PALUBA
October 05, 2022, 03:37:20 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno,
Obaveštenje o dopunama pravilnika foruma
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13   Go Down
  Print  
Author Topic: O podmornicama uopšteno  (Read 130412 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #45 on: January 07, 2012, 04:24:06 pm »

Različite njemačke podmornice prvi svjetski rat. Lijep prikaz različitosti (trupa, pramca....)


* P70001.jpg (115.19 KB, 640x486 - viewed 145 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #46 on: January 07, 2012, 08:02:30 pm »

Još jedna slika Fultonove podmornice sa opisom.


* part-176-2.jpg (53.25 KB, 650x467 - viewed 152 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #47 on: January 08, 2012, 06:11:59 am »

Mogući oblici oštečenja na podmornici


* P110001.jpg (56.49 KB, 639x349 - viewed 158 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #48 on: January 08, 2012, 06:21:34 am »

Nisu standardne podmornice, ali koriste sve pronalaske podmorničarstva.


* P180001.jpg (118.59 KB, 573x639 - viewed 144 times.)

* P190001.jpg (26.04 KB, 637x205 - viewed 129 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #49 on: January 08, 2012, 03:35:31 pm »

Teorija podmornice

Plovnost
Plovnost je sposobnost podmornice da plovi na određenoj vodnoj liniji (pvl) na površini ili pod vodom na određenoj dubini koja ne prelazi graničnu. Pri tom je podmornica opterećena težinama nužnima za njenu namjenu. Za razliku od površinskog broda, podmornica pored istisnine na površini (D↑) ima i podvodnu istisninu (D↓). Punjenje glavnih balastnih tankova podmornica zaronjava, tj. poništava se njezina  rezervna plovnost koju čini nepropusni dio volumena iznad vodene linije na kojoj podmornica plovi na površini. Suvremena podmornice imaju rezervnu plovnost od 12 do 20% u usporedbi sa D↑. U površinskom položaju, položaj je težišta sistema (G) iznad težišta istisnine (F), kao i u površinskih brodova.  Međutim, kad je podmornica u podvodnoim položaju, F je iznad G.  Treći slučaj nastupa kad u podvodnom položaju težina podmornica postaje jednaka uzgonu (D↓=U=Vp •ɣ/Mp/) i taj idealni  slučaj naziva se “lebdenje”. U praksi na podmornicu u podvodnom položaju  djeluje i preostala plovnost  (Q/+/ ili /-/ i tada podmornica ima tendencuiju da izroni ili zaroni. Proizlazi dakle  da se podmornica na određenoj dubini može održati  statički, povremenim punjenjem u tank uravneteženja – regler, ili pražnjenja iz njega, i dinamički, u plovidbi, povremenim radom horizontalnih kormila, tj. hidrodinamičkim utjecajem.  Plovidba pod vodom  na ravnoj kobilici  postiže se uravnoteženjem trim-momenata, prebacivanjem vode iz jednog u drugi trim-tank (pramčani i krmeni trim-tank smješteni su    na krajnjim toćkama čvrstog trupa, što dalje od težišta sistema G), ili radom horizontalnih kormila. U stanju lebdenja promjena trima podmornice postiže se samo prebacivanjem vode iz jednog u drugi trim-tank.

 

Stabilitet podmornice

Stabilitet
podmornice je sposobnost da plovi u položaju stabilne ravnoteže te da se vrati u prvobitan položaj, pošto prestane djelovanje sila koje si izazvale nagib. Za razliku od nadvodnog broda, u podmornice postoji nadvodni (↑) i podvodni (↓) stabilitet, te stabilitet pri zaronjavanju i izronjavanju. Vrijednost metacentarske visine (MG) u površinskom položaju za jednotrupne podmornice iznose oko 20cm, a u dvotrupnih oko 30cm. Karekteristično je da podmornice imaju prosječno dvostruko veći opseg stabiliteta od površinskih brodova. Za razliku od površinskog položaja – pri djelovanju neke sile podmornica se pod vodom naginje za neki kut (d) i tada F ne mijenja položaj te stvara povratni moment (Mp). Upodvodnom položaju, kad je podmornica potpuno zaronjena, ne postoji plovna vodna linija, pa prema tome ni moment tromosti; stoga metacenter (M)zauzima isti položaj s težištem istisnine (F). Proizlazi dakle da tada ne postoji stabilitet forme, već samo stabilitet težine, pa se može zaključiti da se bolji stabilitet podmornice u podvodnom položaju postiže rasporedom težina koje spuštaju težište sistema (G) prema dolje i povećavaju vrijednost FG, s obzirom na to da se F ne pomiče. Za suvremene podmornice u zaronjenom položaju vrijednost metacentarske visine FG kreću se između 17 i 35cm. Karakteristike podvodnog stabiliteta podmornice identične su za poprečni i uzdužni stabilitet. U idealnome slučaju (bez slobodnih površina)krivulja stabiliteta podmornice pravilna je sinusoida s maksimalnim kutom nagiba 90° i kutom prevrtanja 180°. Pri zaronjavanju i izronjavanju , podmornica se otežava punjenjem i pražnjenjem glavnih balastnih tankova. Stoga se mijenja položaj G i F te se veličina stabiliteta znatno smanjuje. Kako se proces odvija brzo, nema opasnosti za sigurnost podmornice, ako se slobodne površine ograniče na minimum i postupa kako je uputama propisano.



