PALUBA
March 28, 2024, 09:01:44 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 [105] 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 ... 120   Go Down
  Print  
Author Topic: Nabavke i investicije u VS - vesti  (Read 391256 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
BrankoBananko
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 553



« Reply #1560 on: July 01, 2021, 12:59:55 am »




   Alo aviomodelari! Malo vam se zamaglilo staklo na kameri a piše da je vodonepropusan i može da dejstvuje u magli?




Pa vidis da je vodootporan, ni kap da iscuri...
Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 276



« Reply #1561 on: July 01, 2021, 07:33:14 am »




   Alo aviomodelari! Malo vam se zamaglilo staklo na kameri a piše da je vodonepropusan i može da dejstvuje u magli?


Otvarali su tu sekciju zbog demonstracije pa se onda pojavio kondenz.

Nismo bas toliko neiskusni sa tim optickim glavama Smiley

Resenje je skroz interesantno i prakticnije od prve verzije Gavrana. Ako uspeju da ga upakuju u cilindricni kontejner to ce biti i prilicno kompaktno resenje.
Inace ovo (Gavran) nije razvoj VTI tj nije za MO vec za inopartnera (UAE) - barem je tako rekao Miloradovic (SEAS 2021 - na 24:10)

Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 454



« Reply #1562 on: July 01, 2021, 06:14:00 pm »

Nekoliko zanimljivih slika i GIF-ova sistema koji se ispituju radi potencijalnog uvođenja u naoružanje Vojske Srbije.
Nekoliko 3D kompjuterskih simulacija PASARS-a sa raketama tipa "Mistral-3", zatim lansiranje projektila "RLN-IC" sa šasije višecevnog raketnog lansera "Oganj" (ovo je čisto opitno da se proveri i ponašanje točkaša TAM kod lansiranja raketa, da ne bude zabune) i na kraju GIF sa opitnog lansiranja rakete 9M37 iz sistema "Strela-10M" sa dodatim busterom....

Slika 1: PASARS sa raketama "Mistral-3". Kompjuterska 3D animacija.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Slika 2: PASARS sa raketama "Mistral-3". Kompjuterska 3D animacija.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Slika 3: Raketa RLN-IC na nosaču VBR "Oganj":

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Slika 4: Lansiranje rakete RLN IC sa nosača VBR "Oganj":

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Slika 5: "Otvoreni dan" u Kragujevcu, raketa 9M37 sa dodatim busterom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Slika 6: Lansiranje modifikovane rakete 9M37 iz sistema Strela-10M sa dodatim busterom (kliknite na sliku):

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* PASARS Mistral 3D 2.png (568.28 KB, 962x719 - viewed 7 times.)

* PASARS Mistral 3D 1.png (693.09 KB, 1056x660 - viewed 6 times.)

* Lansiranje RLN-IC sa Ognja 1.png (164.05 KB, 491x380 - viewed 7 times.)

* Lansiranje RLN-IC sa Ognja.png (213.51 KB, 652x380 - viewed 8 times.)

* STrela-10M nova raketa dobra.jpg (681.99 KB, 1600x1200 - viewed 5 times.)

* Webp.net-gifmaker (4).gif (483.85 KB, 765x384 - viewed 23 times.)
« Last Edit: July 01, 2021, 07:05:00 pm by Kubovac » Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 276



« Reply #1563 on: July 02, 2021, 02:44:16 pm »

Da li neko zna na PASARSU desn od topa (tu gde su bili predvideli lasere za RLN-IC) kod ovih varijanti sa Strelama, Igrlama i Mistralima zasta se koristi taj prostor ? Za rezervi b/k raketa ?
Mislim da bi Pasrs trebalo da nosi vise od 2 Mistral rakete barem 4 spreme za lansiranje.

Lansiranje RLN-IC sa TAM-a je mozda ideja da se na njega postave lanseri  i da to bude zasebno lansirno vozilo.

