PALUBA
March 28, 2024, 04:08:54 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Čitajte na Palubi roman "Centar" u nastavcima, autora srpskog podoficira i našeg administratora Kuzme
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 [13] 14 15 16 17   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojni proračuni  (Read 76195 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #180 on: September 03, 2019, 08:13:53 am »


Švedska povećava vojni budžet


 
Vojno neutralna Švedska povećava svoj vojni budžet i namerava da primora banke da plate povećane izdatke za naoružanje, piše RT.

Švedski zakonodavci zaključili su da je toj zemlji neophodno da poveća potrošnju na vojne potrebe za pet milijardi kruna (509 miliona dolara) u 2022. godini.

Međutim, ti troškovi neće mnogo pritisnuti državni budžet, jer će od banaka u toj zemlji biti zatraženo da plate povećanu potrošnju za odbranu zemlje.

"Banke se mogu oporezovati više nego sada", kazala je ministarka finansija Magdalena Anderson u subotu i preneli su mediji.

Ministarka nije detaljnije objasnila koliko će finansijska industrija morati da doprinese odbrani zemlje, niti kako će izgledati novi porez.

Međutim, rekla je da nijedna banka u Švedskoj neće moći, bez obzira na to gde joj je sedište, da izbegne oporezivanje, preneo je Rojters.

Prema tome, čak i ako banke izmeste sedište, poput Nordee, najveće bankarske grupe u nordijskom regionu, neće biti pošteđene poreza.

Andersonova je to opravdala jednostavnim rečima – banke dobijaju državnu podršku tokom finansijskih kriza i porez je način da se kompenzuje ta državna pomoć. Osim toga, one imaju velike profite i imale su korist od smanjenja poreza na dobit korporacija proteklih godina, tako da je krajnje vreme da to plate.

Ministarka već dugo zagovara uvođenje poreza bankarskom sektoru, koji je javno kritikovao njen predlog. Švedska bankarska asocijacija saopštila je da tim merama nedostaje zakonska osnova, a ukoliko bi bile uvedene, pogodile bi radna mesta i privredni rast, naročito jer privreda zemlje usporava.

Ali možda je upravo sada pravi trenutak, jer vojno neutralna Švedska planira da poveća izdvajanja za vojsku na 1,5 odsto BDP-a do 2025, dok sada izdvaja jedan procenat bruto društvenog proizvoda.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #181 on: December 17, 2019, 09:33:19 am »

Senat odobrio rekordni vojni budžet od 738 milijardi dolara
Tanjug   17. decembar 2019.

Senat američkog Kongresa odobrio je velikom većinom predlog budžeta za odbranu od rekordnih 738 milijardi dolara, nakon čega će, pošto ga potpiše predsednik Donald Tramp, stupiti na snagu.

Kako prenosi Rojters, gornji dom Kongresa, u kome Trampovi republikanci imaju većinu, izglasao je predlog sa 76 glasova za i šest protiv. Donji, Predstavnički dom, u kome demokrate imaju većinu, usvojio je predlog sa 377 glasova za i 48 protiv. Budžet pokriva širok spektar izdataka, od finansiranja plata do brodova i aviona koji će biti proizvođeni, modernizovani ili povučeni iz upotrebe. Ove godine budžetom je pokriveno i stvaranje Kosmičkih snaga, što je vojni prioritet predsednika Trampa, podseća Rojters.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #182 on: December 21, 2019, 09:38:19 am »



Vojni budžet Japana dostigao rekordnih 48,5 milijardi dolara


Japanska vlada odobrila je danas nacrt budžeta za odbranu za fiskalnu 2020. godinu koji će, šesti put uzastopno, oboriti rekord.

Iznos namenjen odbrambenim potrebama Zemlje izlazećeg sunca dostigao je 5,31 bilion jena (48,5 milijardi dolara). Vojna potrošnja Japana dostiže 5,2 procenta ukupnog planiranog budžeta za 2020. godinu koji iznosi 102,66 biliona jena (938 milijardi dolara).

Japan planira da pojača kapacitete svojih oružanih snaga, prvenstveno se fokusirajući na kosmički program i sajberprostor. Deo navedenih sredstava pokriće troškove povezane sa bazama Sjedinjenih Država u Japanu.

Ukupni budžet Japana porastao je osmu godinu zaredom, a drugu godinu uzastopno premašio je 100 biliona jena.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #183 on: December 23, 2019, 02:26:14 pm »



Američki ekspert otkrio koliko Moskva stvarno troši na oružje!


Američki vojni ekspert izneo je šokantne detalje kada je u pitanju realna procena ruskog vojnog budžeta, koja dramatično odstupa od cifara pronađenih u relevantnim zapadnim izvorima.

Prema tim podacima, SAD i vodeće zemlje EU u opasnoj su  kada je u pitanju ruski vojni budžet. Naime, prema njegovom istraživanju, Rusija je godinama u TOP-5 zemalja koje troše najviše novca za svoje oružane snage godinama.

