja, „vi ste u Crnoj Gori ipak u nešto drugačijoj situaciji, nemate problem Kosova, imaću u TV emisiji razumevanje za vašu specifičnu poziciju”. „A ne, ti treba da oštro napadneš sve nas koji želimo da Crna Gora uđe u NATO. Jer nama onda na Zapadu cena raste, mi onda moramo mnogo više da radimo. A ko radi taj i zarađuje. Kapiraš brate?” „Čekaj Savo, jer vi hoćete da Crna Gora što pre uđe u NATO ili nećete?” „Da li si normalan, pa što bismo onda posle mi radili?” Kad bolje razmislim, Savo je u pravu, zapravo, ja pomažem i „srpskim Savama” da lepo žive. Od čega nemam nikakve koristi. Dakle, ovih dana jedan „srpski Savo”, ovde u Beogradu, izneo je svoje teze u prilog ulasku Srbije u NATO. Ne bih se ovde bavio mogućom prodajom srpske hrane, cipela, posuđa i ćebadi za potrebe NATO-a, o kamionima da i ne govorimo, jer prvih pet novih domaćih kamiona za potrebe vojske tek treba da dobijemo. Elem, „srpski Savo”, koji nije baš mladić, a koji se pre 2000. godine nikada nije javljao po bilo kojem pitanju o NATO-u, odjednom je ekspert za NATO. Usput, tu su bili i neki saveti u vezi sa prodajom viškova naših vojnih nekretnina. Elem, „srpski Savo” kaže da naša deca neće ginuti u Avganistanu, jer od 2011. neće ići u vojsku. Vojnici su uvek nečija deca, čak i kada su profesionalci pod ugovorom, no slažem se da naša deca neće ići u Avganistan. Jer za 2011. Amerikanci su već najavili i odlazak iz Avganistana. Izgubljen rat, u koji nema smisla da se ide poslednji. Druga teza našeg srpskog Save jeste „da u ovom trenutku Rusija ima daleko bolje odnose sa NATO-om nego mi, da je aktivnija od nas u Partnerstvu za mir i da je komitet NATO – Rusija vrlo aktivan, i da bi naši građani bili iznenađeni činjenicama o njihovoj saradnji”. Meriti aktivnost Rusije i Srbije u Partnerstvu za mir naprosto je smešno, jer ogromne su razlike u veličini vojnih budžeta i vojske. Ono što može Rusija, ne može i Srbija. Primarni interes Rusije i SAD jeste sprečavanje slučajnog izbijanja nuklearnog rata i normalno je da oko toga postoje intenzivne konsultacije i veze. „Temeljni akt o međusobnim odnosima, saradnji i bezbednosti” između NATO-a i Rusije iz maja 1997. bio je za Moskvu slaba kompenzacija za širenje NATO-a na zemlje nekadašnjeg Varšavskog ugovora. Osnivački akt je imao preambulu u četiri dela, u. „vojnoj dimenziji” odnosa, NATO potvrđuje „da nema nameru ni plan za razmeštanje nuklearnog oružja na teritoriji budućih istočnoevropskih članica, kao ni za smeštanje nuklearnih skladišta, da nema nikakvu potrebu za trajno razmeštanje značajnih borbenih snaga na teritoriji budućih članica”. Tada, 1997. godine, i Rusija i NATO su povukli „crvene linije” koje ni jedna ni druga strana ne smeju da pređu. Za Moskvu to znači da nijedna bivša sovjetska republika ne može postati članica NATO-a. Moskva je kasnije upravo u vezi sa tim i prevarena, baltičke zemlje ušle su u NATO, a NATO je otvorio i vojne baze u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji. Komitet NATO – Rusija u Briselu nije otišao dalje od posmatrača, diskretne obaveštajne aktivnosti i neobaveznog razgovora uz votku. I konačno, pitanje atomskog oružja u zemljama NATO-a. U vreme hladnog rata SAD su imale više hiljada komada atomskog oružja u 15 država sveta, na Islandu i u Maroku bez znanja njihovih lidera, napisao je još Valter Pinkus u „Vašington postu” od 20. oktobra 1999. Francuska nije znala da su joj Amerikanci u tada francuskom Maroku između 1954. i 1956. tajno smestili atomske bombe. Maroko je bio francuski i španski protektorat, o bombama nije znao ni Madrid. „Vlada Islanda nije bila svesna prisustva američkog atomskog oružja na Islandu”, glasila je izjava Fridrika Džonsona, prvog sekretara ambasade Islanda u SAD za „Vašington post” od 20. 