Interesantno je (malo van PVO teme) da su na TAM 150 postavili lansere (duge) za rakete 122/128 mm (Grad/Oganj).
Do sad je TAM150 nosio samo rakete 128mm Plamen (Plamen-S).
Moguce je da su preuzeli resenja sa LRSVM Morava. Mada TAM150 je vremesna masina.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1564 on: July 03, 2021, 08:10:51 pm »

Ulaganje u vojsku: Bez plana ili je u pitanju “vojna tajna”?
VESTI Autor: Sanja Sovrlić 03. jul. 2021

Ulaganja u vojsku i naoružanje nikad veća - to je ono što često čujemo od zvaničnika, a pre svega predsednika Srbije. Za šta se i na koji način troši novac i da li nabavke odgovaraju potrebama vojske javnost ipak ne zna. Jer planovi ulaganja nisu dostupni javnosti, objašnjavaju sagovornici N1.

Jedinice Kopnene vojske, Ratnog vazduhoplovstva i PVO, 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade, tenkovi, borbenih vozila, artiljerijski sistemi i oruđa, avioni, helikopteri, daljinski pilotirani vazduhoplovi, PVO sistem i naoružanje pešadijskih i specijalnih jedinica. Sve to je potrebno da bi doživljaj koji državni zvaničnici imaju uživo mogao da bude prenet i na TV ekrane.

„Nikada nismo bili blizu ove snage“, kaže presednik Srbije Aleksandar Vučić.

Demonstriranje snage ili stvarna briga za vojsku? Javnost ne zna jer se novac ne troši na transparentan način. Vojni analitičar Aleksandar Radič za N1 kaže da su ulagnaja u vojsku počela da se povećavaju od 2016. i 2017. godine.

„Vidite da postoji ta pauza od 2012. do 2016. godine. E to je vrlo zanimljivo za analizu. Zašto u tom periodu nisu preduzimanje nabavke i odjednom se oslobodio prostor, pojavio se novac koji do tada nije postojao“, ukazuje Radić.

Novac koji se za vojsku pojavio je na nivou dve milijarde. To je podatak koji je izneo predsednik Srbije. Nekadašnji načelnik Generalštaba Zdravko Ponoš se ne slaže da se danas izdvaja više nego ikada.

„Vidi se da je tek sad to izdvajanje za vojsku sustiglo to što je bilo 2008. godine. Tek prethodne tri godine to je počelo da raste… to su evrići… evri. Ovako to izgleda kad se zbroji za aparat sile“, ocenjuje Ponoš.

Marija Ignjatijević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku ističe da imamo velike razlike u rebalansima.

„Sredstva se preusmeravaju iz budžetskih rezervi tokom godine što nam govori o tome da se, zapravo, recimo razni ugovori o nabavkama naoružanja više ad hok i ugovaraju ad hok nego na osnovu planova i potreba vojske“, navodi Ignjatijević.

Da bi ulaganje za vojsku bilo u skladu sa potrebama vojnika, podoficira i oficira potrebno je budžet planirati kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. A kako drugačije nego vojnički precizno.

„On može da se veoma precizno isplanira zato što vojska zna koja joj je formacija i personalna i materijalna“, kaže Novica Antić iz Vojnog sindikata.

„Dakle ona tačno zna čime raspolaže kad su u pitanju ljudi, tehnika, objekti i tako dalje i može da izračuna u dinar po kontima za koju namenu i kako troši novac“, dodaje on.

To ipak ne znamo jer planovi nisu obelodanjeni, objašnjava Marija Ignjatijević.

„Tu nam je vrlo ilustrativan primer uvećanje budžeta rebalansom od 40 posto. Ne znamo šta se to toliko drastično promenilo u roku od četiri meseca kada je usvojen budžet da bismo rebalansom predvideli uvećanje od 40 posto“, dodaje ona.

Uslovima rada u vojsci ipak nisu zadovoljni, pa ljudi neretko odlaze, pokazuje prošlogodišnje istraživanje Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. Jedan od razloga je i sporo napredovanje u služb, kaže Novica Antić.

