PALUBA
March 28, 2024, 09:59:16 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13 14 15 16 17   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojni proračuni  (Read 76206 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #120 on: December 08, 2015, 05:05:08 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
07.12.2015

Velika Britanija se obvezuje na 1.2 mlrd. obrambenih inovacijskih projekata sa SAD-om

Britansko Ministarstvo obrane je najavilo da će potrošiti oko 800 milijuna £, odnosno 1,2 milijarde USD, na obrambenu inovacijsku inicijativu sa Sjedinjenim Američkim Državama.

U sklopu inicijative, Ministarstvo će stvoriti nove entitete poput novih tehnologija i inovacijskih analitičkih stanica (ETIAC) za proučavanje novih sigurnosnih tehnologija. ETIAC i druga nova tijela će raditi sa sveučilištima i korporacijama za proučavanje i razvoj načina za rješavanje prijetnji britanskoj nacionalnoj sigurnosti.

“Kako prijetnje s kojima se suočavamo rastu, bitno je upregnuti inovacije”, rekao je ministar obrane Velike Britanije Michael Fallon u priopćenju. “Korištenjem našeg povećanog obrambenog proračuna kako bi stvorili novi fond potpomognut sa 800 milijuna USD ulaganja, kako bi uvijek bili ispred naših neprijatelja. Nadam se i očekujem da će i škotske tvrtke biti uključeni u ovu inicijativu.”

Fallon se sastao sa američkim ministrom obrane Ash Carterom u listopadu. Tijekom sastanka, obrambeni šefovi dogovorili su suradnju na području obrambenih inovacija, uključujući tehnologije i operativne koncepte.

Ministarstvo obrane je priopćilo kako će raspravljati o inicijativi detaljnije početkom 2016.


* tactical_aircraft_maint.jpg (41.49 KB, 735x336 - viewed 118 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #121 on: December 23, 2015, 02:14:45 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
23.12.2015.

Filipini će potrošiti 1.8 mlrd USD na modernizaciju OS do 2017.

Filipinski predsjednik Benigno Aquino obećao je u ponedjeljak kako će 83,9 milijardi pesosa (1,77 milijarde dolara) dodijeljenih za projekte vojne modernizacije, biti utrošeno do 2017. godine. Govoreći na svečanosti u povodu 80. godišnjice oružanih snaga, Aquino je naglasio kako je njegova vlada već potrošila 56.79 milijardi pesosa od ukupno predviđenog iznosa do 2017. godine za vojne modernizacijske programe.

To je više od zbroja utrošenih sredstava na vojnu modernizaciju koje su potrošile prethodne tri vlade, rekao je Aquino, koji je preuzeo dužnost u 2010. godini i koji će napustiti ured iduće godine. “Zbog nedostatka opreme, imali smo vojnike koji su nosili ljubičaste ruksake lanca fast food hrane tijekom vojnih operacija. Ne mislim kako je ljubičasti ruksak pogodan za operacije u džungli”, rekao je okupljenim vojnicima. Predsjednik je naveo novu opremu kupljenu u posljednjih nekoliko godina, uključujući FA-50 avione, prve nadzvučne borbene avione nakon deset godina.


* 3836793207_e2e6a811da_z.jpg (74.07 KB, 640x336 - viewed 106 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #122 on: December 29, 2015, 06:42:28 am »

Japan povečava vojni proračuna za 2016/2017. godinu na 41.4 milijarde dolara (+ 1,5%). Ako se uračunaju sredstva za obrambenu industriju koja se ulažu u druga ministarstva, onda proračun iznosi preko 45 milijardi dolara. Sljedeče godine dobivaju prvih šest F-35 lighting II, četri Bell-Boeing V-22 osprey, u naoružanje se uvode Northrop Grumann RQ-4 global hawk, 17 helikoptera SH-60K, KC-46A pegasus....

Vir: "Obramba" SLO
http://www.obramba.com/
28.12.2015

Japonska povečuje obrambni proračun zaradi Kitajske

JAPONSKA KUPUJE NOVA VOJAŠKA LETALA IN HELIKOPTERJE

Japonska je napovedala rekordno visok obrambni proračun (uradni) za proračunsko leto 2016/2017 v višini 41,4 milijarde dolarjev. Japonsko proračunsko letos se sicer zaključi v aprilu, vladni kabinet pa je napovedal povečanje izdatkov za obrambo za poldrugi odstotek.

Analitiki iz Stockholmskega mednarodnega mirovnega raziskovalnega institutu (SIPRI) so sicer že za leto 2014 izračunali, da je Japonska za obrambne namene namenila več kot 45 milijard dolarjev, vendar njihovi izračuni vključujejo še izdatke za obrambo iz drugih virov (ministrstev). Japonci so povečanje obrambnega proračuna opravičili – seveda predvsem davkoplačevalcem – z naraščajočo »samozavestjo« Kitajske.