* P100001.jpg (59.33 KB, 640x626 - viewed 188 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #50 on: January 09, 2012, 05:53:22 pm »



Podjela podmornica po konstrukciji

Mogućnost plovidbe pod vodom i na površini određuje konstrukciju podmornica koja je različita od površinskih brodova. Trup podmornice sastoji se od dva dijela.  Nepropusni dio konstrukcije, koji je izložen tlaku okolne vode, naziva se čvrstim trupom. Dio trupa podmornice, koji je spojen s okolnom vodom i nije izložen tlaku, naziva se lakim trupom.  U čvrstome trupu je oprema i posada. Laki trup uglavnom sadržava glavne balastne tankove i tankove za gorivo. Prema konstruktivnom rješenju sprege čvrstog i lakog trupa podmornice se dijele na:

Jednotrupne podmornice , u kojih je srednji, cilindrični dio čvrstog trupa ujedno vanjski trup. Pramčani i krmeni završeci lake su konstrukcije, nadovezuju se na čvrsti trup i daju čvrstome trupu podmornice povoljniji hidrodinamički oblik a služe kao glavni balastni tankovi. Na oblik pramca podmornice utječu smještaj i funkcija hidroakustičkog uređaja i torpednih aparata. Danas se najviše grade jednotrupne podmornice koje imaju dobre pomoračke karakteristike za podvodnu plovidbu.

Dvotrupne podmornice , u kojih je čvrsti trup potpuno okružen lakim trupom. U međuprostoru
smješteni su glavni balastni tankovi i tankovi za gorivo. Tankovi su odijeljeni poprečnim pregradama. Dvotrupne podmornice imaju bolja pomoračka svojstva u površinskoj plovidbi i prevladale su kad je podmornica bila ronilica koja je plovila na površini a tek po potrebi zaronjavala.
Višetrupne podmornice, u kojih je čvrsti trup sastavljen od tri čvrsta cilindra manjeg promjera, međusobno spojena prolazima radi komuniciranja i obložena lakim trupom. Takav tip podmornice izgradili su Nizozemci i nije prihvaćen u drugim ratnim mornaricama. Željela se postići posebna čvrstoća tako da se smanji promjer cilindra uz upotrebu običnih brodograđevnih čelika.

Mješovite podmornice,  su u kojih je dio glavnih balastnih tankova i tankova za gorivo smiješten u dijelu lake konstrukcije po čitavoj dužini, ali ne po cijelome poprečnome presjeku. Željelo se u malih podmornica osigurati više prostora u čvrstome trupu za smještaj opreme i dati im bolja pomoračka svojstva u površinskoj plovidbi.

Klasična podjela podmornica po konstrukciji danas je prevladana. Najsuvremenije nuklearne podmornice u SAD imaju na pramčanome i krmenome dijelu cilindričnog dijela trupa smanjen promjer čvrstog trupa; njega po cijelom opsegu okružuju prstenasti tankovi balasta. U francuske dizel električne podmornice Agosta regleri se nalaze na ograničenoj dužini, između unutarnjeg čvrstog trupa i vanjskog  trupa i čvrsto su izvedeni.

Svim konstrukcijama podmornica jedno je i zajedničko: unutar čvrstog trupa imaju veći ili maji broj nepropusnih i lakih pregrada, čvrste i lake tankove te, u velikih podmornica, palubama odijeljene prostore po visini. Podmornice imaju veće ili manje palubno nadgrađe i most, smjerna i horizontalna kormila i stabilizatore. I ovdje postoje različita rješenja. Usporedno sa sve većom eksploatacijom podmornica u podvodnoj plovidbi, smanjuje se ili isčezava dio nadgrađa. Ipak, u svih ostaje na gornjem dijelu trupa most a na donjem kobilica.