„Danas ljudi ostaju u činu po 15 godina, 17-18 godina dok neki ekspresno napreduju nezakonito. Kao što je to slučaj kao što je to sa direktorom Vojnobezbednosne agencije koji je za period od četiri godine tri puta vanredno unapređen što ne dozvoljava zakon„, ocenjuje on.

Nekad se, kaže, znalo kada možete dobiti čin i ići na narednu dužnost dok je danas teško planirati vojničku karijeru.

Izvor: www.n1info.com
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1565 on: July 03, 2021, 08:22:58 pm »

Ambasador Lazanski objasnio - dva ruska sistema koja su najbolja na svetu
Novosti online 03. 07. 2021.

NABAVKOM ruskog PVO sistema "Krasuha", namenjenog za elektronsku borbu, i protivoklopne rakete "Kornet", koja se u svojoj klasi smatra najboljom na svetu, Vojska Srbije bi značajno ojačala odbrambenu moć, ocenio je ambasador Srbije u Rusiji Miroslav Lazanski.

Komentarišući saznanja da Srbija razmatra kupovinu "Krasuhe" ambasador je istakao da bi u tom slučaju Srbija bila jedina zemlja u regionu koja raspolaže tim sredstvom za elektronsku borbu, dok bi, kako je rekao, nabavka "Korneta" bio odličan izbor za Vojsku Srbije.

- Nama je "Krasuha" veoma važna zato što je u segmentu PVO jako dobra za borbu protiv dronova, aviona i niskoletećih ciljeva. To je sredstvo elektronskog ometanja, složen elektronski sistem koji je u kombinaciji s "Pancirom" nenadmašan u svojoj kategoriji - kaže Lazanski.

"Krasuha" elektronski štiti komandna mesta, grupisane kopnene snage, sisteme PVO, važne industrijske i strateške objekte. Sistem funkcioniše tako što analizira vrstu signala i ometa zračenje neprijateljskih radara.



"Krasuha" je mobilni sistem koji deluje u prečniku i do 400 kilometara, a može da ometa rad radara i na modernim avionima, da dezorjentiše navođene visokoprecizne rakete, ali da blokira rad bespilotnih letelica. Primera radi, sistem "Krasuha S4" može da na opasnoj blizini detektuje jurišnu protivničku avijaciju i ometa rad njene opreme. Ta stanica "lovi" radarski signal aviona koji se približava, analizira ga i blokira ga, čime onemogućuje protivnika da nišani i puca, a uz pomoć jedinstvene opreme, ovaj sistem može podjednako efikasno da deluje na sve vazdušne mete. U isto vreme, ni brzina, ni visina letelice protivnika ne utiču na borbene mogućnosti "Krasuhe", koja je svoju efikasnost pokazala i u Siriji.

- Ja sam u ruskoj vazduhoplovnoj bazi "Hmejmim" u Siriji 2015. godine gledao kako "Krasuhu" instaliraju i bila je upravo u kombinaciji sa "Pancirom". Ona se ne može porediti ni sa čim drugim zato što su u sredstvima elektronske borbe, elektronskog ometanja, Rusi prvi u svetu - naglasio je ambasador.

Rusi su, čak i po priznanju eksperata NATO-a, u elektronskoj borbi otišli najdalje u svetu. U martovskom izveštaju američke Kancelarije za reviziju, Vašington otvoreno priznaje da je američka vojska izgubila nadmoć u izvođenju operacija u elektromagnetnom spektru. Takođe se napominje da su ruske snage za borbu u elektromagnetnom spektru pokazale svoju efikasnost "u stvarnoj upotrebi ovih sredstava protiv SAD i drugih zemalja", ali se u izveštaju ne navodi o kakvim slučajevima se radi.

