PALUBA
March 28, 2024, 03:55:43 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 ... 208   Go Down
  Print  
Author Topic: Sukobi u Nagorno-Karabahu  (Read 228820 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #135 on: September 27, 2020, 05:02:43 pm »

Zemlja zalivena krvlju od prvih godina Sovjetskog saveza do danas
S. S. R. nedelja, 27. 09. 2020.

PREDSEDNIK grupe prijateljstva Skupštine Srbije sa Jermenijom, Aleksandar Čotrić govori za „Novosti“ o istorijatu sukoba ove zemlje sa Jermenijom, koji je jutros ponovo buknuo i postao svetska vest broj jedan.

Oblast Nagorno-Karabah na Kavkazu, u kojoj je jutros oko sedam časova obnovljen zamrznuti ratni sukob između Jermena i Azerbejdžanaca, predmet je spora između dva naroda i dve države skoro čitav jedan vek. Za Jermeniju, reč je o nezavisnoj Nagornokarabaškoj Republici Arcah, koja je proglašena 1991. godine, a Azerbejdžan tu teritoriju smatra integralnim delom sopstvene države i nastoji da je povrati političkim, ali i vojnim sredstvima.

Nagorno-Karabah nalazi se u graničnom pojasu između dve države na prostoru od oko jedanaest i po hiljada kvadratnih kilometara i u njemu živi nešto manje od sto pedeset hiljada ljudi. Koreni konflikta oko ove planinske oblasti sežu u 1923. godinu kada su je sovjetske komunističke vlasti poklonile Azerbejdžanu, iako je u tom trenutku u njoj živelo 96 posto Jermena. To i nije bio toliki problem do početka raspada SSSR-a, kada je postalo izvesno da će nastati nezavisne države. Jermensko stanovništvo Nagorno-Karabaha želelo je da ostane uz maticu, što je potvrđeno i referendumom, a Azerbejdžan je nastojao da ukine autonomiju i potpuno ovlada područjem (slično srpskom pitanju u Krajini, odnosno Hrvatskoj).

Izbio je krvav i dugotrajan rat koji je vođen od 1988. do 1994. godine, kada u Biškeku (Kirgistan), uz posredovanje Rusije, sklopljen mirovni ugovor. Azerbejdžan je od tada više puta pokušavao vojnim putem da povrati svoju vlast, ali zbog žilavog otpora jermenskog stanovništva i pomoći Jermenije, to nije uspevao. Jermenija insistira na pravu stanovništva Nagorno-Karabaha na samoopredeljenje, uz postojanje kopnene veze sa maticom, kao i na poštovanju autoriteta Minske grupe.

Jermenija ima oko tri miliona stanovnika koji pripadaju jermenskoj apostolskoj crkvi (ova država je 301. godine postala prva država koja je priznala hrišćansku veru), a nad njenim stanovništvom od 1915-1923. godine izvršeni su strašni pogromi u Otomanskoj imperiji u kojima je ubijeno više od milion i po ljudi. Azerbejdžan je ekonomski snažniji, jer raspolaže gasom i naftom, ima skoro tri puta više stanovnika od Jermenije i dobija ogromnu pomoć od etnički i istorijski bliske Turske. Ni Jermenija, ni Azerbejdžan nisu priznali takozvanu nezavisnost Kosova, a sa obe zemlje Srbija ima dobre političke i ekonomske odnose.

U najnovijem ratnom sukobu još uvek nije jasno da li je reč o čarkama i provokacijama, kakvih je bilo mnogo u prethodnim godinama, ili je Azerbejdžan rešen da totalnim ratom zauzme Nagorno-Karabah. Sada je, međutim, najvažnije da što pre utihne oružje i da se obe strane vrate pregovorima i traženju diplomatskog i političkog rešenja u okviru Minsk grupe, OEBS-a i Ujedinjenih nacija, uz mirovno posredovanje Evropske unije i Rusije.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #136 on: September 27, 2020, 05:19:29 pm »

Ово дефинитивно није пушкарање на граници.

