Rat u Ukrajini

[Solaris]

NAJVEĆI ZA STOLOM

ILI MIR ILI OPĆI RAT Totalni sukob s jezivim posljedicama: danas sudbonosni sastanak za Ukrajinu

Danas se u glavnom bjeloruskom gradu Minsku održavaju možda odlučujući pregovori o ukrajinskoj krizi jer se u slučaju novog neuspjeha može očekivati samo pogoršanje situacije čiji se ishod malo tko usudi prognozirati.

U Minsk ovaj put pregovarači dolaze u najjačem sastavu: francuski predsjednik François Hollande, ruski šef Vladimir Putin, ukrajinski Petro Porošenko i “pokretačka snaga” ove runde pregovora, njemačka kancelarka Angela Merkel. Obustava vatre najvažnija je zadaća novog kruga pregovora koji prolaze u znaku žestokih borbi za nadzor nad obalnim gradićem Novoazovskom, uz granicu s Rusijom, istočno od strateške luke Mariupolj i južno od separatističkog uporišta Donjecka, ali i američke najave o isporuci oružja Ukrajini, koja je podigla najviše prašine.

Vojna pomoć

Angela Merkel je kod Baracka Obame isposlovala (kratkoročnu) odgodu te odluke, a još neke zemlje Europske unije - poput Danske, Italije, Češke, Slovačke, Mađarske, ali i Poljske i Estonije kao najjačih karika američke “antiputinovske” koalicije - u tome vide opasnost od nepredvidive eskalacije rata u Ukrajini. I dok Bijela kuća razmišlja o izvozu oružja, a Vrhovna Rada priprema molbu Kongresu za vojnu pomoć, u prijestolnicama EU pitaju se kome bi to SAD slao oružje: ukrajinskoj vojsci ili postrojbama koje podnose najveći teret rata - ukrajinskim radikalima iz Desnog sektora. Ili, pak, “poluprivatnim” snagama nekih ukrajinskih oligarha.

Špijunaža za Ruse

Naime, u tom lancu je ukrajinska vojska najnepouzdanija karika. Neki mediji tvrde da je od početka sukoba, otprilike prije godinu dana, gotovo 300 časnika ukrajinske vojske uhićeno ili suspendirano zbog sumnje u “veze i špijunažu u korist Rusije”.

Zapadni mediji navode kako je uoči pregovora u Minsku za Kremlj odigrana šarada dobar-loš policajac. Obama glumi lošeg, Merkel dobrog, a Hollande, čini se, najboljeg policajca.

Nesagledive posljedice

Rusija u Minsk dolazi sa svojim starim tezama o vlastitoj neumiješanosti u rat te zahtjevima za striktno razgraničenje zaraćenih strana i konačnom realizacijom nove federalizacije Ukrajine, koja prema tim moskovskim planovima miriše, ili zaudara, na novu istočnoeuropsku verziju BiH.

No, s velikom strepnjom čeka se ishod razgovora jer ako se ništa ne dogovori, rat bi mogao potpuno izmaknuti kontroli i pretvoriti se u totalni sukob s nepredvidivim posljedicama.

http://www.jutarnji.hr/

[Рашо]

NAJVEĆI ZA STOLOM

ILI MIR ILI OPĆI RAT Totalni sukob s jezivim posljedicama: danas sudbonosni sastanak za Ukrajinu


...No, s velikom strepnjom čeka se ishod razgovora jer ako se ništa ne dogovori, rat bi mogao potpuno izmaknuti kontroli i pretvoriti se u totalni sukob s nepredvidivim posljedicama.

http://www.jutarnji.hr/

Мало ратне психозе...

Право да вам кажем, чисто сумњам да ће због Украјине избити "тотални сукоб са несагледивим посљедицама".
Све су снаге упрегнуте у медијски рат што је, наравно, легитимно па и Јутарњи...