Ruski vojni eksperti ističu značaj sistema za elektronsku borbu, jer oni ne samo da "oslepljuju" protivnika i remete rad njihovih sistema, nego omogućavaju i zaštitu sopstvenih snaga od neprijateljskih dejstava. Razvoj sistema "Krasuha" započeo je sredinom devedesetih, a uveden je u upotrebu 2012. godine. Istovremeno su razvijani sistemi "Krasuha-2" i "Krasuha-4". "Krasuha-2" je analogna i instalira se u tri terenska vozila, a "Krasuha-4" digitalna i postavljena u dva vozila. Ima domet od 150 do 300 kilometara, dok se taktičko-tehničke mogućnosti modernizovane verzije "Krasuhe-20" drže u tajnosti, ali se zna da ima domet do 400 kilometara. Jedan od glavnih zadataka sistema je i neutralizacija letećih radara AVAKS, bez kog moderni nevidljivi avioni praktično ne mogu da lete.

"Kornet" - odličan izbor za Vojsku Srbije

Govoreći o mogućoj nabavci raketa "Kornet", Lazanski ističe da je to "vrhunski protivoklopni projektil, koji probija oklop koji je ekvivalent metar pancirnog čelika".

- "Kornet" nismo imali do sada i on nam je neophodan pošto su protivoklopne rakete u našem sastavu većinom stare sovjetske "Maljutke" sa nekom vrstom modernizacije koju smo mi radili - kaže ambasador.



Rakete "Kornet" su toliko precizne i snažne da rade po principu "jedan hitac – jedan tenk". Projektili su u stanju ne samo da potpuno probiju oklop deblji od jednog metra, nego i da unište bunkere, pa bi ovo pojačanje bilo veoma značajno za Vojsku Srbije.

- "Kornet" probija oklope svih današnjih modernih tenkova. Apsolutno u svojoj kategoriji protivoklopnih raketa "Kornet" je najbolja raketa i to bi bio odličan izbor za našu vojsku - ocenio je Lazanski.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1566 on: July 03, 2021, 09:29:53 pm »

Ulaganje u vojsku: Bez plana ili je u pitanju “vojna tajna”?
VESTI Autor: Sanja Sovrlić 03. jul. 2021

Ulaganja u vojsku i naoružanje nikad veća - to je ono što često čujemo od zvaničnika, a pre svega predsednika Srbije. Za šta se i na koji način troši novac i da li nabavke odgovaraju potrebama vojske javnost ipak ne zna. Jer planovi ulaganja nisu dostupni javnosti, objašnjavaju sagovornici N1.

Jedinice Kopnene vojske, Ratnog vazduhoplovstva i PVO, 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade, tenkovi, borbenih vozila, artiljerijski sistemi i oruđa, avioni, helikopteri, daljinski pilotirani vazduhoplovi, PVO sistem i naoružanje pešadijskih i specijalnih jedinica. Sve to je potrebno da bi doživljaj koji državni zvaničnici imaju uživo mogao da bude prenet i na TV ekrane.

„Nikada nismo bili blizu ove snage“, kaže presednik Srbije Aleksandar Vučić.

Demonstriranje snage ili stvarna briga za vojsku? Javnost ne zna jer se novac ne troši na transparentan način. Vojni analitičar Aleksandar Radič za N1 kaže da su ulagnaja u vojsku počela da se povećavaju od 2016. i 2017. godine.

„Vidite da postoji ta pauza od 2012. do 2016. godine. E to je vrlo zanimljivo za analizu. Zašto u tom periodu nisu preduzimanje nabavke i odjednom se oslobodio prostor, pojavio se novac koji do tada nije postojao“, ukazuje Radić.

Novac koji se za vojsku pojavio je na nivou dve milijarde. To je podatak koji je izneo predsednik Srbije. Nekadašnji načelnik Generalštaba Zdravko Ponoš se ne slaže da se danas izdvaja više nego ikada.

„Vidi se da je tek sad to izdvajanje za vojsku sustiglo to što je bilo 2008. godine. Tek prethodne tri godine to je počelo da raste… to su evrići… evri. Ovako to izgleda kad se zbroji za aparat sile“, ocenjuje Ponoš.

Marija Ignjatijević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku ističe da imamo velike razlike u rebalansima.

„Sredstva se preusmeravaju iz budžetskih rezervi tokom godine što nam govori o tome da se, zapravo, recimo razni ugovori o nabavkama naoružanja više ad hok i ugovaraju ad hok nego na osnovu planova i potreba vojske“, navodi Ignjatijević.