Азербејџан је пет пута већи од Јерменије, богатији, и уз то има отворену подршку Турске. Извесно је да ће Јерменија морати да се укључи у сукоб (Нагорно-карабах има свега 150 хиљада становника), али је јако битно спречити да се Турска војно укључи на страни Азербејџана и нападне Јерменију.

Јерменска дијаспора је веома активна у Америци. Процењује се да их 1,5-2 милиона, а око пола милиона се изјашњавају као етнички Јермени. Скоро 40% тих етничких Јермена су факултетски образовани, а 60% код куће прича јерменски језик (а не енглески). Ради се о веома јакој заједници. Америка као држава не признаје независност Нагорно-Карабаха, али је осам савезних држава донело декларације којим признају Нагорнокарабашку Републику и захтева од председника и конгреса да је признају. са друге стране, Азербејџан има нафту, која се нафтоводом преко Грузије и Турске, транспортује од каспијског до Средоземног мора.

Не треба занемарити ни то да се све ово догађа уочи америчких избора.

Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #137 on: September 27, 2020, 05:23:52 pm »

Jermenija je u ODKB...opet će se rešenje tražiti na liniji Moskva - Ankara
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #138 on: September 27, 2020, 05:27:53 pm »

Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #139 on: September 27, 2020, 05:47:51 pm »

Ово је објава коју је Ким Кардашијан поделила са својих 179 милиона пратилаца у јулу, када се није пуцало:


Ово је Ким, у друштву својих пријатеља, Иванке и Џареда:


А ово је Ким у друштву Иванкиног тате:

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #140 on: September 27, 2020, 05:53:25 pm »

Razbijena Azerska kolona.

Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 455



« Reply #141 on: September 27, 2020, 06:50:52 pm »

"Nagorno-Karabah" ili "Republika Arcah" je samoproglašena država na južnom Kavkazu, sa Jermenskom većinom, koju Azerbejdžan smatra svojom teritorijom, što formalno-pravno i jeste.

Ta "državica" ima svega 11458 km2 i oko 150 000 stanovnika, ali s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi, mnogo ulaže u odbranu. Naravno, susedna Jermenija je veliki saveznik i prijatelj.

Dok se iščekuju dalje vesti iz regiona, evo jedan kratak film o PVO sistemima "vojske Republike Arcah", gde vidimo sisteme poput 2K11 "Krug", 2K12 "Kub", 9K33 "Osa-AK" i radare P-18. Pored ovoga, zna se da PVO sistem "Republike Arcah" poseduje i radare P-19, lake prenosne raketne sisteme "Strela-2" i "Igla" i sredstva protivavionske artiljerije....

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #142 on: September 27, 2020, 07:46:20 pm »

недеља, 27.09.2020.

Иран позива на прекид сукоба, нуди помоћ


ТЕХЕРАН – Иран је позвао Јерменију и Азербејџан на хитан прекид сукоба око Нагорно Карабаха, рекао је портпарол иранског министарства спољних послова Саед Катибзадех и изразио спремност Техерана да помогне у успостављању примирја, преноси Танјуг.

„Иран пажљиво прати конфликт са забринутошћу и позива на хитно окончање конфликта и почетак разговора између две земље”, рекао је Катибзадех. Он је казао да је Техеран спреман да употреби све своје капацитете да помогне како би почели разговори између две стране, преноси Ројтерс. И Јерменија и Азербејџан прогласили су ратно стање после сукоба у којем су обе стране претрпеле губитике.

Izvor: www.politika.rs
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #143 on: September 27, 2020, 07:49:49 pm »

Šta je neposredni povod za današnji sukob?
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #144 on: September 27, 2020, 07:50:50 pm »

Ubijeno oko 200 azerbejdžanskih vojnika! Gubici i na jermenskoj strani - borbe se nastavljaju
Novosti onlajn nedelja, 27. 09. 2020.

