Prenjeti ćemo članak na ovu temu objavljen na stranici "
Hrvatski Vojnik" 2007 godine ,autor je Siniša Radaković ;
Laki PZO sustavi
Samovozni PZO sustavi koji su u osnovi namijenjeni protuzračnoj obrani na malim udaljenostima silom prilika evoluirali su u sustave za djelovanje u okruženju intenzivnih borbenih djelovanja unutar asimetričnih operacijaU posljednjih pet desetljeća protuzračna obrane za male visine koncentrirala se na uništavanje prijetnji kao što su lovci-bombarderi, jurišnici i borbeni helikopteri. Tek u posljednjih nekoliko godina sustavi protuzračne obrane intenzivnije se razvijaju u smjeru djelotvornog uništavanja ciljeva kao što su izvidničke i borbene bespilotne letjelice te krstareći projektili. Uz to od lakih se PZO sustava očekuje da će podjednako uspješno djelovati danju, noću i po teškim vremenskim uvjetima. Oznaka laki znači da su ti sustavi lako pokretljivi, kako taktički (postavljeni na vozila velike pokretljivosti) tako i strateški (dovoljno mali i lagani da ih se prevozi i u manjim transportnim avionima i helikopterima). Pokretljivost je važna kako bi se ostvarila brza i učinkovita zaštita suvremenih ekspedicijskih snaga. Najnoviji zahtjevi su da se PZO sustavi malog dometa (SHOrt-Range Air Defense - SHORAD) integriraju i sa sustavima većeg dometa sposobnima uništavati balističke projektile te - u bliskoj budućnosti - rakete, topničke i minobacačke granate.
AvengerZa uništavanje ciljeva u zraku koji lete na vrlo malim visinama suvremene vojske rabe lake PZO raketne sustave koji su većinom projektirani za lansiranje s ramena vojnika, poznatiji kao MANPADS-i. U nekim državama MANPADS-e nadopunjuje samovozno protuzračno topništvo, čija je najveća prednost što se može rabiti i u uništavanju ciljeva na zemlji. U vojskama zapada ili onima orijentiranim na kupnju oružja zapadnog podrijetla najrasprostranjeniji MANPADS je američki Raytheon Fim-92 Stinger s infracrvenim sustavom samonavođenja. Stinger je u operativnu uporabu uveden još 1982. Na osnovi Stingera tvrtka Boeing je početkom osamdesetih razvila samovozni laki PZO sustav AN-TWQ-1 Avenger kako bi američkim oružanim snagama osigurala PZO sustav male mase i izvrsne prohodnosti. Zbog toga je Avenger postavljen na terensko vozilo Hummer tvrtke AM General. Avenger ima stabiliziranu kupolu s osam Stinger projektila spremnih za lansiranje iz dva četverostruka lansera. Otkrivanje ciljeva i usmjeravanje projektila obavlja se pomoću optičnog (za dnevno djelovanje) ili infracrvenog ciljnika FLIR (za noćna djelovanja). Ako rabi najnoviju inačicu Fim-92C Avenger može uništavati ciljeve do udaljenosti od 4500 metara i u rasponu visina od 0 do 3800 metara.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 1 : AN-TWQ-1 Avenger
Za blisku samoobranu Avenger je opremljen teškom strojnicom FN Herstal MP3 kalibra 12,7 mm. Uz strojnicu je spremnik za 300 metaka spremnih za ispaljivanje. Maksimalno učinkovit domet ove strojnice je oko 200 metara.
Dodatnih osam projektila Stinger nosi se u posebnom spremniku unutar vozila. Osim što se mogu lansirati iz Avengerovih lansera, Stingeri se mogu lansirati i na klasična način s ramena vojnika. Dosad je napravljeno više od 1000 Avengera za potrebe američke kopnene vojske i marinaca. Prvi su postali operativni tijekom 1989. godine. Tijekom 1996. 74 Avengera prodana su Tajvanu, a 1998. 50 je prodano Egiptu. Nakon što je 2004. isporučen zadnji egipatski Avenger, Boeing je zatvorio proizvodnu liniju u Huntsvilleju (Alabama). Ona je ponovno pokrenuta u lipnju ove godine kako bi se obavila dodatna isporuka 25 Avengera Egiptu. Posao vrijedan 50 milijuna američkih dolara obuhvaća isporuku rezervnih dijelova i pomoć pri održavanju sustava. Početak isporuke tih Avengera planiran je za rujan iduće godine. Ako se ostvari bar dio planova o izvozu Avengera u Južnu Koreju, Češku, Poljsku ili Tajland, pogon u Huntsvilleju će još godinama biti otvoren.