Da bi ulaganje za vojsku bilo u skladu sa potrebama vojnika, podoficira i oficira potrebno je budžet planirati kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. A kako drugačije nego vojnički precizno.

„On može da se veoma precizno isplanira zato što vojska zna koja joj je formacija i personalna i materijalna“, kaže Novica Antić iz Vojnog sindikata.

„Dakle ona tačno zna čime raspolaže kad su u pitanju ljudi, tehnika, objekti i tako dalje i može da izračuna u dinar po kontima za koju namenu i kako troši novac“, dodaje on.

To ipak ne znamo jer planovi nisu obelodanjeni, objašnjava Marija Ignjatijević.

„Tu nam je vrlo ilustrativan primer uvećanje budžeta rebalansom od 40 posto. Ne znamo šta se to toliko drastično promenilo u roku od četiri meseca kada je usvojen budžet da bismo rebalansom predvideli uvećanje od 40 posto“, dodaje ona.

Uslovima rada u vojsci ipak nisu zadovoljni, pa ljudi neretko odlaze, pokazuje prošlogodišnje istraživanje Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. Jedan od razloga je i sporo napredovanje u služb, kaže Novica Antić.

„Danas ljudi ostaju u činu po 15 godina, 17-18 godina dok neki ekspresno napreduju nezakonito. Kao što je to slučaj kao što je to sa direktorom Vojnobezbednosne agencije koji je za period od četiri godine tri puta vanredno unapređen što ne dozvoljava zakon„, ocenjuje on.

Nekad se, kaže, znalo kada možete dobiti čin i ići na narednu dužnost dok je danas teško planirati vojničku karijeru.

Izvor: www.n1info.com

Истина је негде између, мислим да је и овај текст помало тенденциозан. Војни буџет (https://www.macrotrends.net/countries/SRB/serbia/military-spending-defense-budget) треба упоредити са националним дохотком (https://www.macrotrends.net/countries/SRB/serbia/gdp-gross-domestic-product), да би се добила мало боља слика. Након 2008, свет је ушао у рецесију -  а то се одразило и на национални доходак и на војни буџет. Србија се суочила и са захтевима страних кредитора за кресањем буџета. Од 2013 до 2015, национални доходак је пао за 8,5 милијарди долара. Наравно да је и војни буџет био мањи. Понош говори о 2008. (1.11 милијарди), али и она је уследила као нагли скок, након 630 милиона у 2005. години. Након те 2008. је опет уследио пад, на 870 милиона у 2010.

Друга ствар која се игнорише је да је 2008. стање технике наслеђене из времена ЈНА било пуно боље. Игнорише се и промена геополитиучке ситуације у свету и погоршање односа међу супер силама. Пре 10 година није било никаквих проблема (макар не јавно!) да купујете од кога год хоћете. данас се отворено прети санкцијама. Неке одлуке и набавке треба гледати у том светлу. Да би се избегла куповина борбених авиона од Русије, прихвата се донација. Ремонт авиона који су већ набављени (донирани) технички није кршење санкција, него одржавање онога што већ поседујете. Такође, ако Руси понуде нижу цену од комерцијалне, да им радници не би седели, то није информација коју ће радо објавити. Баш као што ни Србија неће радо објавити да је куповином испод цене уствари добила војну донацију.

Што се тиче одласка људи из војске, хиљаде људи је из Србије отишло на рад у иностранству. Нису ни друге војске имуне на то. Америка је у време ратова на Средњем истоку имала одлив из војске, војници нису продужавали уговоре него су прелазили да раде у приватним војскама коју су тамо ратовале.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #1567 on: July 04, 2021, 09:45:11 am »

Quote
Што се тиче одласка људи из војске, хиљаде људи је из Србије отишло на рад у иностранству. Нису ни друге војске имуне на то. Америка је у време ратова на Средњем истоку имала одлив из војске, војници нису продужавали уговоре него су прелазили да раде у приватним војскама коју су тамо ратовале.