[dzumba]

Očigledno je da naoružavanje Ukrajine vodi u eskalaciju ratnog sukoba sa mogućim nesagledivim posledicama, ne samo za Ukrajinu (jer ona u svakoj varijanti najlošije prolazi,a u ovoj katasrofalno), već sigurno i za region istočne Evrope, Rusiju, EU i Evropu u celini. U slučaju naoružavanja Ukrajine Rusija mora odgovoriti. Ako ne odgovori ona sigurno gubi. Ako odgovori gube svi napred pobrojani. Samo SAD neće biti na gubitku, osim ako stvar krene ka svetskom sukobu, a toi će biti vrlo izvesno. Teško je verovati da će prošireni oružani sukob ostati u okvirima konvecionalnog. Neko će pre ili kasnije pritisnuti crveno dugme.

Šta kaže jedna nemački general o odnosu vojnih snaga i mogućem ratu u tom delu Evrope:

Генерал Кухајт: Кад би хтео, Путин би био у Кијеву за 5-6 дана



Генерал Кухајт: Кад би хтео, Путин би био у Кијеву за 5-6 дана

11.02.2015.

Немачки генерал у резерви - Харалд Кујат који је био шеф војног комитета НАТО – изјавио је да регуларна руска армија не учествује у борбама на југоистоку Украјине.

Своју тврдњу је у изјави немачкој телевизији ARD‏ објаснио овако: „Чују се тврдње да украјински конфликт нема војно решење. Међутим, тачно је да за Запад не постоји војни метод решења тог конфликта. Ми тај рат не можемо добити. Ако будемо толико глупи да се у тај рат упетљамо – ми ћемо га изгубити. А то би била страшна катастрофа!”

По његовој процени, са Русијом ствари стоје сасвим друкчије:

„За Русију постоји војно решење украјинског конфликта. Дужан сам да кажем да се Путин, чак, држи веома суздржано. Можда је то само привремено. Не знам да ли је тако, а можда овога часа не знају ни други на Западу. У сваком случају, кад би то Русија заиста хтела – тај рати би се завршио за 48 сати”.

Генерал Кујат је за своје процене понудио и додатно образложење:

„Стално се чује – и то са разних страна – да у Украјини ратује руска регуларна армија. То и украјински председник често говори. Немам информације које би то сигурно потврдиле. Скрећем пажњу и на чињеницу да је један украјински генерал пре неки дан рекао да они не ратују са регуларном армијом Русије. Помињани су пасоши руских војника. Али, то су пасоши појединаца, а не руске армије. Да је тамо заиста руска армија – све би, тврдим, било готово за 48 сато. Све друго је пропаганда. Са обе стране”.

Кујат је од 2000 до 2002 био генерални инспектор Бундесвера, а потом до 2005 био на челу војног комитета НАТО. Утолико је значајније ово његово указивање:

„Путин уопште нема потребу да напада Кијев. Он је већ ставио до знања да би у Кијеву – кад би хтео – био за две недеље. То је, сматрам, превелик рок. Путин би био у Кијеву за пет или шест дана, а сам конфликт би био прекинут  управо у Кијеву. За 48 сати”.

Извор: fakti.org

[Solaris]

Teško je verovati da će prošireni oružani sukob ostati u okvirima konvecionalnog. Neko će pre ili kasnije pritisnuti crveno dugme.

Ma dajte dzumba, koji svjetski rat. Predstava za javnost kako bi se skrenula pažnja sa Krima.
Na kraju priče, Rusija dobija Krim a svi sretni šta je potpisano primirje ili neka slična glupost.

poz.

[dzumba]

Ja samo sugerišem šta može biti. Da je to tako bezazleno ne bi se baš svi u Evropi sikirali. Do opšteg rata dođe očas posla. Uzmi za primer Prvi svetski rat.

Kada na scenu postaviš pušku u prvom činu, ona mora opaliti u poslednjem. Tako je i sa ovom krizom. Kad neko dodaje oružje na scenu ono mora da opali.  Kad nuklearnu silu dovedeš u bezizlaz šta bi mogao neko da uradi? Ne tvrdim da će to biti. Verujem da neće. Samo ukazujem da se ako se načini par nepromišljenih potez sve može vrlo lako da krene po zlu.