Vodeći istraživač centra za mornaričku analitiku Majkl Kofman objasnio je kako pravilno izračunati ruski vojni budžet. Svoje mišljenje je podelio sa čitaocima američkog rata na veb portalu "Vor on d Roks",

Stručnjak je odgovorio na objavljivanje izveštaja u kojima se Rusija, podrugljivim, karikaturalnim tonom, predstavlja kao zemlja sa bednim vojnim budžetom. Naravno, ovo površno tumačenje prihvaćeno je s frenetičnim entuzijazmom i poslovičnom zajedništvom od strane većine zapadnih medija, i činilo se da je to velika greška.

Prema Kofmanu, takva procena uopšte nije utemeljena, tvrdi RG. U svojim proračunima analitičari greše na osnovu prosečnog godišnjeg kursa. Ispada da Rusija godišnje troši oko 60 milijardi dolara na svoje oružane snage. Tačnije, iznos uporediv sa budžetima za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.

Međutim, za one koji su upoznati sa ruskim Programom modernizacije oružanih snaga, implikacija ovog zaključka je očigledna. "Na primer, da li je vojni budžet Ujedinjenog Kraljevstva za odbranu dovoljan da podrži milionsku vojsku (kao što je slučaj sa ruskom vojskom), a istovremeno nabavlja ogromne količine savremene vojne tehnologije?"

Ruska nabava borbene opreme ukupno nadmašuje troškove odbrane većine evropskih zemalja. Njihova vojska isporučuje velike količine oružja. Pored toga, ruski naučnici razvijaju hipersonično oružje poput raketa "Cirkon" i "Avangard", u paketu sa sistemima protivraketne odbrane sledeće generacije S-500 "Prometej". Sve bi ovo bila apsolutno nemoguća misija kada bi Rusija imala vojni budžet poput Velike Britanije.

Da bi se izbjegli takvi paradoksi, prilikom izračuna troškova odbrane treba uzeti u obzir paritet kupovne moći, valute različitih zemalja, koji se određuju njihovom stvarnom vrednošću u odnosu na određeni skup dobara i usluga. A kad se sve to uradi, onda se, prema analitičarima, dobija potpuno drugačija slika.

Prema mišljenju stručnjaka, uzimajući u obzir paritet kupovne moći tokom poslednjih pet godina, Rusija godišnje troši između 150 i 180 milijardi dolara na svoju odbrambenu industriju. I ta brojka je klasifikovana kao oprezna procena, koja još uvek nije konačna. Ako uzmete u obzir tzv. "maskirana" vojna potrošnja, taj bi iznos mogao narasti i do 200 milijardi dolara. (Tačnije, govorimo o bilijunu američkih dolara za petogodišnji obračunski period). I tada dobijamo realnu procenu da je američki vojni budžet "samo" četiri puta veći od ruskog, a ne deset puta veći od onog što se smatra.

Kofman poziva se na podatke studije koju je naručio Centar za analizu mornarice (CNA). U njemu su stručnjaci polazili od pariteta kupovne moći. Iz ovog izveštaja proizilazi da je Rusija konstantno bila na četvrtom mestu u svetu po pitanju vojne vojne odbrane, odmah iza Sjedinjenih Država, Kine i Indije.

Izuzetno važna poenta je da, za razliku od zapadnih zemalja, ruska vojska ne mora da troši ogromne količine novca za podršku vojske. Trećinu ukupne životne snage čine regruti. Istina je da su oni inferiorniji kada je u pitanju kvalitet obuke u odnosu na profesionalne vojnike, ali ipak poseduju operativnu sposobnost za obavljanje različitog spektra borbenih zadataka. To u praksi znači da ruski Generalštab ima više mogućnosti da racionalnije troši na dodeljena finansijska sredstva i da ih efikasnije usmeri.

Zemlje poput Indije "na papiru" troše više na odbrambenu industriju. Ali u stvarnosti, ruski vojni budžet omogućava Moskvi da mnogo brže izgradi svoje oružane snage.

Kofman napominje da ruske vlasti zadržavaju troškove odbrane na istom nivou, ali da to nije znak siromaštva, već da je to dobra odluka. Činjenica je da je značajan deo naoružanja i borbene opreme nabavljen od 2011. do 2016. Danas je to prilično modernizovana vojska. Treba takođe naglasiti da Rusija ne namerava da se uključi u trku u naoružanju kako ne bi ponovila greške bivšeg Sovjetskog Saveza.

Američki stručnjak u zaključku primećuje da je ruski odbrambeni budžet veoma izdržljiv i da ne podleže spoljnim oscilacijama. Sankcije SAD imaju marginalni uticaj na njenu stabilnost, rekao je Kofman.