PREDSTAVNIK Ministarstva odbrane Jermenije Arcrun Ovanisjan izjavio je da je azerbejdžanska vojska u sukobima u Nagorno-Karabahu pretrpela velike gubitke – ubijeno je oko 200 vojnika, uništeno oko 30 jedinica vojne tehnike i oko 20 bespilotnih letelica.

Prema njegovim rečima, situacija na terenu je kao i ranije, sukobi se nastavljaju na severu i jugu teritorije.

- Borbe se i dalje vode, protivnik je pretrpeo velike gubitke, oko 200 vojnika je ubijeno, oko 30 oklopnih vozila uništeno i oko 20 bespilotnih letelica oboreno - precizirao je. Što se tiče jermenske strane, Ovanisjan kaže još uvek bilans nije u potpunosti precizan – od oko 100 ranjnih nekoliko desetina je prebačeno u Jerevan na lečenje, dok su ostali smešteni u lokalnim bolnicama. Prethodno je Ministarstvo odbrane nepriznate države Nagorno-Karabah saopštilo da je tokom sukoba sa snagama Azerbejdžana poginulo 17 jermenskih vojnika, dok je preko 100 ranjeno.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #145 on: September 27, 2020, 07:56:13 pm »

apaljivi region i svetske sile - Ko je na čijoj strani u okršaju oko Nagorno-Karabaha, ko igra dvostruku igru i čega se najviše plaši EU
I.Z.K. 27.09.2020.

Jermenija i Azerbejdžan klize ka pravom ratu. Obe države su proglasile ratno stanje i, za sada, nijedna ne popušta u optužbama da je upravo rival kriv za novu eskalaciju. Brojni svetski lideri pozvali su na obustavu vatre i na mir, a svet sa zebnjom prati dalja dešavanja. I to sa dobrim razlogom. Sukob u ovom spornom regionu, iako naizgled lokalan, može da uvuče u sebe i svetske sile i da ima oapsne posledice.

Dve države se već dugo spore oko regiona Nagorno-Karabah koji je u sastavu Azerbejdžana, ali u kom pretežno žive Jermeni. Rat dve države okončan je 1994. godine. Više od 20 godina sporazum o prekidu vatre je na staklenim nogama, uz simbolično prisustvo šest posmatrača iz Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). Posmatrači su raspoređeni kao podrška procesu iz Minska, naporu koji je predvodio OEBS za rešavanje sukoba, a kojim kopredsedavaju Francuska, Rusija i Sjedinjene Države. Međutim, s vremena na vreme dve strane se ponovo sukobljavaju.

Trka u naoružanju

Protekle decenije smo bili svedoci dramatične trke u naoružanju između Azerbejdžana i Jermenije. Ohrabren dobrim izvozom nafte i gasa, Azerbejdžan je povećao svoje vojne izdatke više od dvadeset puta između 2004. i 2014. Predsednik Azerbejdžana Ilham Aliiev pohvalio se da je budžet za odbranu za 2014. dvostruko veći od ukupnog državnog budžeta Jermenije. Najznačajnije nabavke naoružanja dolazile su iz Rusije.

Jermenija, tradicionalni ruski saveznik, pokušala je da održi korak, uprkos tome što je ekonomski stisnuta zbog nedostatka razvoja i zatvorenih granica sa Turskom i Azerbejdžanom. Ali etničke jermenske snage zadržale su kontrolu nad strateškim pozicijama u i oko Nagorno-Karabaha, što im je dalo snažnu prednost i učinilo ukupnu neravnotežu manje akutnom.

