PALUBA
March 28, 2024, 10:25:09 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17]   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojni proračuni  (Read 76209 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #240 on: December 28, 2021, 07:11:49 am »

Bajden potpisao novi zakon za odbranu, izdvojen budžet od 770 milijardi
Tanjug 27.12.2021.

Američki predsednik Džo Bajden potpisao je danas novi zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA) za 2022. godinu, kojim se omogućuje budžet od 770 milijardi dolara za odbranu, saopštila je Bela kuća.

Ranije ovog meseca zakon je prošao Senat i Predstavnički dom pošto je dobio veliku podršku demokrata i republikanaca, podseća Rojters. Budžet je veći za oko pet odsto nego za odlazeću godinu, a rezultat je kompromisa između demookrata i repuzblikanaca, pošto je prethodno zakon bio odlagan sporovima dve vodeće stranke oko politike prema Kini i Rusiji. Vojnicima će biti povećane plate 2,7 odsto, a planirana je kupovina više aviona i ratnih brodova kako bi se SAD bolje nosile sa geopolitičkim pretnjama, "posebno od Rusije i Kine", dodaje britanska novinska agencija.

NDAA uključuje, između ostalog, i 300 miliona dolara za Ukrajinsku bezbednosnu inicijativu za pomoć, što je podrška ukrajinskim oružanim snagama, te četiri milijarde za inicijativu Evropska odbrana i 150 miliona dolara za Baltičku bezbednosnu saradnju.

Izvor: www.blic.rs
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #241 on: December 28, 2021, 08:19:27 pm »

Quote
Vojnicima će biti povećane plate 2,7 odsto,

Сумњам да ће се војници у ОС САД одушевити овом одлуком....Инфлација је и тамо дупло већа.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #242 on: March 14, 2022, 11:09:44 pm »

Šolc doneo odluke koje su šokirale celu Evropu

Dok je Rusija u januaru tek gomilala svoje trupe na granici s Ukrajinom, nemačka vlada odbila je da podrži Kijev oružjem i štaviše blokirala druge NATO zemlje da šalju nemačko oružje Ukrajini. Umesto toga, Berlin je poslao 5.000 šlemova i poljske bolnice vredne pet miliona dolara – što su neki u Ukrajini dočekali sa prezirom.

Piše: Milijana Milkšić
14.03.2022.

- Šta je sledeće, jastuci? – upitao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

Kancelar Olaf Šolc je tada rekao da “Nemačka poslednjih godina nije podržavala izvoz smrtonosnog oružja”. Ali, sve se promenio kad je Nemačka prošle nedelje, nakon ruske invazije na Ukrajinu, poslala Kijevu 1.000 antitenkovskog oružja i 500 antiavionskih odbrambenih sistema “stinger”. Berlin je takođe odblokirao druge zemlje Evropske unije što se tiče slanja nemačke opreme.

Tačka prekretnica

“Ruska invazija na Ukrajinu”, kako je rekao Šolc u saopštenju 26. februara, “bila je tačka prekretnica”. Sledećeg dana najavio je modernizaciju nemačke vojske i ulaganja u visini od 100 milijardi evra. Šolc je u istorijskom obraćanju parlamentu takođe najavio kontinuirano povećanje troškova za odbranu za više od dva odsto BDP-a iz godine u godinu. Priznao je da je hitnost ukrajinske krize naterala Nemačku da odluči da investira u vojsku.

-Jasno je da moramo uložiti značajno više u bezbednost naše zemlje kako bi zaštitili našu slobodu i demokratiju – rekao je Šolc, dodajući da je “istorijska obaveza” Nemačke da obezbedi da ruski predsednik Vladimir Putin “ne vrati sat unazad”.

“Gardijan” piše da je ova odluka istorijski raskid sa nemačkim posleratovskim zavetom da neće izvoziti oružje u konfliktne zone. Nemačka, koja je 2021. ukupno na odbranu potrošila 47 milijardi, trenutno izdvaja oko 1,5 odsto svog BDP-a na odbranu, zbog čega je godinama bila pod rastućim pritiskom NATO saveznica, a posebno SAD, da poveća troškove.

- Postojanje ovog posebnog fonda trebalo bi da se smesti u nemački Ustav, kako bi se obezbedilo da ostane garancija i nakon života trenutnog parlamenta – istakao je Šolc.