U međuvremenu je savetovao američke političare da se ne oslanjaju na lažne informacije o vojnim mogućnostima potencijalnog neprijatelja. U suprotnom, rizikuju da se kardinalno zavedu, poput svojih britanskih kolega, pre jednog veka, ne primećujući opadajuću ekonomsku moć sopstvene države.


izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #184 on: December 25, 2019, 06:11:54 pm »

Мислим да је закључак ово америчког стручњака доста добар. Наравно да се набавка новог наоружања и очигледно подмлађивање технике и опреме ОС и развој нове не може урадити за ситне паре.
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #185 on: December 25, 2019, 08:32:16 pm »

Мислим да је закључак ово америчког стручњака доста добар. Наравно да се набавка новог наоружања и очигледно подмлађивање технике и опреме ОС и развој нове не може урадити за ситне паре.

Наравно да је добар. Русија свој војни буџет троши у својој земљи, треба погледати шта може да купи за те паре. Номинални руски GDP је 1637 милијарди долара, а онај који се мери паритетом куповне моћи (GPD PPP) је 4349 милијарди долара. Аналогно, руски војни буџет од 61.5 милијарди вреди 163 милијарде долара. (На сличан начин и кинески буџет од 250 милијарди вреди 450-500 милијарди.)

Пошто се војни буџети упоређују са америчким, треба узети још једну ствар, а то је да амерички буџет није штедљив, да не употребим неки јачи израз. Новац се троши на ствари на које се у Русији и Кини не троши. Нпр. колико често у Русији мењају душеке у спаваоницама? Да ли су просторије климатизоване?

Америчко здравство је (ако не бринете за паре) вероватно најбоље на свету, али му рационалност није јача страна. У америчком буџету, преко 50 милијарди одлази на медицински програм, а унутар буџета за плате и бенефиције (269 милијарди) преко 40 милијарди одлази на здравствено осигурање и трошкове. Још 7,5 милијарди одлази на медицинске трошкове ветерана.

Америчка војска пуно троши и на научно-истраживачки рад (у буџету је то RDT&E: Research, Development, Test and Evaluation) - преко 95 милијарди. Процес набавки је такав да су снабдевачи често у ситуацији да набијају цене. Добар пример је F-35 који је нагло појефтинио када је Трамп подивљао и запретио да ће да откаже набавке. Хаубица М-777 кошта 6 милиона долара, а Excalibur граната 68,000.

Све у свему, руски буџет је далеко скромнији од америчког, али разлика дефинитивно није толика као што на први поглед изгледа.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #186 on: January 01, 2020, 08:41:29 pm »

Krvava računica kojoj se ne nazire kraj: Ovoliko su Ameriku koštali svi ratovi do sad
Tanjug   01. januar 2020.

Jedan američki sajt sproveo je istraživanje kako bi utvrdio koliko je ova država potrošila na rat od borbe za nezavisnost do “beskrajnih” ratova na Bliskom istoku

Sjedinjene Američke Države su najveća vojna sila na svetu, sa godišnjim budžetom od 649 milijardi dolara, a prema istraživanju sajta "Hau mač" koji je poredio sve ratove koje su SAD vodile, od Američke revolucije do danas, ratovanje je Amerikance koštalo više od 8,6 biliona dolara, ne računajući nenadoknadive ljudske žrtve.

Drugi svetski rat najviše je finansijski oštetio SAD, kada je izgubljeno 4,69 biliona dolara, što je više nego kada se saberu cifre iz svih ostalih ratova koje je država vodila. Sledi rat u Iraku za koji su SAD utrošile 1,01 biliona dolara, prenosi B92.net. Rat u Avganistanu koji je koštao SAD više od 910 milijardi dolara, treći je na listi što se tiče utrošenog novca, ali je najduži, pošto traje već 18 godina i nema naznaka o tome kada će se završiti. Ukupni kumulativni troškovi građanskog rata i za Sever i za Jug su iznenađujuće mali.

U Vijetnamskom ratu Amerikanci su potrošili 843,63 milijardi dolara, a za Korejski su izdvojili 398,81 milijardi dolara. Na šestom mestu po troškovima je Prvi svetski rat, koji je koštao SAD 381,8 milijardi dolara, zatim Zalivski sa 116,6 milijardi dolara, Američki građanski rat sa 68,17 milijardi dolara. Oružani sukobi vremenom postaju sve skuplji, zahvaljujući skupljem naoružanju i dalekim konfliktnim zonama.

Vojni budžet raste najviše zbog troškova složenih sistema naoružanja, kao na primer borbenog aviona F-35 Lajtning, koji je vojsci SAD doneo doživotni trošak od čak bilion dolara. Treba spomenuti i kako lokacija borbe određuje koliko će novca odneti. U prvih nekoliko decenija američke istorije, ratovi su se uglavnom odigravali blizu američkih granica, obično negde u Severnoj Americi, a ubrzo su se SAD uključile u globalne sukobe poput Iraka i Avganistana.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #187 on: January 12, 2020, 02:32:56 pm »



Koliko SAD troši na vojsku i da li je moguće "samoobuzdavanje" Pentagona?
Čak 800 baza u 160 zemalja SAD košta 156 milijardi godišnje, a svakih 12 minuta bace bombu



"Vreme je da naše trupe vratimo kući", bio je glavni politički adut na predsedničkim izborima u SAD i Bilu Klintonu i Džordžu Bušu, Baraku Obami i Donaldu Trampu, ali nijedan nije održao obećanje. Naprotiv. Aktuelni predsednik je samo dan posle sahrane ubijenog iranskog generala Kasema Sulejmanija govor pred vojnim veteranima počeo citatom Džordža Vašingtona od pre 200 godina: "Najbolji način za očuvanje mira je priprema za rat".