Све професионалне војске имају проблем са обезбеђивањем квалитетног кадра који ће остати у војсци неко дуже време. Сложена техника тражи "писменијег" војника који ће дуже ту бити. Американци такође имају озбиљних проблема у регрутацији јер је квалитет кандидата испод очекиваног нивоа. Чак су и тзв. безбедносни критеријуму у последњих 15-так година значајно снижени (примају се лица са одређеном криминалном прослошћу, па чак и не држављани, односно они који имају боравак али не и држављанство) и тд...Главни проблем код нас, али и у окружењу си ниске зараде. Основна плата професионалног војника је испод просечне. Ни плате официра нису пуно боље па је логично да људи одлазе...

Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1568 on: July 04, 2021, 04:59:44 pm »

Држава нигде не може да издржи конкуренцију приватног сектора, па ни када је одбрана у питању. Нпр. јавни тужилац добија 50-60 хиљада долара годишње, адвокат 300-500 на сат. Онда држава нема довољно људи у тужилаштву па ангажује хонорарно адвоката, и плати му 300 на сат.

Што се тиче Србије, мој пријатељ из детињства је зарадио за 3-4 дана своју официрску плату тако што ми је разводио струју у кући.

Што се тиче Америке, десет секунди, од 1:01 до 1:11 ...

<iframe width="780" height="455" src="//www.youtube.com/embed/ns-qtoxnAS8?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 276



« Reply #1569 on: July 05, 2021, 03:51:16 pm »

Sto se tice nabavki tesko da to bas ide ad-hock.
Takva oprema neraste na drvetu i potrebno je vreme da se proizvede a pored toga potrebno je vreme da se obuce korisnici i tehnicari koji ce odrzatavti tu opremu/naoruzanje. Za to je sve potrebno vreme i planiranje.
Pre bih rekao da postoji plan i spisak opreme / naoruzanja koji je potreban i onda zavisno od mogucnosti i prioriteta a i u skladu sa situacijom u svetu se nabavlja (narucuje).
Zasto se to odmah nestavi na stavku vojnog budzeta vec se novac povlaci sa drugih pozicija kroz rebalanse to je verovatno zato da se prikrije sto duze nabavka, pogotovu ako se nabavlja od isporucioca koji se "problematicni".
Drugi razlog je da kolicina i koja ce se sredstva nabaviti i dinamika zavisi od priliva sredstava u budzet.
Znamo svi da su amerikanci (a i EU) vise puta vrsili pritisak (sve do sankcija) zbog nabavki ili najava nabavki iz odredjene drzave ili nabavki odredjenog oruzja.

E sad sve ovo moze da bude opravdanje ali svako da bi nabavka tj planovi za nabavku trebali da budu transparentniji i dostupniji.

Sto se tice nabavke opreme i oruzja u ranim 2000-tim jedan od razloga zasto je Ponos otisao sa polozaja je bio problem oko nabavke tj odsustvo istih.

VS nema u kom segmentu nije potrebna modernizacija ili zamena opreme i naoruzanja. Sve je potrebno bukvalno.
I bez obzira na veliko ulaganje sredstva (prvenstveno u nabavku sredstava za avijaciju i PVO i domaci razvoj) pracenu jos vecom propaganduom i dalje smo realno daleko od znacajne promene u procentu moderne opreme i naoruzanja u VS.
Ovde bih se samo ogradio od Modularne Automatske Puske M17/19. To je nesto sto bi trebalo da je zadnje po prioritetu. Modifikacija da (omogucavanje koriscenja razne optoelektronike) ali zamena i uvodjenje novog kalibra u momentu dok niko drugi u svetu nije krenuo tim putem je jako rizicno i nepotrebno.
Trenutno smo zaglavljeni sa dva kalibra 7.62x39 i 5.56x45 a planiramo treci kalibar 6.5.
Bolje je da se islo na pusku u kalibru 5.56x45 (post je ocigledno da M21 nije bas zadovoljila) a modularni koncep da su razvijali kao razvojni projekat za izvoz i eventualno resenje kada se iskristalise sledeci kalibar  za AP.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1570 on: July 24, 2021, 06:43:12 am »



Srbija i Rusija vode konsultacije o isporukama PVO sistema Beogradu


Rusija je spremna da isporuči Srbiji sisteme PVO, u toku su konsultacije, saopštio je Sputnjiku direktor ruske Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev.