Njegovo obraćanje, kao piše “Gardijan”, dočekano je sa “olakšanjem i iznenađenjem, a Šolcu su nakon govora ustali i pljeskali, iako su neki poslanici, uglavnom iz Levice i desničarske AfD izrazili neslaganje.

Šta je Šolc naredio?

Nemački kancelar izdao je pet “naređenja za akciju”: isporuku oružja Ukrajini – za šta je rekao da je “jedini odgovor na Putinovu agresiju”, podržavanje sankcija protiv ruskih interesa uključujući suspenziju platnog sistema Swift, obezbeđivanje da se rat ne prelije u druge zemlje – za koje je podsetio na važnost Člana 5 NATO koji govori da je napad na jednu napad na sve članice, značajno povećanje nemačke vojne potrošnje i druge strateške promene, uključujući nastojanje da se smanji zavisnost zemlje od ruskog gasa i izgradnju dva terminala za uvoz tečnog naftnog gasa u lukama Brunsbitel i Vilhelmshafen.

Ovo je u skladu sa Šolcovom ranijom odlukom da suspenduje sertifikaciju Severnog toka 2, nakon što je Rusija odlučila da prizna nezavisnost Donjecka i Luganjska, čime je suštinski poništen projekt vredan više milijardi evra. Na kraju, Šolc je rekao da je odlučan da nastavi sa diplomatskim naporima “čak i u ovoj ekstremnoj situaciji”.

- Treba nam što je moguće više diplomatije, ali da ne budimo naivni – poručio je dodajući da Nemačka neće odbiti da održi razgovore sa Rusijom.

"Strele" za Ukrajinu, F-35 za Nemačku

“Voks” navodi da će Berlin poslati još 2.700 antiavionskih projektila Ukrajini, i to model iz sovjetske ere “strela”, stari inventor istočnonemačkih snaga, dok “Špigl” piše da to nije zvanično potvrđeno i da su stotine projektila u buđavim kutijama ali da to simbolizuje koliko brzo Nemačka pokušava da se otrese starih normi. Izvori Rojtersa otkrili su u ponedeljak da će Berlin kupiti do 35 “nevidljivih” borbenih aviona F-35 od američke firme “Lokhid Martin”, kojima bi zamenio zastarele letelice “tornado”, jedine sposobne da nose američke nuklearne bombe uskladištene u Nemačkoj koje se ne koriste od osamdesetih. Berlin planira da ih izbaci iz upotrebe od 2025-2030.

F-35 važi za najmoderniji avion sveta, a može da nosi i nuklearno naoružanje. Ali, kako ukazuje Rojters to će biti udarac za “Boing”, čiji je F-18 kao zamenu za “tornado” podržavala bivša ministarka odbrane Anegret Kramp Karenbauer. Odluka bi mogla da uznemiri i Pariz, koji je zabrinut da bi to moglo da potkopa razvoj francusko-nemačkog borbenog aviona koji bi trebao da bude spreman 2040-tih. Ipak, Šolc je pre dve nedelje podržao zajednički program.

"Seizmički pomak"

“Voks” piše da je Šolcova prekretnica “seizmički pomak ne samo za njegovu zemlju već potencijalno Evropu i transatlantske odnose”.

- Ovo je zaista revolucionarno. Šolc je u svom govoru otklonio i poništio toliko mnogo stvari za koje smo mislili da su izvesnosti nemačke odbrambene politike. Prosto je odbacio jedan tabu za drugim – rekla je Sofija Beš, istraživač Centra za evropske reforme - Slike osujećene demokratije, invazije na suverenu zemlju, to je ono što je bilo potrebno da se Nemačka probudi… Sada je pitanje koliko će dugo ostati – rekla je Rejčel Rico, istraživač Evropskog centra Atlantskog saveta.

Zašto je Nemačka sve šokirala?

Nemačka politika ima dugogodišnju reputaciju stabilnosti pa Šolcova odluka pokazuje kako je Rusija invazijom slomila dugotrajne principe, ne samo nemačke spoljne politike već možda i načina na koji zemlja vidi samu sebe. Nemci su posle Drugog svetskog rata prihvatili vrstu pacifizma u svetu što je još uvek vezano za nacionalni identitet. Tokom Hladnog rata a krajem šezdesetih Zapadna Nemačka pratila je “ostpolitiku” normalizacije odnosa sa Sovjetskim savezom. To se nastavilo do današnjih dana, sa Nemačkoj koja pokušava da balansira između partnera i Rusije.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu 2014, NATO članice, a pod pritiskom i Nemačka, su se složile da izdvoje dva odsto BDP-a na odbranu. I dalje se muči da ispuni tu obavezu i izdvaja oko 1,5 odsto. Deo tog nedostatka hitnosti proizašao je iz osećaja da nemačka javnost ne želi da se jača odbrana pa je političarima nedostajala motivacija da to opravdaju. Ali, šok nastao ruskim pokretanjem invazije sve je izmenio.