Turski projektiTurska industrija čvrsto je uključena u proizvodnju European Stingera, pa ne čudi da je tamošnja vojska zatražila razvoj samovoznog lakog PZO sustava temeljenog na tom projektilu. Turska tvrtka Aselsan razvila je laki lanser pogodan za ugradnju na širok spektar vozila. Turska je vojska naručila 126 lansera u dvije inačice. Prva je Atilgan namijenjena ugradnji na oklopne transportere M113. Atilgan se sastoji od dva četverostruka lansera. Druga inačica je Atas za sustav Zipkin. Riječ je o lakom lanseru za dva projektila namijenjen ugradnji na terensko vozilo Land Rover. Svaka je inačica opremljena i teškom strojnicom kalibra 12,7 mm.
Tvrtka Aselsan stranim kupcima nudi prilagodbu svojih sustava i drugim lakim PZO raketnim projektilima. Tako je sredinom 2005. nizozemska vojska naručila 18 lansera namijenjenih ugradnji na laka oklopna vozila Fennek 4x4 kao zamjenu za PZO topove Gepard kalibra 35 mm. Nizozemska konfiguracija će imati dva projektila Stinger spremna za lansiranje.
ASRADJoš jedan europski korisnik Stingera je njemačka vojska. Za njezine potrebe tvrtka Rheinmetall je razvila sustav ASRAD (Advaced Shor Range Air Defence) namijenjen PZO obrani na malim udaljenostima. Razvijan je kao privatni projekt, iz modularnog ASRAD-a se mogu lansirati i drugi laki PZO projektili kao što je MBDA-ov Mistral i Igla-1 ruske tvrtke Kolomna KBM. Mala masa omogućuje ugradnju ASRAD-a na gusjeničare i vozila na kotačima. Tako je njemačka vojska odlučila ASRAD-ima opremiti svoja laka zračnodesantna oklopna vozila na gusjenicama Wiesel 2 (također proizvod Rheinmetalla). Njemačka je narudžba obuhvatila 50 vozila Ozelot (Wiesel 2 s ASRAD-om) s četverosturkim lanserom, deset vozila opremljenih motrilačkim radarom Ericsson Improved Hard 3D i sedam zapovjednih vozila na razini bitnice. Radar Improved Hard može istodobno pratiti do 20 ciljeva na maksimalnoj udaljenosti od 20 000 metara i do visine od 10 000 m.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 2 : Sustav ASRAD na vozilima Wiesel 2
U listopadu 2000. Rheinmetall je dobio ugovor vrijedan 117 milijuna američkih dolara za isporuku 54 ASRAD-a grčkoj vojsci koja ih je ugradila na terenska vozila Hummer (lokalne proizvodnje). U srpnju 2002. finska vojska naručila je ASRAD-R sustav, koji je Rheinmetall razvio u kooperaciji s tvrtkom Bofors Dynamics, a iz kojeg se mogu lansirati vođeni projektili RBS 70 (četiri komada). ASRAD-R je povezan s motrilačkim radarom Hard 3D. Svoje je ASRAD-R lansere postavila na terenske kamione Mercedes Unimog 5000. Rheinmetall je obavio i testiranje mogućnosti ugradnje sustava na oklopni transporter BAE Systems M113.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 3 : ASRAD na grčkim Hummerima
StarstreakBritanska vojska ima bogato iskustva ne samo u korištenju lakih PZO sustava već i u njihovom razvoju. Sustave Blowpipe i Javelin rabila je isključivo kao lake sustave namijenjene lansiranju s ramena vojnika. S dolaskom najnovijeg britanskog lakog PZO sustava Thales Strastreak odlučila ga je rabiti isključivo na lakim terenskim vozilima uz zadržavanje sekundarne mogućnosti uporabe s ramena. Zbog toga je prvih 135 kupljenih projektila namijenjeno uporabi s gusjeničara BAE Systems Stormer koji je u prve postrojbe došao 1995., a puni operativni status dobio je dvije godine kasnije. Na svaki Stormer postavljen je na hidraulički pokretan lanser s osam projektila spremnih za lansiranje (i još 12 pričuvnih u vozilu). Umjesto radara ugrađen je pasivni infracrveni ekektrooptički sustav Thales Optronics Mk 2.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 4 : Lansiranje projektila Strastreak s vozila Stormer
Iako nikad nisu objavljeni službeni podaci o mogućnostima Starstreaka procjenjuje se da taj laserski vođen projektil leti brzinom većom od 3 Macha i može uništavati ciljeve na udaljenostima od 300 do 7000 metara. Tvrtka Thales je 2001. dobila ugovor vrijedan 70 milijuna britanskih funti za razvoj termovizijskog sustava motrenja kako bi se poboljšale mogućnosti djelovanja noću i po lošem vremenu. U kolovozu 2004. britansko je ministarstvo obrane Thalesu dodijelilo ugovor vredniji od 181 milijuna britanskih funti radi isporuke dodatnih projektila. Početak isporuke prvih projektila iz te serije planiran je za ovu godinu.