[kumbor]

Не занемарујте висок ниво одсуства менталног здравља силника овог света! Преговори у Минску се настављају. Представници ДНР и ЛНР сматрају предлоге неприхватљивима, исто говори Порошенко.

[Solaris]

IZBJEGNUT NAJCRNJI SCENARIJ

U UKRAJINI ĆE 15. VELJAČE ZAVLADATI PRIMIRJE! Našli rješenje nakon 16 sati pregovora

NOVO 10:42 - Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske postigli su na pregovorima u Minsku u četvrtak opći dogovor o prekidu vatre i opći dogovor o političkom rješenju krize u Ukrajini, rekao je po završetku razgovora francuski predsjednik Francois Hollande, prenose agencije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da su čelnici usuglasili sporazum o zaustavljanju sukoba u istočnoj Ukrajini. Govoreći novinarima nakon gotovo 16 sati pregovora, Putin je rekao da su se četvoro čelnika "uspjeli usuglasiti oko glavnih pitanja", te dodao da će prekid vatre stupiti na snagu 15. veljače.

Kako je priopćio Kremlj, četvero čelnika potvrdilo je svoje poštivanje ukrajinskog teritorijalnog suvereniteta i integriteta.

Predsjednici Putin, Hollande i Petro Porošenko te njemačka kancelarka Angela Merkel, pregovore o rješavanju krize u Ukrajini počeli su u srijedu poslijepodne u glavnom gradu Bjelorusije Minsku.

09:50 Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske vratili su se u četvrtak ujutro nakon kraće pauze za pregovarački stol u Minsku kako bi pokušali postići dogovor o rješavanju ukrajinske krize, prenose agencije.

Pregovori su ranije u četvrtak prekinuti, a ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je novinarima da "nema dobrih vijesti", premda nade u uspjeh pregovora još nisu izgubljene. Porošenko je također rekao da su neki uvjeti koje je postavila ruska strana "neprihvatljivi".

Prema izvješću ruskih medija, čelnici proruskih separatista odbili su potpisati sporazum o prekidu vatre koji im je ponuđen.

Diplomatski izvori ranije su rekli da se pregovarači nakon razgovora koji su trajali cijelu noć možda nalaze nadomak postizanja dogovora.

Pregovarači okupljeni u Minsku u pokušaju zaključivanja mirovnog sporazuma za Ukrajinu "nadaju se" da bi Kontaktna skupina, okupljena paralelno u glavnom gradu Bjelorusije, mogla u petak potpisati sporazum, rekao je u četvrtak diplomatski izvor.

"Ima nade da Kontaktna skupina potpiše sporazum", rekao je taj izvor ističući da bi se tekst odnosio "na konkretnu provedbu sporazuma iz Minska od 5. rujna", prenosi AFP.

Predsjednici Porošenko, Vladimir Putin i Francoise Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel nastavili su u petak ujutro maratonske pregovore započete 13 sati ranije u Minsku.

Trostrana kontaktna skupina za Ukrajinu okuplja predstavnike Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Rusije i Ukrajine. Na sastanak skupine u Minsku pozvani su i predstavnici proruskih separatista.

Većinom mrtvo slovo na papiru, "protokol" prekida vatre na istoku Ukrajine potpisan 5. rujna u Minsku, proširen memorandumom od 19. rujna, dosad je jedini sporazum koji su potpisale sve strane u pokušaju rješavanja sukoba u kojem je poginulo više od 5300 osoba u deset mjeseci.

------------------------------

08:08 Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske nakon cjelonoćnih pregovora možda se nalaze nadomak postizanja dogovora o rješavanju ukrajinskog sukoba, rekli su u četvrtak ujutro diplomatski izvori, prenose agencije.