Japonske samoobrambne sile bodo v prihodnjem letu dobili prvih šest »pregrešno dragih« bojnih letal pete generacije F-35 lighting II (Joint Strike Fighter), štiri konvertiplane Bell-Boeing V-22 osprey, začeli pa bodo uvajati tudi brezpilotna izvidniška letala dolgega dosega Northrop Grumann RQ-4 global hawk. Ob tem bo Mitsubishi Japonski vojski dobavil 17 helikopterjev SH-60K, Boeing pa leteči tanker za oskrbo z gorivom v zraku KC-46A pegasus.

Vso našteto opremo bodo Japonci uporabljali večinoma za monitoring spornega otočja Senkaku (Diaoyu), ki je strateško »zanimivo« še za Kitajsko in Tajvan.


* lovec-F-35-642x336.jpg (38.52 KB, 642x336 - viewed 117 times.)

* konvertiplani-v-22-osprey.jpg (197.75 KB, 900x608 - viewed 112 times.)
« Last Edit: December 29, 2015, 06:46:53 am by duje » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #123 on: January 27, 2016, 12:36:16 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
27.01.2016.

Njemačka vojska krajnje rastegnuta i nedovoljno financirana 

BERLIN – Njemačka vojska je rastegnuta i nedovoljno financirana u trenutku dok njezini vojnici sudjeluju istovremeno u antidžihadističkim misijama od Sirije i Afganistana do Malija te istovremeno pružaju pomoć oko izbjeglica kod kuće, prenosi AFP riječi predsjednika Odbora za obranu.

Uzdrmana zbog niza problema sa vojnom opremom i naoružanjem, vojska je “na raskrižju” te je dosegla “granicu svojih kapaciteta za intervencije”, rekao je Hans-Peter Bartels.

Osnovan 1955. godine, Bundeswehr je imao 600.000 vojnika krajem Hladnog rata, da bio danas brojao 177.000 profesionalnih vojnika.

“Snage su umorne i nedostaje previše novca”, rekao je Bartels, zastupnik SPD-a u njemačkom Parlamentu, zahtijevajući značajno povećanje vojnog proračuna u svom godišnjem izvješću.

Sustavne nestašica proračuna sada ugrožava obuku, vojne vježbe i misije, a mnoge vojarne se raspadaju, rekao je Bartels, poznat u Berlinu kao “odvjetnik vojnika.”

Ministar obrane Ursula von der Leyen je obećala veću ulogu Njemačke u međunarodnim krizama, što je značajan pomak, jer poslije II svjetskog rata, Njemačka dugo vremena nije htjela poslati trupe u borbene misije izvan svojih granica.

Prema medijskim izvješćima, pozivajući se na izvore Vlade, priprema se značajan porast ulaganja u oružje i opremu u sljedećim godinama. Plan je potrošiti 130 milijardi € do 2030. godine na opremu te istraživanje i razvoj.

Njemačke snage su trenutno angažirane u borbi protiv tzv. Islamske države, uključujući i naoružavanje i obuku kurdskih snaga u sjevernom Iraku i izvidničke letove nad Sirijom.

Njemački zastupnici su u prosincu odobrili razmještaj 1.200 vojnika što uključuje i tanker A310 i fregatu kako bi zaštitili francuski nosač zrakoplova Charles de Gaulle u Mediteranu.

Berlin također planira poslati dodatnih 500 vojnika u Mali kako bi pomogli francuskim snagama u ovoj zapadnoafričkoj zemlji, gdje je Njemačka angažirana u sklopu EU misije obuke.

Angažmani vojnika u misijama otkrili su značajne tehničke probleme sa naoružanjem i vojnom opremom. Tako je iz uporabe povučena jurišna puška G36 nakon izvješća da nije mola precizno gađati na visokim temperaturama. Izvidnički avion Tornado ne može letjeti noću zbog svjetlosnog odraza zaslona u kokpitu što radi smetnje pilotima.


* 017041965_30300.jpg (45.27 KB, 700x336 - viewed 105 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #124 on: February 02, 2016, 12:11:24 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
02.02.2016.

Pentagon povećava vojni proračun za Europsku sigurnosnu inicijativu zbog ruskih prijetnji

Washington, 1. veljača 2016 (AFP) – Američki ministar obrane Ashton Carter obavit će danas pregled Pentagonovih planova za proračun 2017., uključujući dodatna sredstva za rat protiv Islamske države, mini-dronove i jačanje američke prisutnosti na istoku Europe.

Osnovni obrambeni proračun za fiskalnu godinu 2017. će iznositi 524 milijarde $,nadopunjen sa 59 milijarde USD za plaćanje vojnih akcija koje su u tijeku u Afganistanu i protiv IS, izjavili su obrambeni dužnosnici a AFP. Američki vojni proračun daleko nadilazi bilo koji drugi vojni proračun u svijetu te prelazi vojne troškove sljedećih osam najvećih vojski u svijetu.