Ruska dvostruka igra

Rusija, koja ima vojnu bazu u Jermeniji, Jerevan smatra strateškim partnerom u regionu. Jermenija je Rusiji blizak partner u u vazdušnoj odbrani i drugim vojnim aranžmanima, koji uključuju obavezu Rusije da brani međunarodnu granicu Jermenije, ako je potrebno. Rusija već ima značajno vojno prisustvo u Jermeniji. Konkretno, sukob oko Nagorno-Karabaha i služi kao koristan izgovor da se hiljade vojnika zadrže u Jermeniji. Rusija je ipak, izbegla da se ovog puta stavi na bilo čiju stranu. Kremlj je osudio sukob i pozvao na mir, ali je, čini se, ostao neutralan.

Međutim, sukobi u Nagorno-Karabahu, možda i idu na ruku Rusiji i iz drugih razloga. Sa ekonomske strane gledano, ona ima dobiti od ratovanja jer, po svemu sudeći prodaje oružje i Azerbejdžanu i Jermeniji. Navodno je Azerbejdžanu slala oružje po višoj ceni, da bi efikasno subvencionisala jeftinije isporuke Jermeniji.

Turska uvek uz Azerbejdžan

Jedan od razloga zašto je Moskva uzdržana mogao bi da bude i taj jer ne želi da se sukobljava sa Turskom koja je, očekivano, osudila Jermeniju i stala na stranu svoj saveznika Azerbejdžana. Turski predsednik Redžep Erdogan je najavio da će se solidarnost Ankare sa Bakuom nastaviti.

"Jeremenija, koja je ponovo napala Azerbejdžan, pokazala je još jednom da je najveća pretnja miru u regionu"
, rekao je Erdogan.

Rusija i Turska su poslednjih godina imale klimav odnos koji je išao od krajnje prijateljskog do žestokih reči, pa i ivice direktnih okršaja zbog sukobljenih interesa u Siriji i Libiji, na primer. Ranije ove godine su upravo zbog jednog manjeg sukoba Jermenije i Azerbejdžana, letele varnice. Ukoliko bi Jermenija, kao što je njen premijer najavio, zaista odlučila da prizna nezavisnost Nagorno-Karabaha, odnosno Republike Arcah, kako je Jermeni zovu, eskalacija bi bila gotovo neizbežna, a Rusija i Turska bi ponovo mogle da se nađu na suprotnim stranama.

Iran kao posrednik?

Iran je pozvao na trenutno okončanje neprijateljstava Jermenije i Azerbejdžana nakon sukoba dvije zemlje, te istakao spremnost da pomogne u uspostavljanju prekida vatre. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Said Katibzadeh rekao je da je Teheran spreman da iskoristi sve svoje kapacitete da pomogne u pokretanju pregovora dve strane. Iran je zvanično neutralan i nastojao je da igra ulogu posrednika, najviše 1992. godine. U svojim službenim izjavama Iran poziva na mirno rešenje i uzdržavanje tokom okršaja. Iako su iranski zvaničnici više puta potvrdili svoju podršku teritorijalnom integritetu Azerbejdžana, trude se da imaju dobre odnose i sa Jermenijom. Tako je Iran devedesetih bio važan saveznik Jermenije, suprostavljajući se tako Turskoj.

Uspavana Amerika

Iako su SAD jedna od država posmatrača koje bi trebalo da održavaju mir u regionu, njena reakcija na nove sukobe se još čeka. Čak i u incidentu iz jula 2020, kada su se Jermenija i Azerbejdžan sukobile oko granice, nije bilo značajnije reakcije Sjedinjenih Država. Vlada Sjedinjenih Država još uvek nema zvaničnu politiku prema regionu Južnog Kavkaza, uprkos činjenici da će jedan mandat republičke vlade uskoro biti završen. SAD su sada previše obuzete unutrašnjim pitanjima, a pre svega predsedničkim izborima na kojima se njen predsednik Donald Tramp bori za novi mandat protiv Džoa Bajdena. Takve stvari otvaraju put drugim silama poput Rusije i Turske da popune vakuum.

