Vojna saradnja Srbije i Kine: Šta bi Vojska Srbije mogla da kupi od Pekinga?Pored već isporučenih sistema, moglo bi doći do proširenja saradnje i nabavke sredstava kojima naša vojska ne raspolažeDo sve većeg okretanja i oslanjanja Srbije na NR Kinu, kada je u pitanju nabavka sistema naoružanja, dolazi zbog onemogućavanja isporuke sistema iz Ruske Federacije. Zbog međunarodnih sankcija uvedenih Rusiji, ali i pretnji političkog zapada upućenih Srbiji, deo naručenih platformi, tačnije helikoptera
Mi-17, Mi-35 i sredstava PVO
„Pancir-S1“ neće biti isporučen našoj zemlji bar još neko vreme.
U tom kontekstu treba posmatrati i prisustvo ministra odbrane Republike Srbije Miloša Vučevića, u okviru značajne delegacije predvođene predsednikom Aleksandrom Vučićem, na samitu povodom decenije projekta
„Inicijativa pojas i put“ koji se danas i sutra održava u Pekingu.
Na marginama ovog samita, Vučević je sa potpredsednikom Centralne vojne komisije razgovarao o novim ugovorima, odnosno daljoj saradnji u segmentu naoružanja i vojne opreme.
Iako iz opravdanih razloga ostaje nepoznanica koji su to sistemi bili predmet razgovora, prema najavi samog ministra akcenat je stavljen na nabavku sredstava protivvazduhoplovne odbrane i višenamenskih bespilotnih letelica (BPL).
Zbog toga deluje da će u narednom periodu doći do nabavke dodatnih sistema PVO
FK-3 i radara
H-200, kao i izviđačko-borbenih besposadnih vazduhoplova
CH-92A i
CH-95, budući da se sve navedene platforme već nalaze u operativnoj upotrebi Vojske Srbije.
FK-3 i moguće alternative „Panciru“FK-3 je sistem PVO srednjeg dometa, tačnije izvozna varijanta
HQ-22, sa smanjenim dometom od 100 kilometara, koji je isporučen Srbiji 2022. godine i nalazi se u operativnoj upotrebi 250. raketne brigade za PVD (protivvazduhoplovna dejstva).
Reč je o platformi za dejstvo po gotovo svim vazdušnim ciljevima uključujući borbene avione, helikoptere, bespilotne letelice, krstareće i balističke rakete na srednjim dometima i visinama do 27 km. Lansirno vozilo se sastoji od teške šasije u konfiguraciji 8x8 na koju je montirano četiri lansirne cevi, za lansiranje raketa sa poluaktivnim radarskim navođenjem.
Kada su u pitanju domaće oružane snage, nema sumnje da
FK-3 trenutno predstavlja najsposobniji sistem, zbog čega je nabavka dodatnih baterija ili bar raketa sasvim izvesna.
Međutim problem se javlja kada je u pitanju zaštita lansirnih vozila i radara u slučaju borbenih dejstava. Naime, prilikom nabavke prve ture kineskih sredstava PVO, bilo je predviđeno da
FK-3 i artiljerijsko-raketni sistem za PVD „
Pancir-S1“ budu integrisani, tačnije da se omogući zajednički rad, pa bi u sklopu toga ruska sredstva bila zadužena za odbranu kineskih od dronova, lutajuće municije, precizno vođene municije i sličnih pretnji iz vazduha.
Imajući u vidu da će Vojska Srbije biti opremljena sa 12 lansirnih vozila
FK-3 (
prim. Kubovac), kao i činjenicu da na raspolaganju ima svega jednu bateriju
„Pancira-S1“ koja se sastoji od šest borbenih jedinica, očigledno je da ovaj broj nije dovoljan za pokrivanje svih baterija
FK-3. Srbija je naravno poručila još dve baterije
„Pancira“, ali kao što je gore navedeno usled složene geopolitičke situacije vreme njihove isporuke je upitno.
Alternativa itekako postoji, pa bi opisani susret i razgovor dva zvaničnika mogao rezultirati i eventualnom nabavkom kineskih sistema
FK-1000 i
FK-2000, kako bi se nadoknadio broj potrebnih sredstava za zaštitu. U pitanju su takođe artiljerijsko-raketni sistemi za PVO za dejstvo po ciljevima na malim i srednjim visinama, odnosno kratkim i srednjim dometima.
Obe verzije bazirane su na teškoj šasiji nosaču u konfiguraciji 8x8, na kojoj je montirana obrnuta kupola opremljena protivavionskim topovima, kutijastim lanserima za dejstvo raketama zemlja-vazduh, sistemom upravljanja vatrom, osmatračkim i nišanskim radarima.
Vertikalni domet se kreće između 50 m i 10 km za
FK-1000, odnosno 15 m i 12 km za
FK-2000, dok su najveći horizontalni 22 i 25 kilometara. Oba sistema su nastala kombinacijom komponenti sa
„Tunguske“, „Pancira“ i
„Tora“, a po svojim tehničko-taktičkim karakteristikama gotovo da ne zaostaju za
„Pancirom“, zbog čega bi bili dobro rešenje i za srpsku vojsku.
Segment bespilotnih letelicaKao što je već pomenuto jedinice RV i PVO Vojske Srbije, konkretno 335. izviđačka eskadrila u sastavu 98. vazduhoplovne brigade raspolažu BPL kineske proizvodnje, konkretno
CH-92A i
CH-95. Reč je o višenamenskim bespilotnim letelicama koje spadaju u klasu MALE (Medium-Altitude Long-Endurance), tj. srednjeg plafona i duge autonomije leta.
Mogu se koristiti za obavljanje širokog spektra zadataka kao što su izviđanje, prikupljanje obaveštajnih podataka, korekcija artiljerijske vatre, kao i dejstvo po oklopnim vozilima, sredstvima artiljerije i živoj sili neprijatelja.
Autonomija leta iznosi oko 10 sati u slučaju
CH-92A i 20 sati kod
CH-95, dok je maksimalna udaljenost od komandne stanice 200, odnosno 250 kilometara. Pored boljih letnih i taktičkih karakteristika CH-95 ima i znatno veće dimenzije od
CH-92A. Obe letelice osposobljeni su za nošenje vođenih raketa i bombi, na spoljnim podvesnim tačkama za preczino dejstvo po ciljevima na zemlji.
Interesantno je da je Srbija prvi strani korisnik pomenutih kineskih daljinski upravljanih vazduhoplova, a sudeći po pozitivnim iskustvima i rezultatima ostvarenim prilikom prikaza i vežbi, kupovina dodatnih BPL je vrlo verovatna.
Takođe, dodatan razlog za dalju nabavku ovih letelica, konkretno
CH-92A, je bliskost tehničko-taktičkih karakteristika sa BPL domaće proizvodnje „
Pegaz“ i najavljeni transfer tehnologija na srpski vazduhoplov.
Upravo bi dalji razvoj
„Pegaza“ mogao da bude još jedna od tema o kojima se razgovaralo, budući da su konstruktori iz NR Kine još od 2020. godine uključeni u taj proces.
Saradnja sa kineskim partnerima će definitivno unaprediti sposobnosti i opremljenost Vojske Srbije, pogotovo u vremenu kada je vojna saradnja sa Ruskom Federacijom gotovo onemogućena usled sve većih pritisaka sa Zapada. Ostaje da vidimo u kojoj meri će se potencijalni planovi realizovati i da li će u bliskoj budućnosti možda doći i do proširenja saradnje na segment kopnene vojske.
Izvor