 U govoru u Washingtonu, Carter će istaknuti promjenjivu prirodu prijetnji, uključujući i nove rizike koje predstavlja Rusija zbog aneksije Krima 2014 i potpore
 proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini. Carter će najaviti veliki porast sredstava za tzv. Europska sigurnosnu inicijativu zbog suprotstavljanja ruskim prijetnjama, a dodatni novac će se koristiti za plaćanje značajnog broja američkih vojnika i opreme u zemljama poput Estonije i Rumunjske.

Carter će predstaviti i neke nove tehnologije, uključujući male dronove koji mogu letjeti uz druge dronove kao neka vrsta “roja”, rekao je dužnosnik obrane. Jedan od neimanovanih izvora je rekao da proračun uključuje 7 milijardi USD u borbi protiv Islamske države i džihadista, što je povećanje od oko 35 posto u odnosu na prošlu godinu.

Rastući anti-IS proračun odražava očekivano širenje operacija u borbi protiv džihadističkih skupina, uključujući područja izvan Iraka i Sirije, kao što je Libija. Proračun će također vjerojatno otkriti Pentagonove planove za borbene avione A-10. Zrakoplov A-10, razvijen 70-ih godina, bio je predviđen za mirovinu, ali je postao neprocjenjiv u američkoj borbi protiv IS džihadista.  Kašnjenje mirovine za A-10 može imati znatan utjecaj za ostale projekte žedne novca, uključujući i skupi program F-35.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #125 on: February 29, 2016, 08:53:34 am »

Napomena: postavljam samo dio članka, da ne bude "izvučeno iz konteksta", cijeli članak možete pročitat na donjem linku.

Vir: "Index hr" Zagreb
http://www.index.hr/
28.02.2016.

Gdje je istina o financiranju vojske?

Jedina stvarna istina države je Državni proračun. Jedini stvarni prioriteti države vide se na tih 300-400 stranica tablice koja govori kome ide koliko novca. Ukoliko nešto radite privatno – neke stvari ćete moći s malo ili nimalo novca, ali kada govorimo o državi koja za sve treba profesionalce, onda se sve što država misli napraviti nalazi u njezinom proračunu – to je jedini dokument koji sadržava brojeve, a brojevi ne lažu (i zato su brojevi najveći neprijatelj prosječnog političara).

A što brojevi kažu? „Smjernice za izradu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i Projekcija za 2017. i 2018.“, koje je prošlog četvrtka donijela Hrvatska Vlada imaju na str. 19 tablicu. Pisanu vrlo malim slovima. I u toj tablici postoji stavka: Ministarstvo obrane. Pod „Plan za 2015.“ (neka vas ne čudi – Završni račun države još nije usvojen, pa je cijela prošlogodišnja projekcija formalno plan): 4.082.000.000 kuna. Dakle, izravno od države za Ministarstvo obrane je prošle godine, u doba SDP-ove koalicije išlo 4.082.000.000 kuna – prava proračunska stavka je nešto veća, jer uključuje i vlastite prihode i još neke prihodovne stavke. Što mislite, nakon ove vike oko vojske i obveznog vojnog roka i svega, što HDZ kaže, koliko će davati za vojsku narednih godina?

 2016. – 3.813.705.678 kuna,

 2017. –  3.844.544.487 kuna,

 2018. - 3.990.260.453 kuna.


Na to će naravno opet ići kao i do sada par stotina milijuna iz drugih prihoda, ali proračunska istina ostaje slovom i brojem: vojska se reže za skoro 6,5%. Vojni analitičar Igor Tabak, u svom izvrsnom članku na portalu Obris.org primjećuje kako ovo govori o sudjelovanju vojske u rashodima države od 1.1% BDP-a, da bi (ukoliko BDP lagano bude rastao) to palo na 1,08% što je za zemlju poput Hrvatske iznimno malo. Tabak zaključuje: “Ovim će planovi postati osnova praktičnog odustajanja od svega što je proteklih godina Hrvatska obećavala svojim NATO saveznicima, a u praksi će se poništiti i svi napori koje je MORH poduzimao za racionalnim ponašanjem i štednjom.“

Dodajmo ovome kako je preporuka NATO-a da zemlja članica na obranu troši 2% BDP-a, a i da je ovih 1,1% u biti umjetno napumpano činjenicom da su Kanaderi i cijela vatrogasna ergela dio vojske, a i da vojni helikopteri obavljaju brojne civilne funkcije. Istina je stoga još gora. Ukratko – vojni proračun se smanjuje i to znatno – s ovim proračunom ne samo da dolaze u pitanje reforme koje su započete i nagoviještene, već i pitanje obnove nadzvučne komponente postaje san snova.