Podrška javnosti

Nedavna anketa nemačke firme “Sivi” pokazala je da 74 odsto ispitanika sada podržava Šolcovu odluku da uloži 100 milijardi evra u oružane snage, uključujući veliku većinu iz stranaka i sa levog i sa desnog krila.

Tajson Barker, šef tehnologije i globalnih poslova u Nemačkom savetu za spoljne odnose, ukazuje da su, na neki način, ovakve dramatične tačke prekretnice deo nemačke političke tradicije. Spoljni uzrok mora da se pojavi i natera Berlin da se pokrene, rekao je Barker.

- Prag probijanja je mnogo viši, mnogo teži i tvrdoglaviji u Nemačkoj nego na drugim mestima. Ali, kad se probije, to je kao da se otvorila brana – istakao je.

Šta dalje?

Nemačka tek treba da spozna svoj vojni identitet - a možda i Evropa, piše "Voks". Nemačka je već bila u procesu razvoja nove nacionalne bezbednosne strategije pa su najavljeni resursi stigli na vreme. Ali, ona mora da shvati kakvu vrstu vojske želi da ima, gde želi da investira novac i da li je ovo samo odgovor Rusiji ili dugoročni pomak. A kako će se Nemačka, ekonomski motor EU, izboriti sa tim pitanjima možda će odjeknuti širom Evrope i transatlantskom alijansom. Evropa je takođe godinama govorila o uspostavljanju bezbednosnog identiteta odvojenog od NATO — takozvana “strateška autonomija”. Avganistan je uneo novu hitnost ovoj ideji, jer je podsetio Evropu na njenu zavisnost od SAD za sopstvenu bezbednost.

Sveukupna suzdržanost Nemačke u odbrani i opravdani nedostatak želje da se tu zaista investira, uvek su činili ideju snažne evropske bezbednosne politike više teoretskom nego praktičnom. Ali njena poslednja odluka proizilazi iz osećanja da ni Nemačka ni Evropa nisu zaista bezbedne, a to, kako ceni “Voks”, može da promeni način na koji kontinent pristupa odbrani, čak i van NATO.

Izvor. www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #243 on: March 14, 2022, 11:13:30 pm »

Ranjen još jedan američki novinar u Kijevu

Novinar američkog Foks njuza povređen je dok je izveštavao ispred ukrajinske prestonice Kijeva.

Piše: S.R.
14.03.2022.

Objavljujući vesti uživo, Džon Roberts, novinar "America Reports", rekao je da za sada imaveoma malo detalja o slučaju, ali da timovi na terenu pokušaju da prikupe više informacija o tome šta se dogodilo, prenosi "BBC".

Generalna tužiteljka Ukrajine Irina Venediktova izjavila je ranije da je danas povređena zapadna novinarka i da se o njoj brinu ukrajinski lekari. Ovo dolazi dan nakon što je američki novinar i režiser Brent Renaud (50) ubijen iz vatrenog oružja u ukrajinskom gradu Irpin dok je radio u regionu. Tokom sukoba, povređena su još dva novinara, koja su prebačena u bolnicu.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #244 on: March 17, 2022, 08:43:29 pm »



Der Freitag

Sa nemačkog prevela Jelena Todorović-Lazić



Autor : Jakob Augstein


Opasna greška


Kancelar Olaf Šolc je u nedelju 27. februara u nemačkom parlamentu rekao da je za nemačku vojsku namenjen poseban fond od 100 milijardi evra i da će vojni budžet ubuduće iznositi više od 2% BDP-a. Ova suma nikad dosad nije dosegnuta. Šta su poslanici na to uradili? Ustali su i dugo aplaudirali. Kancelareve reči izgubile su se u aplauzu. Bilo je jezivo. Nemački parlamentarci slavili su najveće naoružavanje Nemačke posle Drugog svetskog rata. Primereniji bi bili ćutanje i nema ozbiljnost. Umesto toga, izgledalo je kao da je Bundestag u februaru 2022. opet dočekao svoj avgust 1914.1 U zgradi Rajhstaga poslanici su hvalili paket od 100 milijardi kao što su njihovi prethodnici odobrili ratne kredite u leto 1914: oduševljeni i mirne savesti.2