Thales je razvio i druge lansere prilagođene raznim vozilima. Za velika oklopna vozila, kao što je borbeno vozilo na kotačima Piranha tvrtke Mowag, razvijen je oklopni lanser. Olakšani lanser sa šest projektila spremnih za lansiranje dovoljno je lagan da se može ugraditi i na manja oklopna vozila konfiguracije 4x4.
Najnoviji Thalesov proizvod je Thor MultiMission System kupola bez posade. Thor, zajedno s četiri projektila Starstreak spremnih za lansiranje, ima masu od samo 500 kg što omogućava njegovu ugradnju na širok spektar vozila na gusjenicama i kotačima. Tijekom 2005. Thales je pokazao prototip Thora postavljenog na terensko vozilo ATL Pinzgaure 6x6 koje rabi i britanska vojska. Osim za lansiranje projektila Starstreak, Thor se može rabiti i za lansiranje drugih PZO projektila kao što je Stinger, ali i za lansiranje protuoklopnih vođenih projektila kao što su Javelin ili Spike-LR.
MistralFrancuski laki PZO sustav s infracrvenim samonavođenjem Mistral (tvrtke MBDA) još je jedna uspješnica na tom području koja je pronašla primjenu i u samovoznim PZO sustavima. Laki lanser s dva projektila Atlas može se postaviti na gotovo svako terensko vozilo konfiguracije 4x4. Ova jeftina solucija privukla je mnoge kupce, među ostalima i mađarsku vojsku (kupila je Mistrale 2000. godine). Francuska vojska rabi 30 Thomson Shorts Aspic lansirnih sustava koji uključuju i četiri projektila Mistral spremnih za lansiranje. Aspice su postavili na laka višenamjenska terenska vozila Peugeot P4 4x4. Na izložbi Eurosatory, održanoj u lipnju prošle godine tvrtka MBDA je pokazala novu kupolu koja se može postaviti na široki spektar vozila.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 5 : Kupola Thor
Odlika nove kupole je višenamjenska, to jest vozilo na koje se ugradi može obavljati više protuzračnih i protuoklopnih zadaća istodobno (Multi Purpose Combat Vehicle - MPCV). Kupola je zajednički proizvod tvrtki MBDA i Rheinmetalla. Na Eurostaroryu MPCV je bio postavljen na višenamjensko lako borbeno vozilo Panhard VBR 4x4. Ako se konfigurira isključivo za PZO obranu kupola se može opremiti sa četiri Mistral projektila spremnih za lansiranje. Moguće je postaviti i četiri nova MBDA-ova protuoklopna projektila Milan-ER dometa 3000 metara. Na vozilima veličine VBR-a dodatnih četiri projektila može se prevoziti u unutrašnjosti, ali se moraju ručno postaviti na lanser. U sredini lansera nalazi se Rheinmetallov stabilizirani elektrooptički ciljnik sposoban za otkrivanje i gađanje ciljeva u zraku i na zemlji, danju i noću. Uz to, kupola je opremljena i teškom strojnicom HMG kalibra 12,7 mm za samoobranu vozila.