Lupetanje umjesto istine – kako bi se skrila istina

Vojsci je najlakše rezati – ne samo zato što se rezultati tog rezanja ne vide odmah već kroz niz godina (npr. ako zaustavite školovanje nekog kadra, manjak će se osjetiti jedno dvije vlade u budućnosti), već i zato što vojni službenici ne smiju biti ni sindikalno ni politički aktivni. Oni, za razliku od ostatka državne službe, nemaju sindikat koji će vikati po novinama i puniti naslovnice i televizijske emisije. Štoviše, sami ni ne smiju istupiti u javnosti – ne mogu primjerice doći u televizijsku emisiju bez posebnog odobrenja ili svoje nade, prijedloge, ali i kritike uputiti potpisane javnosti. Oni moraju šutjeti – i zato se njima reže.

No, naravno – brojni bukači, internetski i birtijski ratnici i drugi, do ovih podataka neće doći. Ostat će na onome što su HDZ i sateliti vikali prošli tjedan – više vojske, obvezni vojni rok, sigurnost, svijet u opasnosti, što li su već sve pričali. Tablica sa stranice 19. proračunskih projekcija neće se pojaviti u većini klasičnih medija, neće postati predmet priča u birtiji, i neće djelovati na glasanje velikog broja građana koji ostaju pod dojmom prošlotjedne saborske i medijske vike. Nigdje se u prošlotjednoj vici neće čuti kako naši profesionalni vojnici nemaju ni za pošten ručak, nigdje se neće čuti koliko imaju ili nemaju pričuvnih odora i nigdje se neće čuti da obrambeni sustav ove zemlje ovisi isključivo o predanom radu tihih profesionalaca, a ne bučnih priučenih političara.

Naravno, pišemo mi u Indexu o toj stranici 19. Proračunskih smjernica, pišu i drugi, no opet, vratimo se na Popis stanovništva 2011. godine. Internetom se služi jako velik postotak građana do 50 godina, u nekim dobnim skupinama i po 95%. Međutim onda slijedi i slijedeće: Internetom se služi 48% onih od 50 do 54 godine, 37% građana u dobi od 55 do 59 godina, 27% onih od 60 do 64 godine, 14,6% od 65 do 69 godina, šest posto građana od 70 do 74 godine i 2% starijih od 75 godina. A svi oni jednako glasaju, kao i vi koji su pročitali ovaj članak.

https://www.paluba.info/smf/index.php?action=post;topic=23560.105;num_replies=112
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #126 on: February 29, 2016, 03:16:44 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
29.02.2016.

Estonska vojska planira do 2020. godine potrošiti 900 milijuna USD za nabave

Estonska vojska planira potrošiti oko 900 milijuna USD na nabavu novog naoružanja i opreme do 2020. godine, izjavio je estonski ministar obrane Hannes Hanso.

Planirane nabavke će uključivati ​​bespilotnse sustave, dalekometne protutenkovske raketne sustave, osobno naoružanje i streljivo. Estonski ministar je lokalnoj radijskoj postaji ERR rekao da će Ministarstvo obrane potrošiti dodijeljeni iznos na protuoklopne sustave Javelin sa dalekometnim projektilima.

Prema planu, većina planiranih nabava počinje 2017. Ministar obrane nije znao reći da li će većina nabava biti za novu ili korištenu opremu. “Naravno da želimo opremiti naše obrambene snage s najmodernijim i najkvalitetnijim naoružanjem i opremom, a porezni obveznici moraju imati na umu da za sve postoje financijska ograničenja”, rekao je Hanso. Estonija i preostale dvije baltičke države, Latvija i Litva, intenzivirale su napore za nadogradnju svojih vojnih sposobnosti nakon ruske aneksije Krimski poluotoka.

Estonije 2016 proračun za obranu je ukupno 449 milijuna eura, ili oko 2,07 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje, prema podacima iz Ministarstva.


* US_Navy_100615-M-0884D-0.jpg (383.97 KB, 1746x1141 - viewed 120 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #127 on: March 01, 2016, 03:37:30 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
01.03.2016.

Indijski proračun pokazuje 10% pad u odnosu na vrijednost američkog dolara

NEW DELHI – Indija nije uspjela potrošiti novac dodijeljen prošle godine za nabavu naoružanja i vojne opreme, a novi proračun predstavlja 10-postotni pad u američkim dolarima.

Proračunski prijedlog je predstavio ministar financija Arun Jaitley te otkrio da je ostalo neiskorišteno gotovo USD 1,47 milijardi.

S ukupnom raspodjeli 2,58 milijardi rupija ove godine u usporedbi s 2,52 milijardi rupija prošle godine, to predstavlja porast od 2,3 posto. Međutim, trenutni tečaj je oko 68 indijskih rupija za jedan američki dolar, dok je prošle godine tečaj je bio oko 60 rupija za dolar, što rezultira manjom kupovnom moći ove godine.