Ministarka spoljnih poslova Analena Berbok rekla je da smo se posle napada na Ukrajinu „probudili u drugom svetu“. Zar velike zemlje i one koje bi to da budu ne zadržavaju svuda pravo na vojnu intervenciju? Retko kad su razlozi za to dobri (Bosna), uglavnom su loši (Foklandska ostrva, Avganistan, Libija), a ponekad i ne postoje (Irak). Rat je i danas uobičajeno sredstvo politike. Da li na ovo zaista treba podsećati, i to manje od godinu dana nakon što se nemačka vojska vratila iz rata koji je trajao 20 godina?

Rat u Ukrajini je zločin. Ali on nije promena paradigme, kao što se nameće javnosti. S druge strane, ono što jeste promena paradigme je nemački odgovor na njega. Vladimir Putin je odgovoran za pretvaranje dugo tinjajućeg sukoba oko Ukrajine u rat u Evropi. No Olaf Šolc snosi odgovornost za našu reakciju. Putinov rat je pogrešan. Međutim, pogrešno je i naše odstupanje od politike vojne uzdržanosti i prethodne politike prema Rusiji.

U Bundestagu je Olaf Šolc dao svojoj vladi dalekosežan mandat: „Moramo da se zapitamo: koje sposobnosti ima Putinova Rusija i koje sposobnosti su nama potrebne da se suprotstavimo ovoj pretnji, sada i ubuduće?“ Šolc je hteo da pokaže da i on ume da zvecka oružjem. To je već dovoljno loše. Ali možda je još gore. Na šta je Šolc u stvari mislio kada je rekao da nemačku vojsku treba dovesti u poziciju da ravnopravno odgovori ruskim „sposobnostima“? O čemu ovde govorimo? O tenkovima i haubicama od severa do juga zemlje, od Flenzburga do Garmiša?3 Ne. Da bismo Rusiji stigli do kolena po obimu konvencionalnog naoružanja bilo bi nam potrebno još 100 milijardi. Ovde može biti samo reči o Nemačkoj kao o nuklearnoj sili. FAZ (Frankfurter Allgemeine Zeitung) je to odmah pozdravio: nuklearno pitanje je deo „davno zakasnele promene“ u našoj bezbednosnoj i odbrambenoj politici, „čak i ako to nama Nemcima posebno teško pada“.

***

Treba li sada da zavolimo bombe? Teško je poverovati da su poslanici ustali da aplaudiraju ovom bezumlju. Ali teško je poverovati i u to da „mi“ sada isporučujemo oružje u ratnu zonu. Robert Habek, vicekancelar iz partije Zelenih, kao stručnjak za zaumnu ontologiju, rekao je da je ova odluka ispravna, ali da „niko danas ne može znati da li je dobra“. Vara se: već danas znamo da nije. Malo je slučajeva u istoriji u kojima je recept „postići mir sa što više oružja“ uspeo. Možemo biti sigurni da ni sada neće uspeti, naprotiv. Zapad svojim isporukama oružja Ukrajini produžava rat. Čim se tamo upotrebi naše oružje, to više nisu samo Putinovi mrtvi, već i naši.

Da li su stotine hiljada demonstranata koji su izašli na ulice Berlina tokom vikenda, vođeni svojom užasom zbog rata u Ukrajini, toga svesni? Ove ljude pokrenulo je osećanje da ne mogu da sede skrštenih ruku dok u Ukrajini ljudi stradaju. Osetili su da moraju nešto da urade. U pravu su. Ljudima u Ukrajini je potrebna pomoć. Ali oružje zapada produžava ratna stradanja, a neće promeniti ishod ovog rata. Ko povećava troškove ruskog agresora, povećava ih i ukrajinskim žrtvama. Naši demonstranti treba da pripaze da vlada njihovo opravdano ogorčenje ne iskoristi za pravdanje pogrešne i pogubne politike.

Kada se jednom milijarde o kojima Šolc govori pretope u oružje, mladi ljudi će se protesno lepiti šakama za vojna skladišta, kao što to sada čine po autoputevima u znak protesta zbog klimatske krize.4 Da li će sa novim naoružanjem nastati i novi mirovni pokret? Uvek ima onih koji se bave poslovima rata. Sada smo to opet iskusili. Nadajmo se da će se neko pobrinuti i za poslove mira.