Sukob na evropskom tlu

Evropska unija takođe pokušava da smiri strasti. Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel ocenjuje da su poslednji izveštaji iz zone konflikta u Nagorno-Karabahu "ozbiljno zabrinjavajući".

- Vojna akcija mora da se zaustavi pod hitno, kako bi se izbegla dalja eskalacija. Trenutni i bezuslovni povratak pregovorima je jedni put napred -poručio je Mišel. EU pokušava da ostane neutralna. Obe države su povezane sa njom preko sporazuma o partnerstvu. Nijedna država EU nije priznala nezavisnost Nagorno-Karabaha, iako njegovo stanovništvo u najvećoj meri čine etnički Jermeni. Ukoliko bi EU podržala jednu od strana, navukla bi na sebe gnev druge a sa njom i nekog od moćnijih saveznika.

Opasnost po cevovode

Ali, nije samo to u pitanju već, veliku ulogu ovde igra i gas. Za Evropu su stabilnost i sigurnost na Južnom Kavkazu važni iz energetskih razloga. Cevovod Baku-Tbilisi-Džejhan i cevovod Južni Kavkaz - oba izuzetno značačajna za evropske energetske potrebe - prolaze u krugu od nekoliko kilometara od Nagorno-Karabaha. Svako veće izbijanje rata odmah bi i cevovodu predstavljao pretnju. U vreme kada Evropa pokušava da se odmakne od ruske energije, stabilnost i rad ovih cevovoda je od vitalnog značaja. Za nekoliko godina Južni gasni koridor delovaće kroz isti region. Kada započne transport gasa sa Kaspijskog mora u Evropu, zauvek će promeniti energetsku mapu regiona. A kako to ne bi odgovaralo Rusiji, čini se da ona ima još razloga zbog kojih joj sukob na Kavkazu ide na ruku.

Jasno je dakle da novi sukob na evropskom tlu može da bude samo još jedan problem za EU, naročito dok se bori sa unutrašnjim previranjima, pandemijom korone, Bregzitom, itd. Čini se da je u situaciji sa Nagorno-Karabahom potrebno više od uobičajenih poziva na deeskalaciju sukoba. Radi se o izuzetno zapaljivom regionu u kojem bi rat mogao da umeša i druge države.

Izvor: www.blic.rs
Logged
momo PT61
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 053


ПЕНЗИОНЕР


« Reply #146 on: September 27, 2020, 09:37:35 pm »

Stara taktiko još daje rezultate-udariš prvog i poslednog pa onda redom  udrii
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #147 on: September 28, 2020, 04:28:41 am »

Као што сам најавио...


Ким Кардашиан:
https://twitter.com/KimKardashian/status/1310278058130247681

Јерменски кокус у америчком Конгресу:
https://anca.org/armenian-caucus/

Јерменски лоби:
https://cqrcengage.com/anca/app/write-a-letter?2&engagementId=509436

Мало фотографија које круже Америком:








Ко год је решио да нападне Јермене уочи америчких избора је идиот. Азербејџан је већ изгубио рат, само још неко треба да им јави.

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #148 on: September 28, 2020, 05:23:07 am »

Fazan, molim te da postavljaš fotografije po pravilniku.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #149 on: September 28, 2020, 05:28:42 am »

Kako je Nagorno-Karabah postao bure baruta
I.Z.K. 27.09.2020.

Novi smrtonosni sukob desio se u zapaljivom regionu Nagorno-Karabah. Jermenija i Azerbejdžan jedan drugog optužuju da je prvi počeo.

Novi sukobi predstavljaju prvi veći konflikt od 2016. između dva suseda zbog oblasti koja se nalazi u sklopu Azerbejdžana, ali je uglavnom naseljena Jermenima. Dve strane su upletene u spor još od pada Sovjetskog Saveza, a ranije ove godine su imali druge sukobe oko granice. