PALUBA
March 29, 2024, 12:25:03 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 17   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojni proračuni  (Read 76212 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: October 15, 2008, 08:21:29 pm »

Predsednik SAD Džordž Buš je sinoć potpisao zakon o rashodima za odbranu od 612 milijardi dolara za 2009. budžetsku godinu koja je počela 1. oktobra.
Za ratove u Iraku i Avganistanu daće se gotovo 70 milijardi dolara više nego ranije, a predviđena je i povišica plata vojnog osoblja za četiri odsto, uz dodatke za smeštaj i školovanje.
Novi vojni budžet otvara put za Bušov plan izgradnje anti-raketnog sistema u Istočnoj Evropi čemu se oštro protivi Rusija.

izvor: Blic
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: May 15, 2009, 03:14:32 pm »



За рат у Ираку и Авганистану додатних 97 милијарди долара


15/05/2009
За рат у Ираку и Авганистану САД ће издвојити додатних 97 милијарди долара. Одговарајући нацрт закона одобрио је представнички дом Конгреса. Амдинистрација Барака Обаме тражила је 85 милијарди. Чланови представничког дома додали су још 12 милијарди за куповину додатног наоружања и дипломатску подршку војних дејстава.

Извор: Глас Русије
« Last Edit: December 09, 2020, 10:09:57 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: June 19, 2009, 07:02:24 pm »


   
SAD: Još novca za rat u Iraku i Avganistanu


19. jun 2009
Predsedniku SAD-a Baraku Obami upućen zakon na potpisivanje kojim se odobrava 106 milijardi dolara za finansiranje vojnih akcija u Iraku i Avganistanu i borbu protiv novog gripa.

Američki Kongres je uputio predsedniku Baraku Obami da potpiše zakon kojim se odobrava 106 milijardi dolara za finansiranje vojnih akcija u Iraku i Avganistanu i borbu protiv novog gripa.

Zakon predviđa 80 milijardi dolara za finansiranje tekućih operacija u Iraku i Avganistanu do kraja godine.

Takođe je izdvojeno 7,7 milijardi dolara za borbu protiv epidemije novog gripa, 10,4 milijarde za pomoć u inostranstvu, kao i milijardu dolara za program promocije kupovine vozila koja troše manje goriva.

Za zakon je glasao 91 senator, a pet je bilo protiv, dok je početkom nedelje on usvojen u Predstavničkom domu sa 226 glasova "za" i 202 "protiv".

I republikanci i demokrate glasali su ogromnom većinom za zakon, ali njegovom usvajanju je prethodila politička rasprava o hitnom zatvaranju američkog vojnog zatvora u Gvantanamo beju i povećanju podrške MMF-u koja pokazuje sa kakvim se teškoćama američki predsednik suočava u Kongresu, bez obzira na to što njegove demokrate kontrolišu i Senat i Predstavnički dom.

Zakonodavci su, posle višenedeljene rasprave Bele kuće i dve stranke, stavili izvesna ograničenja na Obamine napore da se zatvori kontroverzni zatvor u vojnoj bazi u Gvantanamo beju na Kubi gde je još pritvoreno 200 osumnjičenih za terorizam.

Kongres je dozvolio da vlada dovede osumnjičene na američko tle, ali ne i da budu trajno pritvoreni u SAD.

Zakonom se zabranjuje da oni koji su bili osumnjičeni za terorističke napade do 30. septembra budu pušteni na slobodu u Americi čak i ako su oslobođeni optužbi.

Prepirka se vodila i oko kredita od 100 milijardi dolara MMF-u koji pokušava da pomogne zemljama u razvoju da prežive ekonomsku krizu.

Republikanci su izrazili bojazan da će MMF koristiti ta sredstva za zajmove američkim protivnicima, poput Irana i Venecuele.

Izvor: RTS
« Last Edit: December 09, 2020, 08:45:07 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #3 on: September 07, 2009, 01:47:55 pm »



SAD prva svetska sila po izvozu oružja, Rusija treća



07.09.2009
SAD su prošle godine bile zemlja sa najvećim izvozom oružja u svetu, 68,4 odsto ukupnog svetskog izvoza, koji je toj zemlji doneo 37,8 milijardi dolara.