10. 1999. Godine 1994. SAD su priznale da su tajno držale nuklearno oružje od 1958. do 1965. u bazi Tula na Grenlandu, delu teritorije Danske koja se uvek zalagala protiv atomskog naoružanja. Bio je to politički skandal u Danskoj zvan „Tulagejt”. Do sada se u procenama polazilo od 180 komada atomskog oružja u 13 vazduhoplovnih baza u sedam evropskih država NATO-a. Rukovodilac Informativnog centra za transatlantsku bezbednost u Berlinu, Otfrid Nasauer potvrdio je u razgovoru za „Berliner cajtung” od 30. maja 2001. da su kapaciteti tih baza predviđeni za 360 atomskih bombi tipa B-61, a u još četiri rezervne baze do 66 dodatnih atomskih bombi i da će te baze biti operativne do 2018. godine. Ipak, NATO bi Srbiji verovatno ostavio slobodu da sama odluči hoće li dozvoliti uskladištenje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji ili neće. Jer, Savo će se pobrinuti da nas u to i ubedi. Sa zadovoljstvom. Autor:Miroslav Lazanski Izvor: http://www.politika.rs/
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: 
Last Login: Today at 08:20:44 pm
Location: Obrenovac - selo Mislođin
Posts: 16 503
|
 |
« Reply #41 on: January 25, 2010, 06:26:18 pm » |
|
Brok, mnogo hvala za članak!
Drago mi je da više članova foruma može da ga pročita, mislim da dosta otvara oči onom ko želi da vidi. Onom ko ne želi da vidi, niko ih i ne može otvoriti.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login: Yesterday at 08:06:42 pm
Posts: 22 984
|
 |
« Reply #42 on: January 25, 2010, 08:31:27 pm » |
|
Када сам у "Политици" прочитао чланак Лазанског и причу о Сави, сетио сам се разговора од пре неколико година са једним мојим земљаком. Међу првима је био у Атланском савету у Србији: "Бате, да видиш колико пара.Не штеде.Дођи и ти". Нисам отишао. Не зато што сам био против уласка у НАТО већ зато што то пропагирају они који су до јуче мене сумњичили за прозападне идеје. Ако у НАТО не можемо без оваквих боље да не идемо. А ни ови за Русе нису бољи. Сви ту гледају да се "уграде".
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: 
Last Login: Today at 08:20:44 pm
Location: Obrenovac - selo Mislođin
Posts: 16 503
|
 |
« Reply #43 on: January 25, 2010, 09:04:32 pm » |
|
Džumba, mene je ovaj članak jako pogodio, i to lično.
Savo iz članka je sin mog jako dobrog prijatelja, Ilije Kentere iz Budve, koji je na žalost od prošlog leta pokojni. Kad sam postavljen na mesto PkPo u 110. obalskoj artiljerijskoj brigadi, Ilija Kentera i njegovi sinovi Savo i Drago su danima radili zajedno sa nama iz jedinice, Ilija je od svog novca kupovao šta god je trebalo, toliko da nam je svima postalo i neugodno. Trajalo je to sedam meseci. Ilija mi je organizovao prijem kod predsednika opštine Budva i kod direktora svih većih firmi u Budvi od kojih smo na kulturan i fin način tražili pomoć, a prethodno je to on sve pripremio... Savo je kasnije služio vojsku u toj kasarni. Za vreme NATO agresije, Ilija i sinovi su bili primeri patriotizma - Drago dobrovoljno u Vojsci (Savo je upravo završavao prava u Podgorici i sarađivao sa službom bezbednosti na nekim meni nepoznatim projektima) a Ilija zbog bolesti nije mogao da obuče uniformu, ali je zato organizovao dovođenje struje, vode i telefonskih linija na položaje i još stotine sitnih stvari koje su znatno olakšavale život vojnicima. Ja sam tada već bio u 17. Flotili obalskih pomorskih snaga u Tivtu, ali stalno u kontaktu sa Ilijom. Zbog svega što je uradio, napisao sam za list Vojska članak negde u aprilu 1999., pod naslovom "I tako se brani otadžbina" koji je objavljen ali na žalost bez njihovih slika koje su negde zagubljene.