Zatim je Tramp dodao:

- Osigurali smo 700 milijardi dolara za odbranu i 716 milijardi dolara u 2021. Naručili smo 147 lovaca F35, naručujemo 239 helikoptera "apač" i "blek hok". Gradi se 19 velikih mornaričkih plovila, a sa trake treba da siđe gotovo 8.000 "hamvija" i "hambija" za pešadiju. Sve se pravi u SAD. U stroj primamo još 30.000 novih vojnika...

Ovo je samo deo iz analize Džona Vajtheda, predsednika Ruteford instituta iz Vašingtona "Ameriko, vrati se kući". Autor prošlogodišnjeg bestselera "Amerika bojno polje" je ugledni mirovni aktivista, koji u svojoj analizi izražava skepsu da se SAD uopšte mogu vratiti sebi.

- Američka vojska ima više od 1,3 miliona muškaraca i žena na aktivnoj dužnosti, a više od 200.000 njih stacionirano je u inostranstvu u gotovo svim zemljama sveta. SAD imaju više baza u stranim zemljama nego bilo koji drugi narod, nacija ili carstvo u istoriji. Međutim, američke vojne snage se ne raspoređuju u inostranstvu da bi u štitile slobode Amerikanaca već za čuvanje naftnih polja, izgradnju strane infrastrukture i zaštitu finansijskih interesa korporativne elite. U stvari, američka vojska troši oko 81 milijardu godišnje samo za zaštitu zaliha nafte širom sveta - kaže Vajthejd. - Čak 800 vojnih baza SAD u 160 zemalja koštaju američke poreske obeznike najmanje 156 milijardi dolara godišnje. I američka vojna odmarališta i mesta za rekreaciju u mestima poput bavarskih Alpa i Seula u Južnoj Koreji su svojevrsna baza. Vojska širom sveta vodi preko 170 golf terena....

Na Sjedinjene Države, koje čine pet odsto svetske populacije, "ide" 50 odsto sveukupnih svetskih vojnih izdataka. Amerika na armiju troši više nego narednih 19 najvećih država na planeti, a širenje vojne imperije košta Ameriku više od 32 miliona dolara na sat. Vašington, kako se ocenjuje, zapravo troši više novca svakih pet sekundi u Iraku, nego što zarađuje prosečni Amerikanac u godini!?

U analizi "Američkog puta" Džon Vajthed se poziva na rad istraživačkog novinara Urija Fridmana koji se bavio strukturom troškova vojnoindustrijskog kompleksa imperije. Fridman je u ekonomskoj analizi pokazao da se SAD više od 15 godina "bore protiv terorizma kreditnom karticom" u vidu kupovine američkih državnih obveznica od američkih entiteta poput penzionih fondova i državne i lokalne samouprave i zemalja poput Kine i Japana!

Najstrašnije je od svega, kako zaključuje Vajthejd, što niko u stvari ne kontroliše kako se troše sredstva.

- Američka vojska baci bombu negde u svetu svakih 12 minuta. Od 11. septembra vlada Sjedinjenih Država direktno je doprinela smrti oko 500.000 ljudki. Svaka od tih smrti plaćena je sredstvima poreskih obveznika - upozorava Vajthejd.


Ruski i NATO bužeti

Uoči poslednjeg sastanka lidera NATO u Londonu u decembru 2019. generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg rekao je da se lane potrošnja za odbranu širom evropskih saveznika i Kanade realno povećala za 4,6 odsto i da je to "peta uzastopna godina rasta vojnih budžeta".

- U 2019. Rusi su zvanično potrošili 64 milijarde dolara što je ista svota novca kao i 2018. Godinu dana ranije ruski troškovi su iznosili 66 milijardi, a to je oko pet odsto sredstava koje je izdvojila Alijansa (1.036 milijardi dolara).

- Do kraja 2020. saveznici planiraju da potroše 130 milijardi dolara više nego 2016. - precizirao je Stoltenberg hvaleći se da sve zemlje NATO postepeno dostižu potrošnju za vojsku od dva odsto BDP koliko traži Amerika.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #188 on: January 12, 2020, 02:35:56 pm »



Rusija ima 14 puta manji budžet ali vojska ne zaostaje za SAD i NATO



Rusija uspeva da održi visoki nivo borbene gotovosti uprkos tome što je njen budžet na razvoj oružanih snaga između 12 i 14 puta manji nego što je to slučaj sa SAD i NATO-om, izjavio je vice premijer Ruske Federacije Jurij Borisov.