„Sa srpskom stranom se razmatraju različiti projekti saradnje, uključujući kupovinu sredstava PVO koji su veoma traženi. Spremni smo da pomognemo Srbiji u ovom pitanju“, rekao je Šugajev tokom avio-salona MAKS-2021.

On je naglasio da je još uvek rano govoriti o konkretnim rezultatima konsultacija sa Beogradom koji je, po njegovim rečima, strateški partner Moskve u Evropi.

Poslednjih godina Rusija je isporučila Srbiji 30 modernizovanih tenkova T-72MS, 30 oklopnih vozila BRDM-2, sedam helikoptera Mi-17 i Mi-35, šest lovaca MiG-29. Pored ovoga, Beograd je zatražio i sisteme „Pancir-S1“. Predsednik Srbije je Aleksandar Vučić je jednom prilikom saopštio da država želi da ima ruski sistem S-400, ali da nema novca za njega.


izvorl
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1571 on: July 24, 2021, 08:57:50 am »

Srbija i Rusija vode konsultacije o isporukama PVO sistema Beogradu
....


izvorl


Овде је основни проблем како избећи америчке санкције. Нови ”панцири” не могу да се провуку као донација, а старих нема. Исто је и за ”красуха” системе.

Систем С-400 можемо само да сањамо. Ја бих пожурио са доставом оних кинеских система.
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 454



« Reply #1572 on: July 24, 2021, 09:15:22 am »

@fazan

Pa ni "stari" Panciri nisu "provučeni" kao donacija nego su "regularno" kupljeni, a i dalje su aktuelni, jer su nove modifikovane varijante poput S-1M tek ponuđene za izvoz. ako ih kupimo, bićemo prvi u svetu.....
Isto važi i za borbene helikoptere Mi-35 i oni su kupljeni.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1573 on: July 25, 2021, 05:18:41 pm »

@fazan

Pa ni "stari" Panciri nisu "provučeni" kao donacija nego su "regularno" kupljeni, a i dalje su aktuelni, jer su nove modifikovane varijante poput S-1M tek ponuđene za izvoz. ako ih kupimo, bićemo prvi u svetu.....
Isto važi i za borbene helikoptere Mi-35 i oni su kupljeni.

Знам, али је било натезања око тога да ли ће то активирати америчке санкције или неће.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1574 on: July 27, 2021, 05:31:24 am »

Ulazak vojne sile na Balkan koji neće obradovati NATO
Novosti online 27. 07. 2021.

VOJNA saradnja Srbije i Kine naljutiće NATO, vodeće zemlje pakta ne gledaju blagonaklono na bilo čije prisustvo na Balkanu koji smatraju „nedovršenim poslom“, sa njihove tačke strategijskih namera.

Iako pritisak neće iskazati otvoreno, sigurno će Srbiji udariti ograničenja vezana za bezbednost i odbrambenu politiku Evropske unije. Ovo kaže vojni analitičar Mitar Kovač komentarišući izjavu starijeg pukovnika Vu Jonđea, izaslanika odbrane Narodne Republike Kine u Beogradu, koji je, komentarišući kupovinu kineskih dronova od strane Srbije, rekao da će dve zemlje pronaći još zajedničkih tačaka saradnje u namenskoj industriji.

Kako će NATO gledati na kineske dronove

Srbija je od Kine kupila bespilotne letelice CH-92A opremljene raketama FT-8C, ali vojni stručnjaci trenutno rade i na razvoju srpske bespilotne letelice „Pegaz“. Visoki vojni zvaničnik Kine ističe da kinesko razvojno iskustvo na polju ovakvih vazduhoplova može da bude od pomoći Srbiji u ovom važnom projektu. Kovač je siguran da će se ovaj nastup kineskog vojnog zvaničnika, a posebno prodaja vojne opreme Srbiji, na Zapadu komentarisati isključivo kao produžetak uticaja vojne sile sa istoka na ovom prostoru.