Znao sam da je Savo OSNOVAO neku NVO, ali Ilija i njegova supruga nisu mi rekli koju, valda da me poštede stresa i šoka. I onda čitam "Reče mi prijatelj Savo"!
Pirueta kao figura postoji u baletu, klizanju, ali nisam znao da i ljudski um može raditi piruete, ali eto, sad i to znam. Jedan filozof je rekao da će umreti ali da neće stići da upozna ljude. Ni ja neću stići da ih upoznam. Za neke mi neće biti žao što nisam stigao, a za neke mi je žao što jesam.
Da bi sve bilo jasno, i danas imam u Baru prijatelje koji su od 1997. bili za nezavisnu Crnu Goru, stalno smo se zezali na tu temu, bez ijedne svađe. Prošlog leta je jedan od njih bio kod mene u Beogradu. Dakle, ne boli me u ovom slučaju ništa drugo osim prevrtljivosti i prodaje obraza za sitne pare (kolike god da jesu, za obraz su sitne).
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #44 on: February 04, 2010, 04:54:27 pm » |
|
Autorski tekst ministra Šutanovca za CorD
04.02.2010.
“Ulazak Srbije u NATO”
Srbija se menja velikom brzinom i to se vidi na skoro svakom koraku. Ne postoji oblast državnog i društvenog života koja nije u većoj ili manjoj meri zahvaćena reformskim procesima, a sve sa ciljem - izgradnja funkcionalne i odgovorne države po meri njenih građana. I ma koliko da smo svi mi, koji smo izgubili celu deceniju prošlog veka, dok se svet oko nas menjao i razvijao neverovatnom brzinom, nestrpljivi i želimo da Srbija stigne do EU što pre, jer tamo prirodno pripada, ipak ne možemo da osporimo napredak koji je napravljen.
Krajem prošle godine dugogodišnji napori reformskih snaga krunisani su sa dva velika uspeha: liberalizacijom viznog režima sa državama Šengenskog sporazuma i podnošenjem kandidature za članstvo u EU. To je obećavajući početak decenije u kojoj želimo ne samo da nadoknadimo izgubljeno vreme u prošlosti, već i da se potpuno okrenemo budućnosti. Evropski integracioni procesi za Srbiju sada su iverzibilni. I EU se menja.
Nakon usvajanja Lisabonskog sporazuma EU ambicioznije izgrađuje sopstveni bezbednosni identitet, ali i dalje ostaje „ušuškana“ pod NATO bezbednosnim kišobranom. Ne postoje indicije da će se to promeniti u doglednoj budućnosti i o tome mora ozbiljno da razmišlja svaka država aspirant ka članstvu u EU.
Menja se i NATO. Iako primarno stvoren kao odbrambeni savez, danas njegova politička, bezbednosna i ekonomska komponenta sve više dolazi do izražaja. NATO ambiciozno radi na novom Strateškom konceptu koji uključuje šire aspekte bezbednosti uključujući klimatske promene, energetsku bezbednost, sajber kriminal… Ono što je nekada bilo nezamislivo, danas je normalno - većina država bivšeg Varšavskog pakta je u okviru NATO. I pored toga odnosi sa Rusijom, iako veoma osetljivi, odražavaju želju i interes obe strane da budu dodatno unapređeni.