Jedan indijski Air Force dužnosnik rekao je da za razliku od izbornih obećanja u 2014, Modijeva vlada nije izdvojila dovoljno sredstava da bi se zadovoljile dugoročne potrebe vojske kako bi se pripremila za vođenje ratova na granici Pakistana i Kine. Osim toga, novac dodijeljen prošle godine nije bio iskorišten.

“Unatoč obrambenim projektima vrijednim 20 milijardi USD u posljednjem stadiju pregovora, novac je ostao nepotrošen zbog kašnjenja od strane birokrata u Ministarstvu obrane”, rekao je vojni analitičar Nitin Mehta.

Projekti koji su u posljednjih fazama nabave, uključuju:

• Kupnja 36 Rafale zrakoplova iz Francuske;

• Nabava 56 C-295 transportnih zrakoplova koji će biti dijelom proizvedeni u Indiji;

• Kupnja šest A330 tankera;

• Kupnja 280 motora za zrakoplov Jaguar od Honeywella;

• Nabava 35 osnovnih aviona za obuku Pilatus;

• Nabava pet raketnih sustava S-400 Trijumf;

• Kupnja tri C-130J transportna zrakoplova i šest C-17 Globemaster zrakoplova te još četiri P-8I iz SAD-a.

• Nabava 145 M777 ultra lakih topova iz SAD-ove podružnica BAE Systems.

• Kupnja 321 lansera i 8000 Spike protuoklopnih vođenih raketa iz Izraela.

• Kupnja 12 protuminskih plovila;

• Nabava 16 mornaričkih helikoptera Sikorsky.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #128 on: March 07, 2016, 11:14:04 am »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
07.03.2016.

Rusija će srezati proračun za obranu za 5 posto u 2016.

MOSKVA, 6. ožujka 2016. (Hina/Reuters) – Ruski proračun za obranu bit će smanjen za 5 posto u 2016., rekla je zamjenica ruskog ministra obrane Tatjana Ševcova, prema novinskoj agenciji RIA.

Troškovi obrane su rasli u okviru nastojanja predsjednika Vladimira Putina da obnovi rusku vojnu moć. Odluka o rezanju pokazuje, međutim, da čak ni oružane snage nisu pošteđene u doba slabljenja ruskog gospodarstva pogođenog smanjivanjem cijena nafte i Zapadnim sankcijama.

Smanjenje od 5 posto, ukoliko ga odobri Putin, bit će najveće smanjenje financiranja obrane otkako je on preuzeo dužnost 2000.

U 2011. dok je bio premijer Putin je objavio planove za obnovom ruske vojske i njezine zastarjele opreme ulaganjem 23 trilijuna rubalja do 2020. Tada je to bilo oko 770 milijarda dolara a danas samo 320 milijarda dolara. Vojne intervencije u Ukrajini i Siriji učinile su jačanje vojske još važnijim za Kremlj.

Rezovi predstavljaju pobjedu za ministra financija koji kaže da si Rusija više ne može priuštiti modernizaciju vojske koja stoji više milijarda dolara i zatražio smanjenje troškova od 10 posto za sva ministarstva.

Rusko gospodarstvo smanjilo se za 3,7 posto prošle godine, a očekuje se pad od 1 posto ove godine.


* P-H20150804000089.jpg (14.82 KB, 397x297 - viewed 233 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #129 on: March 10, 2016, 03:22:20 pm »

Vir: Defender.hr

10.03.2016.

Loša vijest za OSRH i NATO: 372 milijuna kuna manji vojni proračun u odnosu na 2015. godinu

Prijedlog obrambenog proračuna za 2016. godinu, koji je za 372 milijuna kuna manji u odnosu na 2015. nije dobra vijest za OSRH, ali niti za NATO savez. Republika Hrvatska unatoč deklariranim obećanjima o povećanju vojnog proračuna na 2 posto BDP-a do 2018. ne samo da neće biti blizu te brojke već će se i udaljiti.

Toliko o vjerodostojnosti jedne od članica u vrijeme kada SAD, Baltičke zemlje i zemlje srednje i istočne Europe čine sve da taj proračun povećaju zbog činjenice kako današnji svijet nije niit izbliza siguran kao prije deset godina, a hladnoratovska podjela svijeta zbog ruske ekspanzije i njezine želje za urušavanjem NATO saveza i EU, nikad bliža. Umjesto da se glavni projekti opremanja i modernizacije upravo iz tih razloga ubrzavaju, oni se usporavaju. Štoviše, čak i sredstva za NATO i EU operacije se smanjuju u vojnom proračunu RH.

Pripadnici OSRH još ove godine mogu računati na primjerenu obuku i vježbe sa 78 milijuna kuna planiranih sredstava, no od 2017. taj iznos će se drastično smanjiti na 52 milijuna kuna.

Izdvojimo samo neke glavne projekte modernizacije i opremanja. Borbeno oklopno vozilo je već godinama na čekanju sa opremanjem 30mm daljinski upravljanim oružanim stanicama, pa će tako biti i u 2016. Prototip ophodnog broda bi mogao ugledati svijetlo dana do kraja godine premda je i to trebalo biti godinu prije. NATO intergrirani sustav protuzračne obrane kao i modernizacija radarskog sustava ENHANCED PEREGRINE čekaju 2018., jer sredstva za 2016. su simbolična.

Opremanje dalekometnim topničkim sustavom 12 PzH2000 se nastavlja sa 46 milijuna kuna u 2016. što praktični znači dolazak nekoliko haubica s obzirom da one same koštaju 12 milijuna EUR, a cjelokupni projekt vrijedi oko 41 milijun EUR.

Značajnije opremanje i modernizaciju komunikacijsko-informacijskih sustava može se očekivat od iduće godine, ali i to ostaje za vidjeti, jer često puta optimistične projekcije budućih vojnih proračuna padnu prvom prilikom kod konkretnog donošenja.

Protupožarna zaštita i hitni medicinski prijevoz koštat će vojni proračun 109 milijuna kuna u 2016.što je nešto manji iznos u odnosu na 2015. Postavlja se pitanje na kojoj bi uopće razini BDP-a bio obrambeni proračun ako bi se i ovaj dio aktivnosti izdvojio iz sustava OSRH.

“Svaki saveznik mora investirati u nužne resurse, u one prave sposobnosti. To znači modernu opremu, intenzivno uvježbavanje naših snaga i blisku suradnju među NATO-ovim saveznicima i s našim partnerima. Znam koliko je to izazovno u današnjoj ekonomskoj klimi, ali sigurnosne okolnosti to čine životno važnim”. Rasmussen je napisao u britanskom Sunday Telegraphu prije godinu i pol, jednom riječi vojni proračuni više ne smiju padati.

Dok je u Europi u tijeku ubrzano naoružavanje članica i nečlanica NATO-a zbog ukrajinske krize i straha od ruske politike ne samo u Ukrajini već i Siriji, ali i ruskih pokušaja dezintegracije EU i NATO saveza, Hrvatska je pokazala opet da će se držati postrani kao da se to nje ne tiče i mantrati kako se nema novaca.

Ruku na srce, velikim dijelom tome je “krivac” SAD koji obilato donira ne samo u opremi (MRAP, OH-58D Kiowa, MILES, M270) već i novcu ( oko 13 milijuna USD je ostavljeno RH u Koalicijskom fondu).

Ekonomski rast u Republici Hrvatskoj omogućio je porast vojnih izdataka u skladu s Dugoročnim planom razvoja OS RH 2006 – 2015 i dostignuo najveći iznos u 2008.g. kada je financijski plan MORH bio na razini od 5,5 milijardi kuna, odnosno 1,62% BDP. Globalna ekonomsko financijska kriza koja je pogodila svijet i Hrvatsku dovela je do preokreta trenda i do značajnog pada izdataka za obranu. Vojni izdaci u RH od 2009.g. kontinuirano padaju sve do danas, jedina iznimka bila je 2011.g. kada je financijski plan povećan u odnosu na 2010.g. na 5 milijaradi kuna, da bi iduće, 2012.g. godine opet uslijedio pad.   Financijski plan MORH u 2014.g. iznosio je 4,28 mlrd. Kn ili 1,23% od BDP, a u 2015.g. iznosio je 4,08 milijarde kuna, što znači nastavak pada u odnosu na 2014.g.

Isti je donekle ublažen činjenicom da MORH planira realizacijom vlastitih prihoda povećati financijski plan po svim izvorima financiranja na sveukupno 4,4 mlrd. Kuna. Međutim, vlastiti izvori financiranja su privremeni i ne predstavljaju stabilan izvor financiranja na kojima može počivati razvoj OS RH. Usporedbom 2008.g. i 2015.g. vidimo da su u 2015.g. vojni izdaci manji za 1,45 milijarde kuna. Usporedbom 2011.g. i 2015.g. vidimo da su u 2015.g. vojni izdaci manji skoro za milijardu kuna, što je pad za 20%, te je predstavljao značajan izazov za održavanje vojnih sposobnosti HV.

U razdoblju od 2009.g. do danas OS RH su zbog smanjenja financijskih izdataka izgubile izuzetno značajna financijska sredstva koja su bila planirana i ukalkulirana u DPR 2006 – 2015. Suma vojnih izdataka u periodu od 2008. Do 2011.g. iznosila je 20,3 milijarde kuna, a u razdoblju od 2012. do 2015.g. 17,5 milijarde kuna. U odnosu na prvo četverogodišnje razdoblje (2008. -2011.) u drugom četverogodišnjem razdoblju „gubitak“ (odnosno smanjenje ) ukupnih  vojnih izdataka iznosio je čak 2,8 milijardi kuna. Ovaj iznos je kompenziran smanjenjem osoblja i određenih prava zaposlenika u sustavu OSRH, smanjenjem pripadnika HV u operacijama potpore miru te  otkazivanjem ili odgađanjem određenih projekta opremanja i modernizacije, pa se navedena modernizacija morala kompenzirati iz viškova naoružanja koje su ponudile SAD.