Pregovarači okupljeni u Minsku u pokušaju zaključivanja mirovnog sporazuma za Ukrajinu "nadaju se" da bi Kontaktna skupina, okupljena paralelno u glavnom gradu Bjelorusije, mogla u petak potpisati sporazum, rekao je u četvrtak diplomatski izvor.

"Ima nade da Kontaktna skupina potpiše sporazum", rekao je taj izvor ističući da bi se tekst odnosio "na konkretnu provedbu sporazuma iz Minska od 5. rujna", prenosi AFP.

Predsjednici Vladimir Putin, Petro Porošenko, Francoise Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel nastavili su u petak ujutro maratonske pregovore započete 13 sati ranije u Minsku.

Trostrana kontaktna skupina za Ukrajinu okuplja predstavnike Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Rusije i Ukrajine. Na sastanak skupine u Minsku pozvani su i predstavnici proruskih separatista.

Većinom mrtvo slovo na papiru, "protokol" prekida vatre na istoku Ukrajine potpisan 5. rujna u Minsku, proširen memorandumom od 19. rujna, dosad je jedini sporazum koji su potpisale sve strane u pokušaju rješavanja sukoba u kojem je poginulo više od 5300 osoba u deset mjeseci.

------------------------------

MINSK - Četverostrani razgovori o miru u Ukrajini ušli su u četvrtak rano ujutro u deveti sat i zasad nema naznaka mogućeg sporazuma, prenose svjetske agencije.

Ukrajinski, ruski i francuski predsjednik Petro Porošenko, Vladimir Putin i Francois Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel održali su nekoliko rundi razgovora iza zatvorenih vrata, najprije sami, potom s ministrima vanjskih poslova i savjetnicima, da bi potom ponovno razgovarali u četiri oka.

Čelnici namjeravaju potpisati zajedničku izjavu kojom se podupire teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine, rekao je izvor iz ukrajinskog izaslanstva, prenosi Reuters.

Po istom izvoru, kontaktna skupina (Rusija, Ukrajina, OESS) pripremit će odvojeni dokument kojim se potpisnici obvezuju na poštivanje plana o prekidu vatre, dogovorenog u rujnu u Minsku.

Razgovori bi mogli potrajati još najmanje pet do šest sati, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika .

"Imamo još pet, šest sati posla. Najmanje toliko. Nećemo otići bez sporazuma o bezuvjetnom prekidu vatre. Traje borba živaca", napisao je savjetnik Valerij Čali na Facebooku.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je je da "razgovori nisu laki i da se nastavljaju", dodajući da će njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier odgoditi planirani put u Brazil.

Za razliku od Nijemaca, ruski ministar vanjskih poslova sergej Lavrov ranije je rekao da "razgovori teku više nego super".

Porošenko je uoči razgovora izjavio da su razgovori u Minsku posljednja šansa za okončanje sukoba u kojem je dosad poginulo više od 5400 ljudi.

"Ili će doći do deeskalacije, primirja i povlačenja teškog naoružanja, ili će situacija izmaći kontroli", rekao je Porošenko, prenosi dpa.

Glasnogovornik kancelarke Merkel, Steffen Seibert istaknuo je da sastanak predstavlja "tračak nade, ništa više od toga".

Nade u uspjeh sastanka porasle su kada su u Minsk doputovali čelnici separatista, Aleksander Zaharčenko i Igor Plotnicki. Oni će potpisati sporazum ako razgovori budu uspješni, rekao je za dpa Andrej Purgin iz samoproglašene Narodne republike Doneck.

Paralelno sa summitom, u Minsku se sastala kontakna skupina koja s izaslanicima separatista pokušava dogovoriti pojedinosti mirovnog plana.

Denis Pušlin iz Narodne Republike Doneck rekao je da je prerano govoriti o uspjehu. "Situacija se razvija pozitivno, ali samo će vrijeme pokazati hoće li biti konačnog rezultata", kazao je.

Ukrajinska vlada objavila je u srijedu da je njezinih 19 vojnika ubijeno u napadu separatista kod grada Debalceva, što je jedan od najvećih gubitaka u devet mjeseci rata.