„Rusija se nalazi na šestom mestu u svetu kada je reč o vojnom budžetu i uprkos tome uspeva da održi paritet i borbenu gotovost na visokom nivou, što garantuje njenu bezbednost“, naglasio je on.

Borisov je konstatovao i da je vojni budžet SAD za ovu godinu 750 milijardi dolara, dok je budžet NATO-a nešto preko jednog biliona.

Osvrnuo se i na izvoz naoružanja rekavši da se Rusija po tom pitanju nalazi na stabilnom drugom mestu posle SAD. Kako je precizirao, udeo američkog izvoza naoružanja iznosi 36 odsto, a ruskog 21 procenat. Kada je reč o izvozu ruskog oružja, Borisov je naveo da je vrednost dugoročnih ugovora sa drugim zemljama 55 milijardi dolara, dok svake godine Rusija izveze oko 15 milijardi dolara vojne tehnike.

Od najznačajnijih vidova naoružanja koje Rusija izvozi Borisov je naveo protivvazdušni sistem S-400, ali i avione Su-35 i Su-57, koji ni malo ne zaostaju za američkim F-22 i F-35.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #189 on: February 10, 2020, 11:57:54 am »



Pentagon preusmerava pet milijardi dolara zbog pretnji Kine i Rusije


Pentagon planira da uštedi pet milijardi dolara kako bi ih preusmerio u prioritetne programe, objavio je Volstrit žurnal, nakon uvida u nacrt njegovog budžeta.

Prema publikaciji Pentagona u koju je WJ imao uvid, uštedama će biti pogođene desetine medicinskih ustanova i neke logističke operacije, dok će novac biti preusmeren prema vojnim pretnjama iz Rusije i Kine.

Dodatne dve milijarde dolara će se takođe reinvestirati u modernizaciju nuklearnog arsenala, hipersonična oružja i razvoj veštačke inteligencije, između ostalog, navedeno je u nacrtu budžeta Pentagona.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #190 on: February 16, 2020, 08:47:37 pm »

Vojni budžeti sve brže rastu: Najviše trošili SAD, Kina i S. Arabija
15.02.2020

Globalno izdvajanje za odbranu raslo je u 2019. brže nego bilo koje godine u prethodnoj deceniji, pokazuje studija objavljena u petak.

Izdvajanje za odbranu poraslo je u odnosu na 2018. godinu četiri procenta, a u Evropi 4,2 odsto, piše u izvještaju Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS). "Vojni budžeti su tako dostigli nivo od pre finansijske krize 2008", rekao je direktor IISS-a Džon Čipman, prenosi Hina. Rast u Evropi može se pripisati zabrinutosti zbog Rusije i stalnim pozivima SAD evropskim članicama NATO-a da na odbranu počnu da troše dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), piše u izveštaju.

Najviše trošili SAD, Kina i S. Arabija

Vojne budžete najviše su u 2019. godini povećali SAD i Kina, za 6,6 odsto, prenela je Al Jazeera. Ulaganje u američku vojsku bilo je prošle godine najveće u posljednjih deset godina. Samo povećanje od 53,4 milijarde dolara odgovaralo bi sedmom najvećem vojnom budžetu na svijetu, piše u izvještaju. Na odbranu su u 2019. godini najviše trošili SAD (684 milijarde dolara), Kina (181 milijardu dolara), Saudijska Arabija (78 milijardi dolara), Rusija (61 milijardu dolara), Indija (60 milijardi dolara), Velika Britanija (54 milijarde dolara), Francuska (52 milijarde dolara), Japan (48 milijardi dolara), Nemačka (48 milijardi dolara) i Južna Koreja (39 milijardi dolara).

Hrvatska izdvojila milijardu evra

Prema procjenama NATO-a, Hrvatska je 2019. godini za odbranu izdvojila 1,68 posto BDP-a, ili 1,032 milijarde dolara. Godinu dana ranije potrošila je 966 milijuna dolara. Podaci IISS-a pokazuju da se vojna potrošnja u Aziji u posljednjih deset godina povećala 50 odsto, sa 275 milijardi dolara 2010. godine na 423 milijardi dolara 2019. godine.

Izvor: www.nezavisne.com
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #191 on: February 16, 2020, 11:17:53 pm »

Ово са војним буџетима је мало компликована ствар, јер је куповна моћ различита.

Руски војни буџет је 3,9% GDP. Проблем је што је номинални GDP 1567 милијарди, али његова куповна моћ на домаћем тржишту (GDP PPP) је 4519 милијарди. Значи тих 3,9 % на домаћем тржишту вреде 176 милијарди.  То је отприлике вредност руског буџета, јер они углавном троше новац код куће. Слично је и код Кине, њен GDP PPP је два пута већи од номиналног GDP, тако да је њен реални војни буџет 1,7-2 пута већи, негде између  300 и 360 милијарди долара.

Са друге стране, амерички војни буџет је оптерећен изузетно високим медицинским трошковима.