Kao drugi svetski izvoznik oružja Italija je 2008. godine ovom trgovinom zaradila 3,7 milijardi dolara, a Rusija 3,5 milijardi dolara, što je znatni pad u odnosu na prethodnu godinu kada je Moskva ovim izvozom obezbedila 10,8 milijardi dolara.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Foto:Reuters

Američka prodaja oružja se 2008. godine udvostručila u odnosu na 2007. godinu, i to uprkos globalnoj privrednoj recesiji, navodi američki list "Njujork tajms" u jučerašnjem članku, kako danas prenosi Rojters.

Članak "Njujork tajmsa" se zasniva na podacima kongresnog istraživanja, objavljenog u petak, koji ukazuju da je u godini kada je globalna prodaja oružja bila na najnižem nivou od 2005. godine američki izvoz oružja gotovo udvostručen pre svega zahvaljujući velikim narudžbinama sa Bliskog Istoka i iz azijskih zemalja.

SAD su, osim toga, zemlja sa najvećim izvozom oružja u zemlje u razvoju, jer je pokrila 70,1 odsto ukupnih izvoznih sporazuma.

Među zemljama u razvoju Ujedinjeni arapski Emirati su zemlja koja je 2008. godine kupila najveće količine oružja, za 9,7 milijardi dolara, ispred Saudijske Arabije i Maroka.

Izvor: Tanjug



* oruzje-vr.jpg (27.24 KB, 250x356 - viewed 69 times.)
« Last Edit: December 09, 2020, 08:24:02 am by Dreadnought » Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #4 on: August 10, 2010, 10:04:37 am »

Amerika smanjuje vojni budžet

10.08.2010.

Američka vlada je objavila veliko smanjenje vojnog budžeta da bi uštedila desetine milijardi dolara, javlja "Glas Amerike".

Ministar odbrane Robert Gejts je rekao da će jedan od deset američkih komandnih štabova, onaj koji se bavi obukom svih rodova oružanih snaga u cilju zajedničkih akcija, biti ukinut.

Dodao je i da će Pentagon sledeće godine smanjiti ugovore sa privatnim sektorom za deset odsto, a odlučio je i da ograniči ukupan broj generala i admirala u oružanim snagama.

Gejts je rekao da su ove uštede neophodne radi obnove oružanih snaga posle višegodišnjih ratova u Iraku i Afganistanu.

"Zadatak pred nama nije da smanjimo visok nivo ulaganja u odbranu. Zadatak je da značajno smanjimo velika prekoračenja planiranih troškova i da tako dobijenu uštedu usmerimo u poboljšanje strukture i u modernizaciju vojnih snaga", kazao je on.

"U tom smislu smo od juna počeli promene u četiri oblasti da bi američke odbrambene institucije bile efikasnije i obavljale ekonomičnije svoj posao", dodao je Gejts.

On je takođe istakao da ministarstvo odbrane "mora da razdvoji ono što bi želelo od onoga što će stvarno tražiti iz budžeta".

Američki ministar odbrane je prošlog marta rekao da želi da uštedi 100 milijardi dolara u narednih pet godina.

Sjedinjene Američke Države, inače, imaju najveći vojni budžet na svetu. Predviđa se da će Pentagon samo tokom ove godine potrošiti 700 milijardi dolara.

Izvor: FoNet
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #5 on: August 11, 2010, 09:25:48 pm »

Војну буџет САД је драматично нарастао у последњих 10-12 година, са око 400-450 милијарди долара (мало ли је на овој беспарици) на ових 700 милијарди. Ни најјача економија то не може то да издржи без проблема. Да негде шкрипи примећује се до почетка прошле године а пролетос се то баш осетило и најављивало. То никако не значи да САД има великих проблема у финансирању војске и да ће је битно смањити. Ипак, очигледно мора да смањи "невојне" трошкове (пре свега, ако су паметни, на трошковима цивилних "обавештајни и безбедносних" услуга разних "компанија"). Може се претпоставити да ће уштедети и на развоју НВО јер ће одбацити неке пројекте и одустати од модернизације неких капиталних средстава. Једино ми није јасно ово око смањења генерала. Каква је то уштеда?
Logged
pvanja
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 276



« Reply #6 on: August 11, 2010, 09:47:34 pm »

Ovo ce da bude bolan i tezak proces jer gde god da se zavrne slavina to udari nekog senatroa ili kongresmena a to posle politicki jako boli administraciju trenutnog predsednika.

Pogotvou u ovoj besparici ovo znaci da ce se gubti dodatna radna mesta i do ona koja se su se dobro placala.

Inace neshvatljivo je da se iz budzeta finansiraju privatne kompanije koje posle rade posao koje je mogao i trebao da uradi US army.

Sve je pocelo prebacivanjem poslova koji oduzimaju vreme vojnicima od vojnih zadataka (logistika) da bi na kraju prebaci tj "outsourc" zadatke koje bi trebalo da radi US Army tj borbene misije pod izgovorom da se tako izbegavaju nezeljeni gubici.

Naravno ovo je sve pocelo u Busovoj administraciji prebacivanjem poslova privatnim kompanijama ciji vlasnici i direkori su "bliski" Busu.

Tu se okrenuo ogroman biznis ne bas kao sa naftom ali tu je negde.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #7 on: August 11, 2010, 09:54:17 pm »

Каош то је својевремено Чкаља говрио: "митим те митом, митим те корупцијом". Тако то је то и код њих, само све изводе елегантније.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: September 17, 2010, 08:13:18 am »

I Pentagon steže kaiš


17.09.2010.

Ratovanje je sve skuplje, ekonomska situacija sve teža, a para sve manje
 
Centar američke vojne moći: Pentagon
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Era „para bez kraja” je prošla, saopštio je u ponedeljak u Pentagonu sekretar za odbranu Robert Gejts, obelodanjujući svoj plan da u sledećih pet godina u vojci uštedi sto milijardi dolara.

Ova objava nije došla kao iznenađenje – racionalizacija troškova za odbranu najavljena je još u maju, kada je Gejts upozorio da je „nacionalna ekonomska situacija sasvim drugačija nego što je u novije doba ikada bila”.

Uštede će biti ostvarene tako što će se broj vojnih liferanata i preduzimača smanjiti za 30 odsto, smanjiće se budžeti vojnih obaveštajnih agencija (u tom sektoru ima mnogo dupliranih poslova), ukida se jedna vojna komanda, smanjuje broj generala i admirala raspoređenih izvan SAD...
Gejts, koji je najavio da se sledeće godine povlači, nije istina prvi šef Pentagona koji pokušava ovako nešto, ali je očigledno da bi želeo da baš on bude taj koji će ostati upamćen da je nasledniku ostavio koncept koji je, bar u minuloj deceniji, bio nepoznat: da se i armija pruža prema guberu.
Para za ovu svrhu dosad je uvek bilo „bez kraja”: kad god bi ponestalo, Kongres bi odobravao vanredne izdatke. Vojni budžet, koji je posle hladnog rata bio smanjen, počeo je da raste na početku ove dekade, kada je Amerika povela „rat protiv terora” i ušla u dva rata, u Avganistanu i Iraku. Budžet je u tom periodu gotovo udvostručen – redovni i vanredni izdaci dostigli su svotu od oko 700 milijardi dolara godišnje. To je preko 40 odsto ukupnih izdataka svih zemalja sveta!

To su i pare koje održavaju najmoćniju vojnu silu sveta, sa 1,4 miliona ljudi u aktivnoj službi i 850.000 rezervista, armiju koja izvan nacionalnih granica ima čak 820.000 manjih i većih „instalacija” u 135 zemalja, od velikih baza do malih kancelarija.

Program štednje podrazumeva i racionalizaciju nabavki oružja, odnosno razmatranje da li su svi sistemi zaista neophodni, s obzirom na bezbednosne pretnje u današnjem svetu. U tim nastojanjima Gejts – i ko god da ga nasledi – biće, kao i dosad kad se pokušavalo nešto slično, između čekića vojne industrije i nakovnja politike: nastojanja kongresmena da po svaku cenu sačuvaju prisustvo vojske u svojim izbornim okruzima, jer je, kao veliki trošadžija i poslodavac, armija i te kako dobrodošla lokalnim ekonomijama.