Strategija vojne neutralnosti

On ističe da je Srbija od Kine kupila tehnološki najmodernije dronove - koji su naoružani, i da će ta činjenica posebno bosti oči onima koji ne vide, ono što Kina odlično vidi, da je ova kupovina deo strategije vojne neutralnosti Srbije. Kovač podseća da NATO sa neodobravanjem gleda na bilo čije prisustvo na Balkanu, a da se odnos prema ovom prostoru najbolje vidi prema stavu koji ima o odnosima Srbije i Rusije.

- Prisustvo Rusije su proglasili malignim uticajem, bilo koja aktivnost, bila ona i humanitarna, nije dobro došla na ovom prostoru. Svakako da blagonaklono ni NATO, ni vodeće zemlje Evropske unije ne gledaju ni na Kinu, na njen privredni uticaj, njene strateške projekte vezane za saradnju sa zemljama centralne i istočne Evrope. Pokušaj Kine da malo otvorenije i jače profiliše svoj sadržaj saradnje na Balkanu sa Srbijom, naravno da da će smetati. Smatraće to svojevrsnim produžetkom uticaja vojne sile na ovom prostoru, odnosno strateških namera Kine da u domenu svog ekonomskog i privrednog uticaja pojačava i vojno prisustvo - kaže Kovač.

Najviše aktivnosti sa NATO

On naglašava činjenicu da Srbija, saradnjom sa Kinom, posebno sa kursa njene vojne neutralnosti nije uradila ništa što bi povredilo bilo koga u NATO-u.

- Treba biti svestan činjenice da danas preko 65 odsto vojnih aktivnosti održavamo sa NATO, a svega 35 odsto sa drugim državama sveta, pa će se u taj procenat utopiti i deo aktivnosti vezan za Kinu. NATO će ipak reagovati, neće otvoreno iskazivati pritisak i nelagodnost, ali verujem da će naći primerene načine i kanale da to iskazu kroz ograničenja vezana za bezbednost i odbrambenu politiku Evropske unije ili ograničenja vezana za saradnju sa vodećim državama NATO pakta - kaže Kovač. On dodaje da je izuzetno važno i kako će Kina reagovati na eventualni pritisak NATO-a, ali da pre svega naša zemlja treba da štiti svoje interese.

- Srbija je i na ovaj način ojačala svoju vojnu neutralnost i iskazuje je i prema NATO-u i prema Rusiji, prema bilo kojoj drugoj velikoj sili sveta. Želi da sarađuje sa svima, a nivo i sadržaj saradnje bira pre svega u skladu sa svojim potrebama, ali i potrebama druge države koja je ugovarač saradnje - ističe Kovač.

Biće i vežba sa kineskom vojskom

Predstavnik jedne od najmoćnijih armija sveta je podsetio da je pandemija sprečila i istorijsku, prvu vojnu vežbu kineske i srpske vojske, koja je bila zakazana za januar prošle godine.

- Mislim da će naša saradnja pomoći da se poveća poverenje i sposobnost Srbije da sprovodi politiku vojne neutralnosti i odbrani suverenitet i bezbednost, a pomoći će i Srbiji da da novi doprinos međunarodnim mirovnim operacijama - rekao je Vu.

Kovač je siguran da će se vežbe srpske i kineske vojske održati čim pandemija to dozvoli. On za Sputnjik otkriva da je reč o vežbama koje treba da počnu sa najprofesionalnijim snagama, odnosno, specijalnim jedinicama.

- To jedan logičan put i on će se nastaviti u smislu obuke drugih jedinica, prvenstveno onih koje su deo saradnje u domenu vojno – tehničke, govorim o kupljenim bespilotnim letelicama. Bilo bi logično da se naredni sadržaji obuke prošire na takve jedinice i takve snage, ali i na razvojni projekat vezan za „Pegaz - kaže Kovač.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Pages:  1 ... 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 [105] 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 ... 120   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 24 queries.