***

Možda se zaista dogodio preokret. Možda je metamorfoza Zelenih od golubova do jastrebova reprezentativna za razvoj društva u celini. Godine 1999. Zeleni su jedva pristali na prvu ratnu misiju nemačkih vojnika van Nemačke od Drugog svetskog rata u NATO bombardovanju SR Jugoslavije. Sada su glatko pristali na najveći vojni paket u nemačkoj istoriji. Uzgred, Zeleni stvarno nemaju sreće: oba puta kada su ušli u vladu odmah su bivali suočeni sa pitanjem rata i mira. Ali to naravno nije opravdanje.

Ostaje da se vidi da li je mirovna tradicija nemačkog društva okončana i da li ju je zamenila instagramizacija antiratnih protesta: palac dole za Putina, veliki lajk za Ukrajinu. U svakom slučaju, stiče se utisak da su mediji i političari podlegli talasima emocija koji zapljuskuju zemlju. Evo apsurdnog primera iz Minhena: gradonačelnik je zahtevao od ruskog dirigenta da se distancira od Putinovog rata. „Ako Valeri Georgijev do ponedeljka ne zauzme jasan stav, on više ne može biti šef-dirigent naše Filharmonije“. I onda ga je zaista smenio. Ovakvo nametanje solidarnosti briše razlike između Minhena i Moskve.

Na ovaj način se ne mogu osvetliti koreni sukoba kojem prisustvujemo. Oni leže duboko u prošlosti, izrasli su i istorijski se razgranali i biće potrebno vreme, umeće i strpljenje da se do njih dođe. Nijedna od strana u sukobu nije voljna da tu priču sada pokrene. Sigurno ne oni koji imaju najviše da dobiju i izgube: sami Ukrajinci. Njihov predsednik Vladimir Zelenski žustro zahteva da se ubrza prijem njegove zemlje u Evropsku uniju. Treba mu otvoreno reći: ruska pretnja sama po sebi ne čini od Ukrajine pogodnog kandidata za EU. Umesto toga, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen podgreva nade Ukrajinaca: „Vi ste jedni od nas i želimo vas među nama“. Upravo je takvim izjavama, kao što se sećate, počeo čitav ovaj haos. „Ukrajinski narode, kucnuo je čas, slobodni svet je sa vama, Amerika je uz vas“, povikao je američki senator Džon Mekejn na Majdanu u decembru 2014. i ljudi su mu poverovali. Kada će zapad prestati da obećava Ukrajini više nego što može da ispuni?
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #245 on: March 17, 2022, 09:04:08 pm »

Један од ретких гласова разума, али га, као ни 1914. године нико неће слушати. Када се немачка наоружава и наоружа (у првом чину), то оружје мора бити употребљено (у последњем), као у свакој предстваи. А као што знамо из искуства прошлог века то није изашло на добро никоме.
Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #246 on: March 17, 2022, 09:06:56 pm »

Један од ретких гласова разума, али га, као ни 1914. године нико неће слушати. Када се немачка наоружава и наоружа (у првом чину), то оружје мора бити употребљено (у последњем), као у свакој предстваи. А као што знамо из искуства прошлог века то није изашло на добро никоме.
''Čehovljeva puška'', opet.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #247 on: April 02, 2022, 06:22:57 am »

Spremno 100 milijardne evra, najviše ide za vazduhoplovstvo
Novosti online 01. 04. 2022.

ZA nemačko vazduhoplovstvo će, po svemu sudeći, biti izdvojeno najviše novca od ukupno sto milijardi evra namenjenih za specijalni vojni fond, navela su dva izvora za Rojters.

Za vazduhoplovstvo je namenjeno oko četrdeset milijardi evra, a 27 milijardi evra biće potrošeno na unapređenje mogućnosti komande i kontrole, uključujući moderne radio-uređaje, rekli su bezbednosni izvori. Za oružane snage će biti izdvojeno 17 milijardi, a za mornaricu deset milijardi evra. Očekuje se da će se sledeći sastanak na kojem će se razgovarati o fondu biti održan u ponedeljak, rekao je jedan od izvora.