Pobunjenici koji su u siječnju prekinuli petomjesečno primirje pokušavaju okružiti vladine snage u tom gradu, strateški važnom jer bi im omogućio povezivanje glavnih uporišta.

Washington je istovremeno počeo otvoreno govoriti o naoružavanju i obuci ukrajinskih vojnika za obranu od "ruske agresije".

Zapovjednik američkih snaga u Europi Ben Hodges izjavio je da će američka vojska početi uvježbavati ukrajinske vojnike. Obuka će početi u ožujku i jedna bojna američkih vojnika uvježbavat će tri ukrajinske bojne, rekao je Hodges tijekom posjeta bazi NATO-a u Szczecinu na sjeverozapadu Poljske.

Po njegovim riječima, ruski vojnici izravno su intervenirali u borbama oko Debalceva i ako ofenziva uspije, mogli bi krenuti na luku Mariupolj.

"Prema količini streljiva i vrsti opreme vrlo je očito da se radi o izravnoj ruskoj intervenciji u području Debalceva", istaknuo je Hodges.

Također je kazao da je uz ukrajinsku granicu raspoređeno deset ruskih bojni.

-----------

Legarde: Ukrajini paket pomoći vrijedan 40 milijarda dolara

Ukrajina bi tijekom sljedeće četiri godine trebala primiti paket pomoći u iznosu od 40 milijardi dolara, a polovicu tog novca osigurat će Međunarodni monetarni fond (MMF), izjavila je u četvrtak predsjednica MMF-a Christine Lagarde.

Nakon godinu dana političkog kaosa i rata, Ukrajina je na rubu bankrota i sada se nada sporazumu s MMF-om koji bi otvorio put većem financijskom paketu. Stručnjaci MMF-a dogovorili su s Kijevom novi gospodarski program s oko 17,5 milijardi dolara koje će osigurati ta financijska institucija, dok će ostatak novca osigurati međunarodna zajednica, kazala je Lagarde.

"Sveukupno, financijski paket će iz raznih izvora dosegnuti broj od oko 40 milijardi dolara, a novac će pristizati naredne četiri godine", kazala je šefica MMF-a. Prema njezinim riječima, Ukrajina je prihvatila provesti reforme koje, između ostalog, u ranijoj fazi uključuju povećanje taksi na energente, restrukturiranje banaka, način upravljanja državnim poduzećima i borbu protiv korupcije.

"Glavni rizik, naravno, ovisi o geopolitičkom razvoju događaja koji bi mogao utjecati na tržište i povjerenje ulagača", istaknula je Lagarde.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je potvrdio da program MMF-a predviđa "vrlo teške" reforme na području borbe protiv korupcije, restrukturiranje energetskog sektora, smanjenje državne potrošnje i državne birokracije.

http://www.jutarnji.hr/

[jeremijaljesina]

Krim se ne spominje niti jednom rjecju... Dakle vjerojatno slijedi nastavak tragedije.

[Morskoprase]

Dakle, uspjeli su. Sad, kad se uvukao još MMF, Ukrajina kao država više ne postoji. Znam, da zvući melodramatićno, ali... kuda će? Prodali je za 10 miljardi $ godišnje. Kijevska je vlast dobila procente, a narod dugove. Ako bi je Rusi hteli uzeti, morat će uzeti I tih 40ak miljardi $ dugova. A od toga novca neće se videti ni sjena. I tako ostade Ukrajincima samo jedan put, u integraciju, gde su već svi pod kontrolom I utjecajem MMFa I EB. Neki će reći, da bi se isto moglo reći I za ruski kredit Ukrajini. No, da je neko platio I otplatio ruski dug (a ponekad su ga I otpisali), ćuo sam. Al da se neko rešio MMF-a, EB I slićnih pijavica, e to još nisam. Pa čak I da hoćeš (kao Grčka), neće da te puste. Kažu, previše bi utjecalo na ideju EU... (ono kao složno, jednakopravno, solidarno)

[motorista 57 klasa]

Putin posle 15 sati razgovora: Dogovoren prekid vatre, kao i specijalni status za Donjeck i Lugansk
Novosti Online | 12. februar 2015.  11:32 |

Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je posle sastanka u Minsku da je dogovoren prekid vatre, koji stupa na snagu u ponoć, 15. februara
Srodne vesti

  
Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je posle sastanka u Minsku da je dogovoren prekid vatre.