Dubina ronjena suvremenih podmornica doseže više od 400m. Promjer trupa u najvećih raketnih podmornica prešao je 10m. Težina konstrukcije čvrstog  trupa nesmije preći 10 do 20% od ukupne težine podmornice.Tako strogi zahtjevi mogu biti ispunjeni  upotrebom posebnog čelika koji ima ove odlike: visoku granicu razvlačenja i modul elastičnosti, dobra plastična svojstva, visoku žilavost  i otpornost na zamor, dobru zavarivost, mehaničku obradivost na hladno i otpornost na koroziju. Danas se upotrebljavaju niskolegirani čelici, termički obrađeni. U svijetu je najpoznatiji američki čelik HY-80. Ta vrsta čelika zavaruje se uz zagrijavanje okolnih područja spoja na 150 do 200°C. Jugoslavija je proizvela sličan čelik pod imenom nionicral. Nijemci su za izgradnju svojih obalnih podmornica razvili amagnetski čelik s kojim su u početnoj fazi imali mnogo teškoća  zbog jače korozije. Istražuju se i druge legure koje bi, uz relativno visoku granicu razvlačenja, imale manju specifičnu težinu te bile amagnetične i postojane na koroziju. Najviše se računa na titanove i aluminijske legure, zatim na posebne vrste ojačanog poliestera i stakla.  Svi ti napori usmjereni su na to da se postigne potrebna čvrstoća konstrukcije koja bi bila što lakša. Debljina oplate čvrstog trupa danas se kreće  od 18-30mm, a lokalno i više od 40mm. Veće debljine znatno bi otežale konstrukciju i još više komplicirale tehnologiju spajanja zavarivanjem. Zato prodiranje u sve veće morske dubine pronalazak i razvoj građevnog materijala za izradu prikladne konstrukcije čvrstog trupa podmornice.
(J.Zaninović)   


* P120001.jpg (75.72 KB, 640x442 - viewed 144 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #51 on: January 09, 2012, 05:56:04 pm »

Unutrašnjost podmornice Rorqual

-komandni uređaji
-strojarnica


* P160001.jpg (205.4 KB, 639x421 - viewed 128 times.)

* P170001.jpg (206.65 KB, 640x428 - viewed 132 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #52 on: January 11, 2012, 10:19:10 am »

Pult upravljanja


* P230001.jpg (114.54 KB, 478x639 - viewed 136 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #53 on: January 11, 2012, 10:20:37 am »

Informacijski sistem na mostu


* P240001-1.jpg (109.66 KB, 639x530 - viewed 165 times.)
Logged
madmitch
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 159


« Reply #54 on: January 11, 2012, 11:21:01 am »

Vjerovatno je bilo več napisano ali ne nađem. Kako podmornica, kad je potopljena, komunicira sa ostalim svijetom (komandom...)?
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #55 on: January 11, 2012, 05:43:40 pm »


Sistemi i uređaji za propulziju


Dizelski motor osnovna je komponenta postrojenja konvencionalnih podmornica. Prije dizelskih motora za pogon podmornice služio je parni stapni stroj i benzinski motor. Primjenom dizelskog motora podmornica je konačno evoluirala od eksperimentalnog sredstva  u vrlo praktično i vrlo snažno ratno oružje, jer dizelski motor povećava izdržnljivost i sigurnost pogona  i daljinu plovljenja u površinskoj plovidbi.

Današnji podmornički dizelski motor razvio se iz brzohodnih brodskih i lokomotivskih motora. Građen je u kompaktnov “V” izvedbi, prilagođen sfernom obliku čvrstog trupa podmornice, s dijelovima od lakih metala što ga čini lakšim, jeftinijim i pogodnijim  za ugradnju i održavanje. Specifična masa po jedinici snage  iznosi 5,5 do 8kg/kW (oko 4 do 6 kg/KSe). Snage motora kreću se od 350 do 1350kW.

Specifičnost podmorničkog pogona proistječe iz činjenice što je motor smješten u potpuno zatvoren i relativno mali trup koji je zaronjen pod morsku razinu. U takvim uvjetima zrak za rad dizelskog motora dobiva se putem specijalnog uređaja – šnorkla. Radi toga postoji opasnost od prodora vode u motor, bilo da je u pogonu bilo da miruje. Osim toga, zbog malog promjera usisne cijevi šnorkla, motor radi s podtlakom na usisu, a zbog veće duljine ispusnog voda  i ispuha ispod razine mora, radi s povećanim predtlakom na strani ispuha. Pri tom, zbog utjecaja valova, ne postoji stacionarno stanje u pogonu. Spomenuti uvjeti pogona utječu na porast temperature ispušnih plinova i smanjenje snage za oko 9 – 13%. Takav nestacionarni režim rada nije pogodan za primjenu turbopuhala, već se upotrebljava mehaničko puhalo za prednabijanje motora. Primjena motora sa turbopuhalom, odn. primjena običnih neprotutlačnih motora zahtijeva posebne rješenja  sistema ispuha, odnosno ispuh u atmosferu.