I odnos Srbije i NATO se menja. Ono što je bilo nezamislivo pre samo deset godina, danas je realnost. KFOR i Vojska Srbije od dve zaraćene strane postale su partneri koji su poverenje gradili postepeno, na terenu. Danas je njihova saradnja jedan od stubova bezbednosti u regionu. Srbija učestvuje u NATO programu Partnerstvo za mir i ima ambiciju da dostigne status države naprednog partnera. U ovoj godini će biti uspostavljena Misija Republike Srbije pri NATO, usvojen je drugi Individualni program partnerstva (IPP) za 2010. godinu, a planiran je i nastavak rada Srbija - NATO grupe za reformu odbrane. Srbija i NATO nisu više neprijatelji, već partneri koji žele da pronađu najbolje modalitete saradnje.
Ipak, u svim promenama koje ističem, u odnosima Srbije sa NATO najvažnija je promena svesti i prizme kroz koju gledamo jedni druge. Činjenica je da u određenim strukturama NATO i danas postoji „zamrznuta slika“ u odnosu na Srbiju, koju i dalje vide kao Miloševićevu Srbiju iz devedesetih godina, dežurnog krivca za sve probleme u regionu. S druge strane, i u Srbiji određeni deo javnosti smatra da je NATO antisrpski orijentisan, jer je bombardovao Srbiju 1999. godine i oduzeo joj Kosovo i Metohiju. Nažalost, tu se uglavnom radi o pokušaju prikrivanja nesposobnosti i nekompetentnosti onih političara koji iza sebe nemaju prave rezultate. Zato je takvima NATO omiljena tema, jer stalnim vraćanjem na prošlost skreću pažnju sa činjenice da nemaju ništa da ponude za budućnost.
Savremeno suočavanje Srbije sa samom sobom nije ni lako ni prijatno, a najteži posao „zakačio“ je sadašnju generaciju političara. Iako je bombardovanje od strane NATO velika trauma koju Srbija neće i ne sme da zaboravi, ova zemlja je itekako kadra da se suoči i sa sopstvenom odgovornošću u tim zbivanjima i osudi one koji su u ime Srbije, pozivajući se na patriotizam, radili u interesu sticanja sopstvene koristi. Pravi partiotizam se ne meri praznim rečima i stalnim isticanjem onoga što mi nećemo i ne treba da uradimo. Pravi patriotizam se meri izgradnjom infrastrukture, škola, bolnica, povećanjem izvoza, smanjenjem spoljnotrgovinskog deficita… Ukratko, stvaranjem uslova za bolji život i to odmah, jer život ne može da čeka!
U sektoru odbrane koji ja vodim, patriotizam se može meriti jedino povratkom ugleda i povećanjem poverenja građana u vojsku, izgradnjom efikasnog i ekonomski održivog sistema odbrane koji usvaja najbolje bezbednosne standarne kompatibilne sa okruženjem. A tu pričamo o NATO standardima. Samo u prošloj godini Srbija je u oblasti odbrambene industrije izvezla na svetsko tržište robe u vrednosti od 300 miliona dolara i zaključila nove ugovore u vrednosti od 500 miliona dolara. U narednom periodu fabrike će zapošljavati još ljudi da bi ispunile dogovorene poslove, što je svakako veliki korak za same fabrike, celokupnu privredu, ali i za gradove u kojima se fabrike nalaze.
Biti političar koji govori istinu često nije bilo popularno u Srbiji. Ali, posao političara nije da bude popularan, već da radi u najboljem interesu za svoju zemlju i građane. Sada to znači, da radi tako da doprinese što bržem priključenju Srbije EU. Takođe, da sa aspekta buduće članice EU, kao i sa nacionalnog, ekonomskog, političkog i bezbednosnog aspekta pomogne da se Srbija odredi u odnosu na NATO. Za to je potrebna racionalna analiza na osnovu koje treba da donesemo odluku, kada za to dođe vreme. Stoga smatram da je dobro što se u Srbiji polako otvara dijalog na temu članstva u NATO, jer će to pomoći da sa isključivo emotivne vezanosti za prošlost vremenom dođemo do racionalnih diskusija okrenutih ka budućnosti zemlje. Naravno, u skladu sa Ustavom i utvrđenom državnom politikom.
Na kraju, Srbija će sigurno sarađivati sa NATO, i ako ne bude članica. A, u kom obliku, odlučiće građani.
Izvor: Sajt MORS
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #45 on: February 05, 2010, 04:52:53 pm » |
|
SAD podržava Srbiju u NATO-u
05.02.2010.
Srbiji su otvorena vrata za članstvo u NATO, ali je to odluka koju sama treba da donese, izjavila je nova ambasadorka SAD u Beogradu Meri Vorlik. Amerika podržava srpske evrointegracije. Srbija mora da reši otvorena pitanja.
Američka ambasadorka u Beogradu Meri Vorlik je rekla da SAD u potpunosti podržavaju evropske i evroatlantske aspiracije Srbije i da čine sve da potpomognu njene napore u tom pravcu".
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Vorlik se nije izjasnila o rokovima za ulazak Srbije u EU, istakavši da nakon pozitivnih koraka sa kraja prošle godine, uključujući podnošenje prijave za članstvo, Srbija ide u dobrom smeru, a da će tajming do punopravnog članstva zavisiti od toga "kakve su namere i aspiracije same Srbije, kao i od obavljenog posla".
"Članstvo u EU je veoma važan cilj, ali treba da se obavi još veliki deo posla. Srbija je sada, nakon predaje zahteva za članstvo, na pravom početku svog puta ka EU", rekla je Vorlik.
Sjedinjene Američke Države, prema rečima ambasadorke, snažno podržavaju pozitivne korake u procesu evropske integracije Srbije koji su se desili krajem prošle godine, uključujći ukidanje šengenskih viza.
Na pitanje da li nakon liberalizacije viznog režima sa EU Srbija može očekivati slične mere i od SAD, Vorlik je rekla da se "to pitanje još razmatra".
Vorlik je istakla da bi članstvo u NATO bilo korisno za proces evropske integracije Srbije, ali da je to odluka koju Srbija sama treba da donese.
"Mislim da je važno da budemo sasvim jasni da su vrata za članstvo u NATO otvorena za Srbiju, a na Srbiji je da sama odluči o tome", rekla je Vorlik.
Vorlik smatra da je saradnja NATO i Srbije kroz program Partnerstvo za mir "veoma važna" i da se mogu "pojačati aktivnosti kroz taj program, koje bi bile korisne za Srbiju".
Međutim, američka ambasadorka ističe da shvata da je to teško pitanje.
"U saradnji sa srpskom vladom i kolegama iz EU treba da vidimo šta još možemo da učinimo kako bismo pomogli da se taj proces nastavi, u oblasti vladavine zakona, ekonomske i drugih reformi i podsticanja biznisa", rekla je Vorlik ocenivši ulogu SAD u evrointegracijama Srbije.
Srpsko-američka saradnja dobra
Vorlik je ocenila da je saradnja Srbije i SAD "u mnogim sferama dobra", ali da treba videti šta može da se učini da se ona ojača i proširi.
"Mislim da je poseta potpredsednika SAD Džozefa Bajdena u maju prošle godine bila veoma važna, jer je dala novi ton našim bilateralnim odnosima. Trudiću se da to nastavim i nadograđujem ", naglasila je američka ambasadorka.
Precizirala je da će raditi na jačanju bezbednosne komponente , privlačenju investicija u Srbiju, otklanjanju birokratskih i drugih prepreka i ograničenja za veća ulaganja.
"Potrebno je više direktnih kontakata i programa razmene iz oblasti obrazovanja i kulture koji će povezati dve zemlje i njihove građane", rekla je Vorlik.