Kongres je dosad zbog ovoga Pentagonu često odobravao više para nego što je tražio, samo da bi se iz političkih razloga sačuvala radna mesta koja ponekad proizvode oružje za koje se unapred zna da je nepotrebno.

Posebna priča su i vojni preduzimači koji su postali velika i moćna interesna grupa. Postojeća kultura neefikasnosti i nedovoljne kontrole dovela je do toga da se u nekim slučajevima angažuju jedni preduzimači samo zato da bi nagledali druge.

Neće, prema najavi, biti pošteđen ni sistem zdravstvenog osiguranja svih koji su na platnom spisku Pentagona, čiji je godišnji račun oko 50 milijardi dolara.

Najzad, i ratovanje je danas mnogo skuplje nego što je nekada bilo. Amerika je nedavno zvanično proglasila kraj vojnih operacija u Iraku i izlazak iz tog nepopularnog vojevanja, ali je zato, za 30.000 novih vojnika, proširen angažman u Avganistanu.

Tamo jedan vojnik godišnje košta milion dolara. Zanimljivu računicu u tom pogledu napravio je ovdašnji Centar za strateške i budžetske procene. Po njoj, najveći ratni napor u američkoj istoriji, onaj u Drugom svetskom ratu, koštao je ukupno četiri biliona (hiljada milijardi) u današnjim dolarima, ili 67.000 istih dolara po vojniku godišnje.

U Vijetnamu je ta cena po vojniku skočila na 132.000, da bi u ovom veku, u pomenutim ekspedicijama protiv Sadama Huseina i talibana, odnosno Al Kaide, skočila do miliona. Zvanično je na Irak i Avganistan dosad potrošeno oko 700 milijardi, a nezvanično – nekoliko biliona.

Istina, to je danas mnogo lakše podneti nego nekad. U završnoj godini Drugog svetskog rata ratni napor je odnosio 36 odsto bruto nacionalnog proizvoda, a za dva tekuća rata trošeno je samo 1,2 odsto.

Uz to, Amerika prvi put zbog ratovanja nije povećavala poreze, što je opet za rezultat imalo dramatičan rast budžetskog deficita i sumorne prognoze da će manjak u državnoj kasi do 2018. dostići čak 90 odsto od bruto nacionalnog proizvoda, svega što nacionalna ekonomija za godinu dana proizvede i kroz usluge razmeni.

Milan Mišić
Izvor: Politika online


* Pentagon_1b.jpg (108.69 KB, 468x468 - viewed 99 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #9 on: September 17, 2010, 08:13:19 pm »

Koliko god mi mislili da se bogati razbacuju novcem, oni su u biti škrčine.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #10 on: November 09, 2010, 09:11:34 am »




Vojni budžet Velike Britanije biće smanjen za deset procenata
Kad britanska vojska štedi



08.11.2010.

Nekoliko hiljada britanskih vojnika ostaće bez posla nakon najavljenih mera štednje Ministarstva odbrane. Premijer Dejvid Kameron tvrdi da smanjenje troškova neće uticati na obaveze Velike Britanije prema NATO-u.

Vojni budžet Velike Britanije biće smanjen za deset odsto, zbog čega će bez posla ostati nekoliko hiljada vojnika, a biće obustavljena i modernizacija podmorničke flote opremljene nuklearnim oružjem.

Jedna od žrtava drastičnih rezova mogao bi postati gradić Plimut na jugozapadu Engleske, značajna pomorska baza, čiji su meštani uglavnom zaposleni u vojnom brodogradilištu.

Građani kažu da bi zatvaranje brodogradilišta ugrozilo hiljade porodica i lokalnu ekonomiju.

Četvorogodišnjim planom štednje predviđeno je da se troškovi vojske na godišnjem nivou smanje za tri milijarde funti. Uštede obuhvataju povlačenje nosača aviona "Ark Rojal" i flote lovaca "Harijer" iz upotrebe, što znači da Britanija u narednoj deceniji neće moći da pokrene mlaznjake sa svojih nosača aviona.

Britanski ministar odbrane Liam Foks kaže da će kopnene, vazdušne i pomorske snage postati fleksibilnije za nove pretnje, umesto da budu "zakovane" u post hladnoratovskim projektima, kao je to bilo ranije.