Uvijeti za prelaz iz podvodne u šnorkl –plovidbu diktirani su činjenicom da se motor upućuje s ispuhom u ograničeni volumen  ispušne cijevi do šnorklskog ispušnog ventila (pozicija 12 na slici 20) iza kojeg stoji stup vode visok oko 8m. Radi toga motor mora, stabilnome broju okretaja, postići veći tlak od hidrostatskog  tlaka stupa vode. U tome slučaju ostvarit će se pirenje vode ispušnim plinovima motora iz ispušne cijevi, a ne obrnuto, prodor vode u motor idnosno podmornicu.
 
S obzirom na spomenute objektivne i nespomenute subjektivne okolnosti manje količine vode mogu prodrijeti do motora.

 

Uređaj za gorivo i njegovu nadoknadu služi za skladištenje, dovod goriva do motora te za kompenzaciju težine zbog utrošenog goriva. Utrošeno gorivo najjednostavnije se kompezira izravnim dovodom morske vode u određeni tank goriva. Razlika u gostoči goriva i morske vodedovoljno je velika da ne dođe do njihova međusobna miješanja, a istodobno je dovoljno mala da ne dođe do poremećaja trima podmornice. Sistemom kompenzacije goriva rješava se i način dovoda goriva do motor ate smještaj goriva izvan čvrstog trupa. 

         


* P200001.jpg (203.21 KB, 621x639 - viewed 148 times.)

* P210001.jpg (152.89 KB, 558x640 - viewed 137 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #56 on: January 12, 2012, 05:45:14 pm »

Akumulatorska baterija

Akumulatorska baterija u podvodnoj vožnji  jedini je izvor energije, stoga mora biti sposobna da uskladišti velike količine električne energije.
U velikih i srednjih podmornica javlja se isključivo olovna akumulatorska baterija, a na savim malim podvodnim objektima javljaju se još srebrno-cinčana baterija ili gorivi članci (engl. fuel cells). Podmornička olovna akumulatorska baterija sastoji se obično od 62, 112, 120, 126 ili 144 članka, teških 200-800kg. Ukupna težina baterije iznosi 12-25% istisnine podmornice. Broj baterija (2-4) ovisi o veličini i namjeni podmornice. Članci u jednoj bateriji spojeni su u seriju a baterije se međusobno spajaju paralelno ili serijski. Svaka baretija smještena je u posebnoj  akumulatorskoj jami ili akumulatorskoj prostoriji  (s hodnikom među člancima). Pojedini članci izrađuju se do veličine 9000Ah (5h režim pražnjenja). Puni članak ima napon 2,1V i gustoću elektrolita 1,28kg/m³ pro 30°C. Napon raste pri punjenju bez plinjenja  do 2,4V, a s plinjenjem do 2,8V. Krajnji naponi pražnjenja prema režimu iznose 1,8-1,4V.

U podmorničkog akumulatorskog članka skupovi ploča zajedno s elektrolitom nalaze se u gumenoj vreći koja je zavarena s gumenim poklopcem. Posuda u koju dolazi gumena vreća izrađena je kao i poklopac od pojačanog poliestera. Na poklopcu su izvodi polova (najmanje dva po polu), odušnik, pokazivač razine, priklučci za daljinsko mjerenje napona, temperature i gustoće elektrolita te prikličci za vodeno hlađenje i mješanje elektrolita. Pozitivne ploče su cjevčaste, rešetka je legura s antimonom (12% Sb). U novije vrijeme za rešetku se upotrebljava legura s manjim postotkom antimona, zatim bezantimonske legure kao ASTAG (99% Pb, ostalo arsen, telur, srebro) ili olovna legura s kalcijem. Bezantimonska legura omogućuje punjenje bez plinjenja.

Negativna ploča je ravna, rešetka je rađena od olova sa 5% antimona.
Baterijske spojke, od elektrolitskog bakra, posebno su oblikovane radi  minimalnog rasipanja magnetskog polja.