« Last Edit: March 25, 2016, 07:08:44 pm by leut » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #130 on: March 31, 2016, 01:17:18 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/
31.03.2016.

Bugarski kabinet odobrio 1,5 mlrd EUR za nabavu borbenih aviona i ophodnih brodova

Bugarska koalicijska vlada desnog centra odobrila je jučer 30. ožujka 2016. godine tri vojna investicijska projekta, uključujući nabavu eskadrile novih višenamjenskih borbenih aviona i dva ophodna broda. Vrijednost odobrenih projekata iznosi tri milijarde leva (oko 1,5 milijardi eura), a projekti po zakonu zahtijevaju odobrenje Narodne skupštine.

Investicijski projekti uključuju i kontinuiranu plovidbenost sadašnjih borbenih aviona MiG-29, nasljeđa prošlosti bivšeg Varšavskog pakta. Ideja je da Mig-29 posluži za zaštitu bugarskog zračnog prostora, kao privremeno rješenje dok se ne nabavi novi tip borbenog aviona.

Vlada je priopćila da su projekti modernizacije – nabava aviona i ophodnih brodova – najveći u posljednjih nekoliko godina te će povećati operativne sposobnosti bugarske vojske i da će ići u pravcu ispunjavanja Bugarske obveze za kolektivnom obranom.

Nova vrsta aviona će popuniti bugarski manjak sposobnosti za neutralizaciju širokog spektra prijetnji iz zraka, sa zemlje i mora. Osiguranje plovidbenosti MiG-29 bilo je izravno povezano s projektom nabave novih borbenih aviona, kako bi se osigurala sposobnost bugarskog ratnog zrakoplovstva da zaštiti zračni prostor zemlje i osigura zračni suverenitet Bugarske u integriranom NATO sustavu.

Dok će se odvijati postupak nabave novih aviona, MiG-29 će igrati ulogu prijelaznog rješenja. Ophodni brodovi će omogućiti bugarskoj mornarici postizanje sposobnosti potrebne za sudjelovanje u širokom rasponu NATO-a i EU operacija, priopćila je vlada.

S obzirom na značajan financijski teret, ovaj projekt će se provoditi u razdoblju od pet godina, a izgradnja i opremanje novih plovila s različitim vrstama oružja će se provoditi u tri faze.

Također Vlada je odobrila investicijski projekt za razvoj mehanizirane brigade kroz opremanje kopnenih snaga s novim pješačkim borbenim vozilima.

Stjecanje novog tipa naoružanja je bitno za nacionalnu sigurnost i obranu zemlje, za provedbu mehanizama NATO kolektivne obrane i zajedničke sigurnosne i obrambene politike, navodi se u priopćenju.

Ministar obrane Nikolai Nenchev rekao je novinarima da je trenutno dovoljan broj aviona MiG-29 za zaštitu zračnog prostora. On je rekao da ih trenutno sedam leti, a uz program održavanja motora i popravak, to bi moglo porasti na 12 tijekom godine.
 Nenchev je izrazio uvjerenje da će Narodna skupština prihvatiti prijedlog nabave.

On je rekao ¸da se raspravljalo o dvije opcije, polovni ili novi borbeni avioni. Očekivani iznos nabave aviona je oko 800 milijuna do 900 milijuna leva (400-500 milijuna EUR). Tijekom godina iskristalizirale su se tri mogućnosti. Jedna od njih je nabava novih borbenih aviona Gripen sa fleksibilnim načinom plaćanja, druga je Eurofighter, a treća rabljeni F-16.

Nenchev je rekao ako se novi modularni ophodni brod bude gradio u Bugarskoj, cijena će biti oko 30 posto jeftinija. Projekt je dobio prioritet u odnosu na prethodni prioritet modernizacije fregata nabavljenih iz Belgije prije nekoliko godina.


* Bulgarian-Air-Force-Mig-29-photo-USAF-e1350382771242.jpg (157.13 KB, 1602x994 - viewed 101 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #131 on: March 31, 2016, 07:34:07 pm »

А, објективно има ли Бугарска те паре? Нисам сигуран да их баш има.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #132 on: April 07, 2016, 09:53:51 pm »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
07.04.2016.

Poljaci u strahu od Rusa gomilaju oružje

U istočnoj Europi zabilježeno je povećanje vojnih troškova za ukupno 13 posto. Prednjači Poljska, koja je pojačala nabavu za 22 posto. Najveći skok vojnih troškova je u Maliju, i to čak 66 posto, što je posljedica sukoba s teroristima

Svijet se ubrzano naoružavao tijekom 2015. godine. Na globalnoj razini lanjski vojni troškovi bili su "teški" gotovo 1,7 bilijuna dolara, što je jedan posto više u odnosu na 2014. godinu, stoji u rezultatima nove studije švedskog Instituta za mirovna istraživanja – SIPRI. Troškovi za naoružanje u svijetu lani su tako prvi put povećani od 2011. godine.