Kameron: Ostajemo saveznici SAD-a

Premijer Dejvid Kameron je obećao američkom predsedniku Obami da će, uprkos merama štednje, Britanija ostati čvrst saveznik Amerike, dok Britancima poručuje da odbrana mora da odgovara potrebama budućnosti, ali uz balansiran budžet.

"Onima koji kažu da su ekonomija i štednja jedno, a odbrana nešto sasvim drugo želim da poručim da zemlja ne može biti snažna i dobro odbranjena, ako nije dovoljno snažna i vojno i finansijski", rekao je Kameron.

Posledice štednje mogle bi da osete i najveće britanske kompanije za prodaju oružja i vojne opreme. Strahuje se da bi otkazivanje porudžbina moglo da smanji njihovu zaradu i stopu privrednog rasta.

Povlačenje nekoliko desetina hiljada britanskih vojnika i njihovih porodica iz baza u Nemačkim pokrajinama Severnoj Rajni Vestfaliji i Donjoj Saksoniji, predstavljaće težak udarac za njihove ekonomije.

Izvor: RTS
« Last Edit: December 09, 2020, 10:58:55 am by Dreadnought » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #11 on: April 29, 2014, 02:38:55 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/

Rumunjska povećava vojni proračun za dodatnih 215 milijuna USD u ovoj godini

Datum objave:
29.04.2014

Rumunjska će povećati troškove obrane za dodatnih 215 milijuna dolara u ovoj godini zbog nastavka krize u Ukrajini, navodi se u priopćenju u ponedjeljak. " Mi ćemo povećati proračun ministarstva obrane za 215 milijuna dolara u ovoj godini, odnosno za 0,2 posto BDP-a," izjavio je rumunjski premijer Victor Ponta. Rumunjska je već povećala vojni proračun sa 1,9mlrd USD u 2013.godini na 2 mlrd USD u 2014. Novac će biti iskorišten za modernizaciju postojećih kapaciteta , Ponta je dodao rekavši kako EU i Međunarodni monetarni fond nemaju ništa protiv takve odluke.

Rumunjska je pristala da zadrži svoj javni deficit ispod 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini u sklopu 5,5 milijardi USD pomoći MMF-a i EU u prošloj godini. Poput Poljske i baltičkih zemalja , Rumunjska je pozvala NATO da pojača svoje snage u istočnoj Europi zbog najgore krize još od doba Hladnog rata.





* article-gallery-big-1398757359_579.jpg (42.39 KB, 565x372 - viewed 145 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #12 on: April 29, 2014, 02:45:56 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/

I da Rusija krene na Moldaviju, teško da bi se u RH netko 'očešao zbog vojnog proračuna
 
MORH
Datum objave:
29.04.2014

Švedska, Rumunjska, Litva, Latvija, Estonija službeno su objavile povećanje vojnih proračuna zbog krize u Ukrajine. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashdown već je dramatično zavapila kako ne zna što se još treba dogoditi da članice EU shvate da moraju izdvajati više za obranu. Američki predsjednik Barack Obama i glavni tajnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen još su odrješitiji kad su obrambena izdvajanja u pitanju. Trenutna napetost na relaciji NATO-EU vs Rusija, najveća je napetost još od završetka Hladnog rata. Ponovno je na djelu provedba ruske politike sa pozicija sile i moći spram susjednih zemalja, a kriza prijeti prelijevanjem sukoba u "trbuh" Europe, odnosno Moldaviju, nekoliko stotina kilometara od granica Republike Hrvatske. I dok Baltičke zemlje javno naglašavaju kako se ne mogu osloniti samo na saveznike unutar NATO-a, dakle moraju pokazati puno više incijative u razvoju obrambenih sposobnosti te shodno tome povećavaju proračun, za RH kao da je vrijeme stalo. Prijetnje i ugroze i dalje su asimetrične, neprijatelj je i dalje nevidljiv.