Izvor: RTS
|
|
|
Logged
|
|
|
|
pvanja
kapetan korvete
Offline
Gender: 
Last Login:January 14, 2025, 05:02:29 pm
Posts: 6 326
|
 |
« Reply #46 on: February 05, 2010, 09:08:06 pm » |
|
Evo sta kaze ruski ambasador o Srbiji i NATO-u u danasnjem izdanju Novosti NATO nije jedini put Srbije05.02.2010. Istorija odnosa Srbije sa NATO je tragična. Agresija 1999. godine, manifestovana u bombardovanjima cele Srbije, ostavila je u dušama ljudi dubok trag. Svaka srpska porodica ima svoje mišljenje o NATO. Patrijarh Irinej je lepo rekao: ”Za ovo pitanje treba imati mišljenje celog naroda”. A kako to uraditi - to treba sami Srbi da reše.Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin ovako komentariše debatu za i protiv NATO koja se u Srbiji zahuktava: - Pre nego što se odredite prema NATO, verovatno treba razmisliti koje odbrambene zadatke Srbija može da rešava u okviru te organizacije, ili u saradnji sa njom. Tako čini Rusija. Mi zajedničkim radom identifikujemo izazove i pretnje kojima možemo da se odupremo zajedno sa državama Alijanse. U zavisnosti od rezultata ovih konsultacija, moja zemlja će graditi dalju saradnju sa NATO. Obavezan uslov jeste da takva saradnja može da se razvija isključivo na osnovama ravnopravnosti. Osim toga, postoji li uverenost da u Beogradu i Briselu podjednako gledaju na probleme bezbednosti u Evropi, na Balkanu? Neće li mehanizam NATO postati poluga za vršenje pritiska na Srbiju? Situacija na Kosovu može da pruži odgovor. * Ukoliko bi Srbija u budućnosti postala članica NATO, da li bi to promenilo odnose sa Rusijom?- A šta vi mislite? Članice Alijanse preuzimaju na sebe pravne obaveze u sastavu vojnog saveza. Neki ”regruti” već su pozicionirali sebe u istaknute strukture oružanih snaga. Drugi maštaju da preuzmu elemente sistema PRO. Protiv koga su oni upereni? Rusija ne može a da ne uzme ovo u obzir. Sa svoje strane, orijentišem se na to da rukovodstvo Srbije zapaža neaktuelnost pitanja pristupanja NATO, da zna da je većina Srba protiv takve perspektive. Uz to, postoji alternativa. Inicijativa predsednika Dmitrija Medvedeva o sklapanju Ugovora o evropskoj bezbednosti, otvara mogućnost stvaranja podjednakih bezbedonosnih uslova za sve države evroatlanskog prostora nezavisno od toga da li su članice vojno-političkih organizacija ili nisu. Srbija je podržala ovu inicijativu. * Srpski ministar odbrane nije zadovoljan saradnjom sa Rusijom u oblasti odbrane. Kakav je vaš stav o našoj vojnotehničkoj saradnji?- U vojnotehničkoj oblasti smo davnašnji partneri. Srpska vojska i dalje ima veliku količinu ruskog naoružanja i tehnike, čiji je deo proizveden po ruskim licencama. Srpska vojska će ovo naoružanje eksploatisati još neko vreme, što zahteva učešće odbrambene industrije Rusije radi održavanja u ispravnom stanju bojne gotovosti. Ima perspektiva za vojnotehničku saradnju. Ujedno, prema našoj oceni, strane i dalje ulažu nedovoljno napora za rešavanje nekih tekućih problema. Zbog toga se odugovlači sa narudžbinama, sa razmatranjem komercijalnih i tehničkih predloga, s izvršenjem odgovarajućih poslova. Ova pitanja razmatram sa srpskim partnerima. Smatram da imamo sve mogućnosti za povećanje nivoa saradnje u ovoj oblasti, važnoj za obe strane. ... Koga interesuje, ostatak intervjua je na sledećem linku
|
|
« Last Edit: February 05, 2010, 09:19:18 pm by dreadnought, Reason: Sređivanje vesti i linka po standardu »
|
Logged
|
|
|
|
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login: Yesterday at 08:06:42 pm
Posts: 22 984
|
 |
« Reply #47 on: February 06, 2010, 11:48:18 am » |
|
Амбасадор учитиво, али јасно, саопштава ставове Русије. Ширење НАТО сматраће се угрожавањем националних интереса Русије. Бар тако кажу да пише у новоусвојеној војној доктрини Русије. http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/Svet/484711/Nova+vojna+doktrina+Rusije.htmlИ НАТО наравно, дипломатски учитиво исказује своје понуде. На нама је да се равнамо према својој памети и интересима.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #48 on: February 06, 2010, 01:02:52 pm » |
|
Evo šta o svemu kaže ambasador Rusije pri NATO-u, Dmitrij Rogozin ... deluje kao uvrtanje ruke.
...
Moraćemo da priznamo Kosovo ako uđete u NATO
06.02.2010.
Ako Srbija istraje na želji da uđe u NATO, moraće da se odrekne Kosova, nakon čega će i Rusija biti primorana da preispita svoj stav prema Kosovu, jer „ne možemo biti veći Srbi od Srba”, kaže za „Blic” Dmitrij Rogozin, stalni predstavnik Rusije pri NATO, u odgovoru na polemiku koja se zahuktala u Srbiji o mogućem članstvu u NATO.
- Nisu sve zemlje članice NATO priznale nezavisnost Kosova. Kao što je poznato, to su Španija, Grčka, Rumunija i Slovačka. Ali i po međunarodnom pravu, i po statutu NATO takva situacija je prepreka na ulazak Srbije u Alijansu. Kako se stav većine zemalja NATO neće menjati, to znači da Alijansa može da primi Srbiju u svoje redove samo u „novim” granicama - bez Kosova. Beograd će morati da zvanično prizna suverenitet Prištine, što će naravno povući za sobom promenu stava i Madrida i Moskve. Mi prosto nećemo imati argumenata, kako kaže ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, da „budemo veći Srbi od samih Srba” - obrazložio je Rogozin.
Upitan kako Moskva gleda na polemike u Srbiji o atlantskim integracijama, Rogozin kaže da ne razume stav onih predstavnika srpske političke i vojne elite koji žele ulazak Srbije u NATO.
- Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen nedavno je izjavio da ako Srbija želi članstvo u EU uopšte nije obavezno da prvo uđe u NATO. Uz to, teško mi je razumljivo kako se može govoriti o tome kada se u Beogradu do danas vide tragovi bombardovanja NATO od pre deset godina. Tu je i problem Kosova, čiju je nezavisnost priznala većina zemalja članica NATO. Pa problem demonizacije srpskog naroda, flagrantni antisrpski dvostruki aršini Zapada prema učesnicima rata u (bivšoj) Jugoslaviji... Zar je sve to zaboravljeno? Rusija naprosto neće razumeti izbor Srbije u korist NATO u svetlu svega što sam nabrojao.
Ruski ambasador pri NATO veruje da o pitanje učlanjenja u alijansu svakako treba rešavati referendumom, a pre njegovog raspisivanja treba, kaže, proučiti iskustvo neutralnih zemalja Evrope: Austrije, Švajcarske, Švedske, koje su zadržale vanblokovski status, iako su susedi zemalja koje ulaze u NATO. - To im ne smeta da vode miran život i da mirno grade vlastite institucije bezbednosti, ne predajući Briselu svoj nacionalni suverenitet - kaže Rogozin i savetuje da Skupština Srbije i srpska javnost toj ideji posvete maksimalnu pažnju. U osvrtu na situaciju u južnoj srpskoj pokrajini Rogozin kaže da nije promenio svoje mišljenje o kosovskom problemu.
- Stav Rusije je da ne priznaje nezavisnost Kosova, da ne dozvoli preispitivanje granica Srbije. Činjenica da je u toku smanjenje snaga Kfora uopšte ne znači da se situacija na Kosovu sredila i da se živi mirno - zaključuje on.