Stockholm International Peace Research Institute na svojoj stranici navodi kako je do znatnog povećanja vojnih troškova došlo u istočnoj Europi, te Aziji i na Bliskom istoku.

Američki napadi

U istočnoj Europi zabilježeno je povećanje vojnih troškova za ukupno 13 posto. U tom području prednjači Poljska, koja je pojačala nabavu za oko 22 posto, a prati je Slovačka (17 posto). Prema procjeni stručnjaka, riječ je o posljedici sve većeg straha od "ruske prijetnje".

Saudijska Arabija potrošila je za oružje oko 87 milijardi dolara, a to je oko 5,4 posto više nego 2014. godine. Najveći skok vojnih troškova zabilježen je u Maliju, i to čak 66 posto, što je posljedica sukoba s terorističkom skupinom Boko Haram, navodi Bild.

U većini zapadnih zemalja zabilježeno je smanjenje troškova naoružavanja. NATO savez je potrošio 0,3 posto manje. SAD je, na primjer, lani smanjio budžet za oružje i oružane sustave za 2, 4 posto.

Stručnjak švedskog SIPRI-ja primjećuje kako se takav trend može pratiti godinama, naročito nakon američkog povlačenja iz Iraka i Afganistana. No, situacija bi se ubuduće mogla promijeniti jer Amerika sudjeluje u zračnim napadima u okviru borbe protiv ISIL-a. Ipak, SAD je i dalje na prvom mjestu liste zemalja koje najviše izdvajaju za naoružanje u svijetu, dok je na drugom mjestu Kina, s gotovo tri puta manjim iznosom.

Prema riječima politologa Ivana Perišića iz Instituta za europske i globalizacijske studije, svijet je postao vrlo nesigurno mjesto zbog ekonomskih problema, migracija i učestalih prijetnji terorističkim napadima, te države smatraju kako je pumpanje vojnog proračuna i dodatno naoružavanje jedan od načina prevencije.

–Dosta je nesigurnosti u vezi s geopolitičkim previranjima i stvaraju se novi relevantni akteri. Prije dvadesetak godina imali smo nekoliko većih aktera. Sada je, pak, puno više manjih aktera koji svoje mjesto pod suncem pokušavaju osigurati u raznim savezništvima. Ako dođe do nepredviđene situacije, svaka država želi biti spremna i biraju se saveznici.

Totalni rat

Ima tu i država koje jačaju vojni proračun zbog trzavica sa susjedima u okruženju, poput Saudijske Arabije i Irana, te Južne i Sjeverne Koreje. SAD, primjerice, pokušava osnažiti NATO u Europi na način da se pokušava dodatno demonizirati Rusija te se potiče priča o invaziji na istok kontinenta, upozorava politolog, te dodaje:

–Političke strukture pokušavaju se ubrzanim naoružavanjem sačuvati od eventualnih prijetnji i totalnog rata. Svi, naravno, znaju da bi takav rat značio i kraj svijeta kakav poznajemo, pa je pitanje kome će utrka u naoružavanju donijeti dobra, osim vojnim lobijima.

Top-lista

Zemlje s najvećim troškovima za naoružanje u 2015. godini, dakle one koje su lani najviše potrošile na oružje:

 1. SAD - 596 milijardi dolara
 2. Kina - 215 milijardi
 3. Saudijska Arabija - 87,2 milijarde
 4. Rusija - 66,4 milijarde
 5. Velika Britanija - 55,5 milijardi
 6. Indija - 51,3 milijarde
 7. Francuska - 50,9 milijardi
 8. Japan - 40,9 milijardi
 9. Njemačka - 39,4 milijarde
10. Južna Koreja - 36,4 milijarde, a slijede Brazil (24,6), Italija (23,8), Australija (23,6), Ujedinjeni Arapski Emirati (22,8), Izrael (16,1 milijarda dolara)...
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #133 on: April 08, 2016, 08:25:20 am »



Pa, Poljska nije "smešna zemlja". Prostrana je, a dobra ekonomska politika ih nije bacila u duboku krizu. To što su vatreni katolici i ne vole Ruse, opet je njihova stvar, koja se mene ne tiče.
Logged
milena braco
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 703


« Reply #134 on: April 08, 2016, 01:25:06 pm »

 "Bacila na oruzje", " za nabavu oruzja", "vojni troskovi", a na kraju podaci o vojnim budzetima. Poljska povecala 22 % troskove za gorivo ili je kupovala bespilotne letjelice? Ili je mozda zanovila SDO? Nije sigurno povecala vojni budzet za 22%!
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13 14 15 16 17   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 23 queries.