Srednje škole uskoro bi mogle da dobiju predmet po ugledu na nekadašnju odbranu i zaštitu. Mladima nedostaju i osnovna znanja o značaju odbrane zemlje i oružanim snagamaODBRANA zemlje mogla bi ponovo da se predaje kao predmet u srednjim školama u Srbiji. Za razliku od stare Odbrane i zaštite, vojna nastava biće prilagođena ulozi i zadacima Vojske Srbije. O kosturu novog predmeta uskoro će razgovarati prosvetne i vojne vlasti.
Ideja o obnovi srednjoškolskog predmeta u okviru koga bi deca učila osnove vojne nauke potekla je iz Ministarstva odbrane. U nacrtu izmena i dopuna Zakona o odbrani i vojsci, planirano je uvođenje nastave na kojoj bi stariji srednjoškolci dobili osnovna znanja o sistemu odbrane.
Osnovni razlog za razmišljanje o povratku odbrane i zaštite u srednje škole, kako objašnjavaju u Ministarstvu odbrane, jeste nedostatak čak i osnovnih znanja o vojnoj doktrini, ulozi vojske i značaju odbrane kod mladih.
- Nije reč o predvojničkoj obuci kakvu pamtimo iz vremena SFRJ - objašnjavaju u Ministarstvu. - Srbija danas ima profesionalnu vojsku koja je bazirana na obustavi služenja vojnog roka. Trenutno stasavaju mladi koji su lišeni znanja o odbrani zemlje. Zato se razmišlja o načinu na koji bi stariji srednjoškolci učili o vojsci i tako negovali vezu između oružanih snaga i naroda.
Slična vrsta predmeta, pod nazivom Odbrana i zaštita, u domaći školski sistem uvedena je krajem šezdesetih godina. Na ovim časovima đaci prve i druge godine učili su organizaciju JNA, osnove njene doktrine, spoljnopolitičko opredeljenje zemlje. Plan i program podrazumevao je i rukovanje puškom, bombom, pa čak i logorovanja. Sa raspadom SFRJ, početkom devedesetih godina, ovaj predmet je napustio učionice.
LOŠI KADROVI
PREDVOJNIČKA obuka, kao i nastava obuke i zaštite u školama i na fakultetima, imale su niz manjkavosti, zbog čega su često smatrane viškom u obrazovnom sistemu. - To treba izbeći po svaku cenu. Treba izvući pouke iz grešaka nekadašnje predvojničke obuke, koju su držala „rashodovana“ vojna lica. Loši oficiri postali su nastavnici, iako nisu bili osposobljeni za rad u školama. To je jedan od razloga što se ovaj praktični predmet pretvorio u najprostije bubanje.
Da novim generacijama nedostaju elementarna znanja o samozaštiti, i odbrani i oružju, smatra i prof. dr Ivan Ivić, penzionisani profesor Filozofskog fakulteta i koautor Strategije obrazovanja do 2020. godine
- Svakako ne bi bilo loše da nove generacije dobiju osnovne informacije o ovoj oblasti - smatra Ivić. - Dobro bi bilo da se pripremom tog predmeta ne bavi samo vojska, već i stručnjaci za obrazovanje. Najgora varijanta jeste stvaranje još jednog predmeta koji će da se svodi na golo „bubanje“. Svrha može da se postigne samo jasnim ciljevima nastave i načina realizacije nastave, kako bi deca zaista naučila nešto što će im koristiti u životu.
Ivić smatra da osnove odbrane deca uče ne kao klasični predmet, nego kao neki vid vannastavne aktivnosti.
Sa ovakvim stavom se slaže i kontraadmiral u penziji Boško Antić, koji napominje da su predvojnička obuka i odbrana i zaštita po starom modelu danas - prevaziđene.
- To je odgovaralo vojsci kakva je bila JNA - ističe Antić. - O sistemu odbrane deca bi danas trebalo da uče u obliku koji odgovara vremenu, kao i karakteru naše vojske. Nastavu bi trebalo osavremeniti i učiniti je zanimljivom.
Izvor:
novosti.rs