Aleksandar Konuzin, ruski ambasador u Beogradu, prekjuče je takođe izjavio da bi Srbija pristupanjem NATO priznala nezavisnost Kosmeta jer, kako kaže, „ta vojna organizacija ne smatra Kosovo delom Srbije”.
S druge strane, domaći analitičari smatraju da Rusija ucenjuje Srbiju pokušavajući da naplati njenu podršku našoj zemlji za podršku u slučaju Kosova, iako je, kako dodaju, ta cena već plaćena izuzetno povoljnim ekonomskim aranžmanom Srbije sa Rusijom, pre svega kroz privatizaciju NIS. Tako oni tumače tvrdnju ruske strane da će, ukoliko uđe u NATO, Srbija automatski priznati nezavisnost Kosova.
I dok su jedni ubeđeni da Rusija tim ucenama želi da postigne samo jedan cilj, a to je zaustavljanje daljeg širenja NATO, drugi smatraju da ona, poput svih velikih sila, želi da ostvari svoj što veći uticaj na drugu zemlju. Predsednik Rusije Dimitrij Medvedev predložio je Srbiji da se uključi u novi sistem evropske bezbednosti, ali ujedno, kako kaže vojni analitičar Aleksandar Radić, on nikada nije detaljno obrazložio šta taj sistem bezbednosti treba da podrazumeva.
- Ništa još nismo saznali o tome. Znamo šta Rusija neće, ali čekamo da saznamo šta hoće - kaže Radić.
On napominje da je Srbija cenu za podršku neprihvatanja nezavisnosti Kosova već platila uspostavljanjem ekonomskih veza sa Rusijom kakve je ta zemlja želela.
- Treba sagledati i rezultate, šta smo tom podrškom rešili - kaže Radić.
Zoran Dragišić, vojni analitičar, kaže je Srbija ta koja će odlučiti o svojoj strateškoj budućnosti.
- Još nisam video da je Rusija istupila iz Saveta NATO-Rusija, niti iz programa „Partnerstvo za mir”. Što se tiče Kosova, ne znam na osnovu koje logičke gimnastike se izvlači zaključak da bi se pristupanjem u NATO Srbija odrekla Kosova - zaključuje on.
Izvor: Blic online
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:November 23, 2022, 11:38:10 am
Posts: 69 467
|
 |
« Reply #49 on: February 06, 2010, 01:25:23 pm » |
|
Politika vojne neutralnosti se neće menjati 06.02.2010.
Minhen – Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je danas FoNetu u Minhenu da Beograd neće činiti korake koji vode ka svrstavanju u NATO, niti bilo koji drugi vojni savez, ali će na održavanju mira i stabilnosti sarađivati sa alijansom i svim drugim akterima na Zapadnom Balkanu.
Od ogromne je važnosti u našem diplomatskom nastupu da bezbednosna dimenzija na Kosovu bude diskutovana na najvišem nivou, ocenio je Jeremić, koji učestvuje na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji - prema njegovim rečima, najvažnijem ovogodišnjem skupu posvećenom bezbednosti.
„Politika vojne neutralnosti se neće menjati. Vlada Srbije neće činiti korake koji vode ka svrstavanju u NATO, niti neki drugi vojni ili odbrambeni savez. To ne znači da nećemo najbliže moguće sarađivati sa NATO i svih drugim akterima na Zapadnom Balkanu na održavanju mira i stabilnosti”, izjavio je Jeremić.
On je u Minhenu održao sastanke se šefovima diplomatija Turske i Azerbejdžana Ahmetom Davutogluom i Elmarom Mamadijarovom, a najavljeno je da će razgovarati i sa ministrima spoljnih poslova Nemačke i Rusije Gvidom Vesterveleom i Sergejom Lavrovom.
Ovogodišnji skup u Minhenu posvećen je budućnosti evropske i svetske bezbednosti i strategiji i misijama NATO.
Izvor: FoNet
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|