On je rekao da je potpisan dogovor, po kome će ukrajinska vojska povući teško naoružanje, dok će se proruske snage vratiti na položaje koje su zauzimali u septembru 2014. godine.

Bezbednosna zona koja razdvaja dve strane mora biti najmanje 50 kilometara za artiljeriju kalibrea preko 100 milimetara, 70 kilometara za regularne bacače raketa i 100 kilometara za teško naoružanje sa velikim dometom, kao što balistički projektili ''Točka-U'', stoji u dokumentu.

''Mislim da smo postigli veliki dogovor. Prekid vatre počinje u ponoć 15. februara'', izjavio je Putin.

Uslovi primirja navedeni su u dokumentu koji su danas potpisali članovi kontakt grupe. Članove te grupe čine predstavnici proruskih snaga, Kijeva i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, rekao je Putin.

Današnji dogovor uključuje i ponavljanje tačaka iz sporazuma potpisanog u septembru 2014. godine, što znači da se Ukrajina obavezuje da će Kijev usvojiti zakone koji se tiču posebnog statusa regiona Luganska i Donjecka.

Kako navode mediji, ukrajinska Rada ima mesec dana da odobri specijalni status za Donbas.

izvor:novosti.rs

[lovac]

Postigli su dogovor i verovatno potpisali nešto - ali bez velikog brata!

Prosto sumnjam, da će veliki brat dopustiti da se sukob u Ukrajini ugasi! To nije u njegovom ''nacionalnom interesu''.

[Solaris]

NADA ZA MIR

PRVI PUT CIJELA ISTINA O UKRAJINI U 13 točaka otkrivamo što je zapravo potpisano u Minsku

Donosimo glavne točke sporazuma između proruskih pobunjenika i izaslanika Kijeva, potpisane u Minsku gdje se se sastali na pregovorima predsjednici Vladimir Putin, Petro Porošenko i Francois Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel.

Taj dokument od 13 točaka preuzima velikim dijelom točke "protokola" o prekidu vatre potpisanom 5. rujna u Minsku, razrađene u memorandumu od 19. rujna, ali koji nisu donijele trajni mir.

Novi tekst proširuje tampon zonu, od kuda treba povući teško naoružanje i inzistira da Kijev kontrolira granice kao i na provođenju ustavnih reformi u zemlji.

1. Strane u sukobu se obvezuju na bilateralni prekid vatre od 15. veljače u ponoć po vremenu u Kijevu (subota 23 sata po srednjoeuropskom) u regiji Donjeck i Lugansk. Sporazum iz rujna je predviđao uspostavu prekida vatre, ali to nije ispošoivano.Novi prekid vatre, uveden 9. prosinca također nije realiziran.

2. Dokument predviđa da obje strane povuku "svo teško naoružanje kako bi se uspostavila tampon zona široka 50 km i duga 140 km". Prethodni sporazum predviđali su zonu od 30 km širine.

3. Novi dokument precizira da je sadašnja crta fronte za snage Kijeva crta fronte, a za separatiste koji su od rujna zauzeli teritorij, ona treba odgovarati crti na snazi tijekom sporazuma iz Minska 19. rujna.

4. Povlačenje teškog naoružanja treba početi najduže dva dana nakon stupanja na snagu prekida vatre i treba završiti u roku od 14 dana.

5. Tekst također predviđa "povlačenje stranih oružanih skupina, vojne opreme i plaćenika s ukrajinskog teritorija, pod nadzorom OESS-a".