И реални српски војни буџет је знатно већи од номиналног.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #192 on: March 24, 2020, 03:03:32 pm »



Budžet vojne avijacije SAD: Usporavanje nabavki F-35 i svemirski program


Nedavno je iz kabineta predsednika SAD Donalda Trampa obelodanjen predlog budžeta za oružane snage Sjedinjenih Država za 2021. godinu.

Ovaj bužetski predlog predlaže ukupni budžet od 934 milijarde dolara ali je ukupni iznos koji je upućen direktno Pentagonu nešto manji nego prošle godine: sa 713 milijardi dolara ove godine smanjen je na oko 705 milijardi. Razlika bi bila i veća kada bi se ukalkulisala i inflacija koja svake godine pojede po koji procenat.

Ukupan predloženi budžet za avijaciju SAD je 56,9 milijardi dolara, najveći deo ovog novca, očekivano, otišao je za mornaricu i vazduhoplovstvo SAD koje ga dele otprilike na ravne časti sa samo nešto većim budžetom za predviđenim za vazduhoplovstvo, piše portal Tangosiks.

Doduše, valja dodati da budžet za vazduhoplovstvo valja umanjiti za 800 miliona koji su unapred predviđeni za novoformirani rod kosmičkih snaga koje još uvek nemaju specijalizovani račun za tekuće troškove. Sa druge strane, ovoj cifri treba dodati i troškove sistema PVO sa 11,6 milijardi i vojne sisteme u svemiru sa 15,5 milijardi.


Avijacija

Nešto konkretnije, za kategoriju borbenih aviona – od previđene ukupne količine od 56,9 milijardi, najveći će deo otići na nabavku i operativne troškove borbene avijacije (20,4 milijarde); za podršku će otići 9,4 milijardi; prepravljanje i modifikaciju 8,7; tehnološki razvoj 7,2; transprotnu avijaciju 6,8; dok će za vazduhoplove sa zadatkom podrške i bespilotne letelice otići 2,6 odnosno 1,8 milijardi.

U sledećoj godini, najveća nova nabavka će biti nabavka novih F-35 višenamenskih aviona – tačnije, biće kupljeno 79 ovih aviona. Doduše, valja dodati i da ova nabavka možda najavljuje usporavanje u nabavci ovog tipa aviona: za 2020. godinu je predviđena nabavka 98 komada dok je prošle godine u naoružanje uvedeno 93. Takođe, biće nabavljena 24 nova F/A-18 – istim tempom kao i ove i prošle godine kada je takođe nabavljano po 24 komada godišnje, a tu je i nabavka dvanaest F-15EX.

Kao i prošle godine, vojska će dobiti devet novih V-22 Osprey – isto kao što je predviđeno za ovu i za četiri manje nego prošle godine, kao i 15 novih KC-46 tankera a očekivano, neće biti novih nabavki strateških bombardera – strateški bombarderi se, uostalom, nabavljaju relativno retko.

Taktička transportna avijacija, izgleda da je pretrpela malo radikalnije rezanje sredstava: ove godine biće kupljeno samo devet novih C-130 Hercules. Poređenja radi, ove godine biće ih kupljeno čak dvadeset a prošle godine kupljeno je osamnaest.

Helikopterske snage se obnavljaju otprilike standarnom brzinom pa je teško oceniti da li dolazi do usporavanja ili eventualnog ubrzavanja nabavki: 2021. godine 52 nova AH-64 Apache naspram 49 i 66 ove i prošle godine te sedam novih CH-47 Chinook naspram 9 i 7 ove i prošle godine. Jedini helikopter za koji bi se reklo da kupovina – makar i malo, makar i možda slučajno – opada je UH-60 Black hawk kojih će biti kupljeno 60 naspram 99 ove i 76 prošle godine.

Drastično su opali budžeti za finansiranje razvoja MQ-25 Stingray koji je sa 518 i 648 miliona spao na “samo” 267 miliona sledeće godine. No kad smo kod bespilotnih letelica dodajmo da u budžetu za sledeću godinu nije predviđena nabavka niti jedne nove letelice: ni jedan MQ-1 Predator; ni jedan MQ-9 Reaper; ni jedan MQ-4 Global Hawk.

No, i pored (malog doduše) smanjenja budžeta SAD ostaje pejsmejker razvoja vojne vazduhoplovne tehnologije. B-21 – ultranapredni bombarder koji će preuzeti ulogu najsofosticiranijeg bombardera od B-2 – ne staje sa razvojem uprkos činjenici da eventualni protivnici SAD nemaju adekvatan odgovor čak ni na znatno starije manje napredne oružane sisteme: za razvoj ovog bombardera sledeće generacije biće izdvojeno 2,8 milijardi dolara; slično kao ove i prošle godine.