Nemački kancelar Olaf Šolc najavio je krajem februara da će nemačka vojska dobiti poseban fond od sto milijardi evra za investicije. Nedugo zatim, komesarka za vojsku u nemačkom Bundestagu Eva Hegl izjavila je da je žalosno koliko je nemačka vojska nedovoljno opremljena, a da je samo oko polovine velikih komada naoružanja spremno za upotrebu u vojnim operacijama.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #248 on: June 01, 2022, 03:32:31 pm »




Nemačka se naoružava: 100 milijardi evra za vojsku, najviše za borbene avione


Lavovski deo specijalnog fonda od 100 milijardi evra koji Nemačka planira da izdvoji za obnovu vojske pripašće vazduhoplovnim snagama.

Dokumentom u koji je Rojters imao uvid predviđeno je da se 40,9 milijardi evra potroši na razvoj i kupovinu, uključujući nabavku borbenih aviona lovaca tipa Eurofajter i F35, kao i izgradnju svemirskog sistema za rano upozoravanje.

Od preostalog novca 19,3 milijarde evra namenjeno je mornarici, još 16,6 milijardi evra za kupovinu novih brodova i podmornica, kao i razvoj naslednika pešadijskog borbenog vozila tipa Marderin, naveden je u dokumentu.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #249 on: June 04, 2022, 06:30:25 am »



Šolc najavio, Bundestag odobrio


Nemački Bundestag danas je odobrio plan vlade vredan 100 milijardi evra za modernizovanje vojske.

Odobrenje je stiglo u vidu odgovora koji je kancelar Olaf Šolc najavio povodom ruskog napada na Ukrajinu, javlja Rojters. Za osnivanje specijanog vojnog fonda glasalo je 567 poslanika, a bio je dovoljan 491 glas. Protiv je glasalo 96 poslanika, a 20 je bilo uzdržano, preneli su nemački mediji.

Danas posle podne poslanici su odobrili nacrt zakona. Za predloženi zakon glasala su 593 poslanika, dok ih je 80 bilo protiv, a sedam je bilo udržano.

Da bi se usvojio specijalan fond potrebno je da glasanje prođe i gornji dom parlamenta, a za usvajanje je potrebna dvotrećinska većina.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #250 on: July 21, 2022, 06:51:00 am »




Francuska će potrošiti 85 miliona evra da popuni zalihe topova


Francuska će potrošiti 85 miliona evra za zamenu 18 samohodnih artiljerijskih jedinica Cezar datih Ukrajini, pošto su njene zalihe od tada smanjene za četvrtinu, rekao je francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekornu, prenosi „Evropska istina“ pozivajući se na BFMTV.

„Paket od 85 miliona evra omogućiće nam da izvršimo ovu popunu, poenta je da se ne šteti planovima obuke i obuke naših puškara“, objasnio je ministar tokom saslušanja u senatskom odboru za spoljne poslove i odbranu.

Lekornju je pojasnio da će sredstva za dopunu artiljerijskih objekata biti uzimana u granicama predviđenim zakonom o vojnom programu, i uveravao senatore da to neće uticati na njegovu realizaciju.

Pre početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, Francuska je imala 76 samohodnih topova Cezar. Izrada jedne instalacije traje više od godinu i po dana. Istovremeno, dodao je francuski ministar oružanih snaga, zalihe artiljerijskih granata biće popunjene već sledeće godine.

Podsetimo, Francuska je Ukrajini već predala 12 samohodnih topova Cezar, koji mogu da ispaljuju projektile kalibra 155 mm na daljinu od 40 kilometara brzinom od šest do osam hitaca u minuti, a nedavno se saznalo da je još šest jedinice su već na putu ka svom odredištu.

Ranije je francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekornu takođe rekao da će Ukrajina dobiti „značajan broj” oklopnih vozila VAB iz Pariza.


izvor
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #251 on: July 18, 2023, 05:35:22 pm »

Крајем 2022. Русија се вратила у прве 3 земље по војном буџету, а Украјина је ушла у првих 11, испред Италије, Аустралије, Канаде и Израела.

Ако је у последњих 5 година руска војна потрошња опадала за 1% годишње, онда су 2022. порасла за 9,2%, док их је Украјина повећала за 640%. Потрошња на одбрану у Катару, Саудијској Арабији, Белгији и Холандији такође је значајно порасла.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* IMG_20230718_183404_479.jpg (130.94 KB, 787x1280 - viewed 3 times.)
Logged
Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 22 queries.