6. Tim dokumentom se predviđa i oslobađenje svih zatvorenika i talaca zatočenih od početka sukoba u travnju. Taj uvjet je već postavljen u prethodnim sporazumima ali je bio tek djelomično poštovan. Posljednja masovna razmjena stotine zatvorenika je bila krajem prosinca.

7. Kao i prethodni sporazumi, novi dokument predviđa pokretanje dijaloga radi održavanja lokalnih izbora, sukladno ukrajinskom zakonu i radi određivanja budućeg statusa regija Donjeck i Lugansk.

8. Predviđa se i amnestija za borce uključene u sukob.

9. Kijev je već u rujnu usvojio "specijalni status" teritorija pod kontrolom pobunjenika koji im je davao više autonomije, zajamčio slobodno korištenje ruskog i predviđao organiziranje lokalnih izbora 7. prosinca. Jedan drugi zakon predviđao je amnestiju dijela pobunjeničkih boraca.

Pobunjenici su odbacili ponudu i organizirali su 2. studenoga vlastite predsjedničke i parlamentarne izbore, koje su Kijev i Zapad osudili.

10. Ukrajina je objavila poništenje dvaju zakona i od sredine studenoga je prekinula financiranje teritorija pod kontrolom pobunjenika. Pobunjenici od tada upozoravaju na "gospodarsku blokadu" koju provodi Kijev.

Dokument precizira da se moraju odrediti "načini" uspostave gospodarskih i socijalnih veza, poput isplate mirovina, između zona pod kontrolom ukrajinskih snaga i pobunjenika.

11. Ukrajina treba odrediti djelovanje svog bankovnog sustava u regijama u sukobu.

12. Kontrola granica treba biti u nadležnosti snaga Kijeva u cijelom području sukoba, nakon održavanja lokalnih izbora.

13. Tekst predviđa provođenje ustavnih reformi, među kojima pokretanje izrade novog Ustava do kraja 2015. i "decentralizaciju" regija Donjecka i Luganska u dogovoru s predstavnicima tih zona.

http://www.jutarnji.hr/

[pvanja]

Sta kaze veliki brat

13.02.2015

"Primirje neće trajati ni 7 dana"

IZVOR: TANJUG, B92

Vašington -- Američki republikanski senator Džon Mekejn ocenio je da je sporazum o prekidu vatre iz Minska neodrživ i da neće trajati ni sedam dana.

"Čini mi se da je to neizvodljivo. To je saniranje rane hanzaplastom i moje je predviđanje da neće trajati ni nedelju dana", rekao je Mekejn, komentarišući sporazum koji su u utorak postigli Kijev, Moskva, Pariz i Berlin.

Prema tom sporazumu, prekid vatre stupa na snagu 15. februara, a sve strane su dužne da, u roku od dve sedmice, povuku teško naoružanje kako bi bila stvorena bezbednosna zona, podsećaju agencije.

"Ako se to desi, i svinje će početi da lete", prokomentarisao je Mekejn.

Američki senator je rekao i da diplomatski napori za postizanje mira neće uroditi plodom ako SAD ne upute defanzivnu vojnu pomoć Ukrajini.

Mekejn je prošle sedmice u Minhenu, gde je učestvovao na bezbednosnoj konferenciji, rekao da su SAD delimično krive za to što ukrajinska vojska koristi kasetne bombe.

"Da smo ih snabdeli naoružanjem koje im je bilo potrebno, oni ne bi morali da koriste kasetne bombe. To je delimično naša greška", rekao je Mekejn.

Hjuman Rajts Voč potvrdio je u izveštaju u novembru prošle godine tvrdnje stanovništva u Donjeckoj i Luganskoj Republici da su ukrajinske trupe koristile kasetnu municiju u naseljenim područjima.

[pvanja]

13.02.2015

Porošenko: Ne gajimo iluzije o miru
IZVOR: TANJUG

Kijev -- Ukrajinski predsednik Petro Porošenko izjavio je da dogovori postignuti u Minsku daju nadu u političko rešenje, ali da nije uvbeđen da će se oni ispunjavati.