Snage protivvazdušne odbrane

Što se tiče oružanih sistema za protivvazdušnu odbranu – u predlogu se sredstva raspoređuju u odnosu od 7.8 milijardi dolara za sisteme strateške balističke odbrane, dve milijarde za odbranu od taktičkih balističkih projektila te 1,8 milijardi za odbranu od taktičkih (krstarećih) projektila. A od njih, valja primetiti da budžet ne predviđa nabavljanje novih projektila za odbranu od strateških projektila na srednjem stadijumu trajektorije (Ground based mid-course defence) i patriot PAC3 projektila, ali u isto je vreme planirana nabavka četrdeset jednog projektila za THAAD baterije kao i 168 Patriot PAC-3 MSE projektila.


Svemirske snage

Evo zanimljivosti i donekle – novosti. Formirane tek pre nešto više od dva meseca, prvi novi rod američke vojske nakon sedamdeset dve godine, Svemirske snage armije SAD (US Space Force) – u sledećoj godini zahtevaju ozbiljan budžet: 15,4 milijarde dolara a navodno je na formiranju budžetskog zahteva intenzivno radio glavnokomandujući ovog roda general Džon Rejmond.

Ovoj cifri, pak, treba dodati i gorepomenutih oko 800 miliona dolara za operativne troškove osobllja koji se finansiraju preko vazduhoplovstva SAD – jer svemirske snage još uvek nemaju specijalizovani račun, pa je za operativno finansiranje sledeće godine predviđeno ovakvo “kombinovano” finansiranje. Sve ukupno, nešto više od 16 milijardi dolara odlazi u finansiranje novog roda vojske SAD.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #193 on: April 27, 2020, 07:54:12 am »



Svetski rekorderi SAD i Kina


Vojni izdaci dve super sile su i u najnovijem SIPRI izveštaju ponovo u prvom planu. SAD su 2019. za vojsku obezbedile 732 milijarde dolara, što je 38 odsto od ukupnih svetskih troškova za naoružanje. U poslednje dve godine američka vojska je zaposlila novih 16.000 vojnika. Istovremeno SAD su nastavile modernizaciju svog konvencionalnog i nuklearnog oružanog programa.

Prema izveštaju instituta SIPRI, povećani izdaci imaju veze i sa Kinom. Ta zemlje je poslednjih godina najznačajnije povećala izdvajanje za odbranu. Ona trenutno iznose 261 milijardu dolara, što je 14 odsto od izdvajanja u čitavom svetu. Time je Kina na drugom mestu, iza SAD. Od 1994. godine Peking ta izdvajanja konstantno povećava. Od 2010. godine ona su porasla za 85 odsto. To se desilo gotovo istovremeno sa privrednim rastom. Skoro uvek su ta izdvajanja činila 1,9 odsto BDP-a.


Indija prestigla Saudijsku Arabiju

Pored Kine, još jedna velika azijska sila je u vrhu liste. Indija je vojne izdatke 2019. godine povećala za oko sedam odsto, što je ukupno 71,1 milijarda američkih dolara. Stručnjak za naoružanje instituta SIPRI, Simon Vezeman, smatra da je to pre svega vezano za geopolitičko okruženje. „Napeta situacija sa susednim Pakistanom i Kinom glavni su razlozi zašto je indijska vlada tako drastično povećala izdvajanja za vojsku." Nuklearna sila je sa trećeg mesta svetske liste tako potisnula Saudijsku Arabiju.

U odnosu na druge zemlje Bliskog istoka, Kraljevstvo i dalje za oružje izdvaja daleko najviše novca – 61,9 milijardi dolara 2019. godine. Ali u odnosu na 2018. izdaci Saudijske Arabije su se smanjili za čitavih 16 procenata. U izveštaju instituta SIPRI se ocenjuje da je to iznenađujuće, s obzirom da „Saudijska Arabija i dalje nastavlja svoje vojne operacije u Jemenu i s obzirom na porast napetosti sa Iranom". Prošle godine su u vazdušnim napadima uništena važna saudijska naftna postrojenja. Pored vođstva u Rijadu i SAD, Nemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su za napade optužili Iran.


Ostatak sveta daleko iza

U poređenju sa ogromnim iznosima "velikih igrača", izdvajanja za vojsku u ostatku sveta su znatno manja. Zemlje Južne Amerike 2019. su izdvojile „samo" 53 milijarde dolara. Od toga više od polovine Brazil. Zemlje jugoistočne Azije zajedno su za naoružanje potrošile 41 milijardu dolara, a zemlje Afrike ukupno 42 milijarde dolara.

U Africi postoje velike razlike u izdacima među zemljama južno od Sahare. Recimo u Ugandi su se oni povećali za rekordnih 52 odsto, dok su se u zapadnoafričkoj Burkini Faso smanjili za 22 odsto. Autori najnovijeg SIPRI izveštaja to dovede u vezu sa tim da li je neka zemlja bila ulključena u direktan vojni sukob ili ne.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #194 on: May 10, 2020, 12:15:09 pm »



Rim ima para za podmornice, ali ne i za respiratore


Dok premijer Konte traži pomoć od EU kako bi spasao italijansku privredu, vlada planira da ove godine za naoružanje potroši 26 milijardi evra, piše „Espreso”

Jedan borbeni avion F-35 košta koliko i lečenje 150.000 ljudi na odeljenjima intenzivne nege. Nosač helikoptera „trst” vredi kao 50.000 respiratora. A nekoliko oklopnih vozila i helikopter? Deset milijardi zaštitnih maski, ili 130.000 bolničkih kreveta.