Međutim, na pomolu je klasičan rat, zračno kopnena bitka modernog doba...sa uporabom tenkovskih sredstava i aviona, desantnih postrojbi..ovisno o tome da li Rusija misli ići do kraja Izgleda kao da se ništa nije naučilo na primjeru Gruzije, odnosno Osetije. Niti od jednog hrvatskog dužnosnika nismo mogli čuti barem najavu kako će se razmotriti mogućnost povećanja vojnog proračuna uslijed novonastalih okolnosti. Zapravo, kako uopće o tome bilo što reći kada nije donesen niti Dugoročni plan razvoja OSRH, a razlog nedonošenja pogađate....opet financije. Naime, kod izrade Dugoročnog plana razvoja OSRH bitan je i proračun države općenito, odnosno veliki utjecaj na realizaciju Plana imaju rebalansi proračuna koji se u RH događaju svaka četiri mjeseca i koji stalno prijete uzimanju sredstava u vojnom proračunu. Bez stabilnosti financijskog sustava nema niti kvalitetnog Dugoročnog plana razvoja OSRH, pa ono što vrijedi u planovima danas, više ne vrijedi sutra.

To se moglo najbolje vidjeti na primjeru još uvijek važećeg DPR-a koji apsolutno nema više nikakve veze sa stvarnošću, upravo zbog financija. Pa kad je to već tolika nepoznanica kako je uopće moguće reći ili nagovijestiti povećanje obrambenog proračuna. Nikako. U usporedbi s 2012. godinom udio obrambenog proračuna u BDP-u je smanjen s 1,41% na 1,34% BDP-a. Samo 12% se troši na izgradnju i opremanje, ostalo je održavanje i plaće. Čak i Grčka u teškim problemima zbog gospodarske situacije izdvaja 2,3 % BDP-a. Teško je zamisliti da bi se kod takvog stanja svijesti i percepcije hrvatskih političara itko od njih 'očešao kad bi se u plamenu našla i Moldavija.

"Spasit će nas Ameri, poslat će F-16....i dalje je mantra nekih hrvatskih vojnih dužnosnika kojima je ulazak u NATO savez značio rješavanje svih sigurnosnih problema. Čemu onda toliko novaca za modernizaciju i opremanje izdvajaju primjerice Nizozemska, Belgija, Danska..zemlje za koje je teško uopće i pretpostaviti da bi ih bilo tko mogao napasti, pa koji su to onda njihovi interesi?

Prevladava osjećaj da je Hrvatska i dalje sa glavom u pijesku kad je u pitanju novo razdoblje Hladnog rata, osluškuje jedino što se događa u Briselu bilo da je riječ o NATO savezu ili EU i kao vrijedna članica samo klima glavom. Do kada će biti tako..ne zna se. Ne zaboravite, trenutno se aktivno provodi združena operacija vojnog i političkog vrha "Zelena čistka-jedan dan za čišći okoliš"....nema što..mirnodopska uloga OSRH ima sve veći značaj, da su barem međunarodne prilike takve.
AUTOR: Mario Duspara



* article-gallery-big-1398765549_595.jpg (156.75 KB, 800x600 - viewed 118 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #13 on: May 01, 2014, 05:08:06 pm »

Quote
Međutim, na pomolu je klasičan rat, zračno kopnena bitka modernog doba...sa uporabom tenkovskih sredstava i aviona, desantnih postrojbi..ovisno o tome da li Rusija misli ići do kraja

Koliko sam shvatio autor teksta iz prethodnog posta procenjuje (valjda na osnovu analitičkih znaja) da će Rusija napasti NATO, pa tako i Hrvatsku. A napad samo što nije počeo. Verujem da ima visoko stručna znaja iz ove oblasti kad je to uspeo da spozna.

Što se izdvajanja iz budžeta za odbranu tiče, upravu je. Vojska treba da bude vojska i sposobna da odgovori na očekivane, ali i na neočekivane izazove, bez obzira na postojanje ili nepostjanje i vrstu kriza u okruženju. Međutim, vlada RH kao i ostale na Balaknu imaju i neke druge probleme a napad Rusije očigedlno ne očekuju uskoro. Ali, možda očekju proteste penzionera, radnika i ostale sirotinje.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #14 on: May 01, 2014, 05:16:49 pm »

Kamo sreće kada bi sve svetske države izdvajale samo deo vojnih budžeta za, na primer, unapređenje poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, istraživanja u oblasti novih lekova i zaštitu životne sredine.

Hmmm, uvek sam bio preveliki optimista...
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 17   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.