"Neka niko ne gaji iluzije i ne bih da ostavljam utisak naivca - do mira još ima podosta! A čvrsto uveren da će se poštovati uslovi mira potpisani u Minsku nije niko", rekao je Porošenko obraćajući se pripadnicima Nacionalne garde a prenosi UNN.

Prema njegovim rečima, uz snažnu podršku međunarodne zajednice i potpuno jasnom pozicijom partnera iz EU, dostignuti su "dogovori koji daju nadu, da će događaji u Donjeckom basenu iz nasilne faze preći u stanje političkog rešavanja".

Porošenko je rekao da je karakteristika ovih dogovora u Minsku u tome što su pregovori vođeni neposredno uz učešće predstavnika zemalja EU, kao i predsednika Rusije, navodi UNN.

U glavnom gradu Belorusije juče je završen sastanak lidera "Normandijskog kvarteta" (Rusija, UKrajina, Nemačke, Francuska) - Vladimira Putina, Porošenka, Angele Merkel i Fransoa Olanda, kao i razgovori Kontakt-grupe, koji su rezultirali usvajanjem dva dokumenta, od kojih je prvi naslovljen "Paket mera za primenu sporazuma iz Minska".

Prva od 13 tačaka tog dokumenta podrazumeva hitan i sveobuhvatan prekid vatre u određenim područjima Donjecke i Luganske oblasti i njegova striktna implementacija počev od 12 sati (po kijevskom vremenu), 15. februara.

Druga tačka predviđa povlačenje teškog naoružanja obe strane na lokacije na pođednakom rastojanju od linije razdvajanja, kako bi se stvorila bezbednosna zona najmanje 50 kilometara širine za artiljerijske sisteme kalibra 100mm i više, zona bezbednosti od 70 kilometara širine za višestruke raketne bacače i zona od 140 kilometara širine za višecevne raketne bacače.

[kumbor]

Sta kaze veliki brat

13.02.2015

"Primirje neće trajati ni 7 dana"

IZVOR: TANJUG, B92

Vašington -- Američki republikanski senator Džon Mekejn ocenio je da je sporazum o prekidu vatre iz Minska neodrživ i da neće trajati ni sedam dana.

"Čini mi se da je to neizvodljivo. To je saniranje rane hanzaplastom i moje je predviđanje da neće trajati ni nedelju dana", rekao je Mekejn, komentarišući sporazum koji su u utorak postigli Kijev, Moskva, Pariz i Berlin.

Prema tom sporazumu, prekid vatre stupa na snagu 15. februara, a sve strane su dužne da, u roku od dve sedmice, povuku teško naoružanje kako bi bila stvorena bezbednosna zona, podsećaju agencije.

"Ako se to desi, i svinje će početi da lete", prokomentarisao je Mekejn.

Američki senator je rekao i da diplomatski napori za postizanje mira neće uroditi plodom ako SAD ne upute defanzivnu vojnu pomoć Ukrajini.

Mekejn je prošle sedmice u Minhenu, gde je učestvovao na bezbednosnoj konferenciji, rekao da su SAD delimično krive za to što ukrajinska vojska koristi kasetne bombe.

"Da smo ih snabdeli naoružanjem koje im je bilo potrebno, oni ne bi morali da koriste kasetne bombe. To je delimično naša greška", rekao je Mekejn.

Hjuman Rajts Voč potvrdio je u izveštaju u novembru prošle godine tvrdnje stanovništva u Donjeckoj i Luganskoj Republici da su ukrajinske trupe koristile kasetnu municiju u naseljenim područjima.

Pitam se, pitam, ako je reč o aviobombama, kako misle da bi Ukrajinci kačili te bombe na svoje avione, gde čak i brave nosača podvesnog tereta imaju različite dimenzije. Npr. izgleda da su brave sovjetskog obrasca sa korakom 250mm, dok su NATO brave sa korakom od 14in -356mm.