Usavršavanjem tehnologije postižu se veće specifične energije, bilo u kratkim režimima (0,5-5h), bilo u dugim (10-100h); to se postiže sa više ili manje eksponiranim aktivnim materijalom pozitivne ploče elektrolita.
Vrlo visoke ploče uzrokuju povećan električni otpor, pa se pribjegava izradi negativne rešetke od bakra ili dvoetažnim člancima, dvama skupovima ploča postavljenim jedan  iznad drugoga u istom elektrolitu.
Punjenje baterije mora biti što brže, a to ovisi o tehnologiji članka i metodi punjenja. Najefikasnija je UI-metoda punjenja koja počinje s velikim strujama, do napona plinjenja, i nastavlaja se s konstantnim naponom uz redukciju struje. Cijeli tok punjenja vodi se automatski  pomoću opreme generator. Baterije su opremljenje uređajima za daljinsko mjerenje svih parametara. Elektroničko računalo služi za preračunavanje svih potrebnih taktičkih podataka na bazi preostalog kapaciteta baterije za razne režime pražnjenja.
Do napona 2,4V pri 30°C struja punjenja troši se na elektrokemijske pretvorbe, a nakon toga do napona 2,8V troši se na elektrolizu vode  iz elektrolita. Taj period mjerodavan je za dimenzioniranje baterijske ventilacije. U podvodnom stanju treba uzimati u obzir razvijanje vodika zbog samopražnjenja (1Ah 1cm³ vodika).Vodik se ventilacijom razbacuje po svim prostorima i u slučaju potrebe izgara na eliminetorima vodika. Uzima se da je mješavina zraka i vodika viša od 4,5% zapaljiva a viša od 9% eksplozivna.
Mješanje elektrolita u visokih članaka potrebno je radi ujednačavanja gustoče elektrolita po visini. Mješa se mjehurićima zraka sifonskom pumpom ugrađenom u svaki članak. Mješanje elektrolita pridonosi kapacitetu, ubrzava punjenje i produžuje vijek trajanja akumulatora.

Članci se vodeno hlade cirkulacijom čiste (demineralizirane) vode kroz izvode polova i mostove članaka koji imaju kanale (ø4-6mm). Uređaj je opremljen spravama za nadzor protoka, temperature i čistoće vode te izmenjivačem topline s morskom vodom. Vodeno hlađenje smanjuje razvijanje vodika u otvorenom strujnom krugu, produžuje vijek akumulatora, a omogućuje i velike strujne režime punjenja ili pražnjenjena.
Uzima se da pomornički akumulatori traju 5 godina ili 500 do 1000 ciklusa punjenja.
(M.Žvanović)    


* P220001.jpg (152.46 KB, 639x470 - viewed 135 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #57 on: January 12, 2012, 05:48:51 pm »

Krcanje torpeda u podmornicu.


* P280001.jpg (115.98 KB, 640x514 - viewed 144 times.)
Logged
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 483


« Reply #58 on: January 12, 2012, 07:46:34 pm »

Akumulatorska baterija

Akumulatorska baterija u podvodnoj vožnji  jedini je izvor energije, stoga mora biti sposobna da uskladišti velike količine električne energije.
........................................................
Članci se vodeno hlade cirkulacijom čiste (demineralizirane) vode kroz izvode polova i mostove članaka koji imaju kanale (ø4-6mm). Uređaj je opremljen spravama za nadzor protoka, temperature i čistoće vode te izmenjivačem topline s morskom vodom. Vodeno hlađenje smanjuje razvijanje vodika u otvorenom strujnom krugu, produžuje vijek akumulatora, a omogućuje i velike strujne režime punjenja ili pražnjenjena.
Uzima se da pomornički akumulatori traju 5 godina ili 500 do 1000 ciklusa punjenja.
(M.Žvanović)    


Činjenica da su jugoslovenske podmornice koristile akumulatorske baterije domaće proizvodnje predstavlja svakako veliko dostignuće.. Ima li podataka čija su strana iskustva bila omiljena, kao i kakvo je opšte mišljenje o dostignutoj razini tehnologije i kvalitetu ovih baterija.
« Last Edit: January 12, 2012, 07:49:06 pm by ORIĆAREB, Reason: Skraćenje starog teksta » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #59 on: January 13, 2012, 10:25:22 am »

Ja sam doduše jedan put, sa ekipom iz VPO, bio u tvornici u Mežici (Žerjav), na ispitivanju i testiranju podmorničkih akumulatora, ali se ne sječam više detalja.
Logged
Pages:  1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.05 seconds with 23 queries.