Italija, koja će ove godine za vojne potrebe potrošiti 26 milijardi evra, ima dovoljno oružja, ali ne i medicinske opreme da se suprotstavi nevidljivom neprijatelju, virusu korona, koji je do sada odneo skoro 30.000 života.

„Spremni smo za rat koji ne postoji, ali ne i za onaj koji nas je zadesio”, piše magazin „Espreso”.

I dok Đuzepe Konte vuče za ruku bogatije evropske rođake ne bi li odrešili kesu i pomogli spasavanje italijanske privrede, koja je doživela pravi kolaps u najvećoj posleratnoj zdravstvenoj krizi, planirani vojni izdaci Italije za ovu godinu biće za milijardu i po evra veći nego lane.

Posle natezanja na poslednjem samitu Evropske unije, ministar privrede Roberto Gvaltijeri je optimista i u izjavi za Rojters poručuje da će Italija imati na raspolaganju 100 milijardi evra iz Evropskog fonda za oporavak kako bi izvukla privredu iz krize.

„Kako da tražite novac od EU kada ste ovogodišnjim vojnim budžetom planirali kupovinu dve podmornice koje koštaju 1,3 milijarde evra?”, pita se Đorđo Bereta, analitičar iz Opservatorije za lako naoružanje (OPAL) iz Breše.

U italijanskom slučaju, izdvajanje više para za naoružanje značilo je kresanje zdravstvenog budžeta. U poslednjih deset godina broj zdravstvenih radnika u Italiji smanjen je za 43.000. Da bi nekako pomogli u lečenju više od 200.000 građana koji su pozitivni na virus, država je poslednjih nedelja aktivirala penzionisane lekare i na brzinu zaposlila 20.000 zdravstvenih radnika.

Dugogodišnje zanemarivanje zdravstvenog sektora skupo je koštalo Italiju, kojoj su u borbi protiv kovida 19 prvi u pomoć priskočili Kinezi, Rusi i Kubanci. Kako piše rimski nedeljnik, Italija, jedna od zemalja najviše pogođenijih epidemijom, ima 3,2 bolnička kreveta na hiljadu stanovnika, dok je evropski prosek 4,7. Nemačka, koja epidemiju drži pod kontrolom, ima osam bolesničkih postelja na hiljadu stanovnika. Broj mesta u italijanskim bolnicama se od 2000. do 2017. godine smanjio za čak 30 odsto.

Frančesko Vinjarka, koordinator nevladine organizacije „Mreža za razoružanje”, smatra da je urušavanje nacionalnog zdravstvenog sistema, koji je pokazao sve svoje slabosti u vreme epidemije, direktna posledica sve većih izdvajanja iz budžeta za vojsku.

Vojni troškovi su porasli sa 1,25 odsto BDP-a na 1,45 procenata. Ako Italija bude usvojila zahtev Donalda Trampa da, kao članica NATO-a, poveća vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, to će značiti dodatni trošak od 10 milijardi evra na godišnjem nivou.

Istovremeno, ulaganje u zdravstveni sektor je opalo za jedan procenat i 2020. godine, prema prognozi, iznosiće 6,5 odsto BDP-a.

„Svi ti brojevi izdvajanja za vojsku su startna predviđanja, dok su stvarni izdaci mnogo veći. Iako u papirima piše da će Italija ove godine potrošiti 5,9 milijardi evra na kupovinu novog naoružanja, analiza Opservatorije Mileks, koja nadgleda italijanske vojne troškove, kaže da će oni 2020. iznositi 26,3 milijarde evra”, kaže Frančesko Vinjarka za „Espreso”.

Među vojnim troškovima koji bodu oči italijanske javnosti nisu samo borbeni lovci F-35, čija nabavka košta 15 milijardi evra, već i 36 vojnih misija u inostranstvu, za koje poreski obveznici godišnje izdvajaju 1,3 milijarde evra. Nosač aviona „kavur”, koji se koristi od 2009. godine, koštao je 1,3 milijarde evra i danas se uglavnom koristi u reprezentativno-reklamne svrhe, kao ponos italijanske brodogradnje, a imao je, kako kaže Đorđo Bereta, samo dve ozbiljne operacije. Jednu na Haitiju 2010, kada je ovo ostrvo pogodio razoran zemljotres, a drugu 2013. protiv pirata duž istočne afričke obale.

„Očito da vojnoindustrijski kompleks ne zna za krizu. Vojni troškovi rastu u poslednjih 15 godina, čak i uz odobrenje Pokreta pet zvezdica i levo orijentisane Demokratske partije. Izgleda da kada dođete na vlast sve se menja, iako ste u prošlosti pričali drugu priču”, ističe Vinjarka.

izvor
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 [13] 14 15 16 17   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 23 queries.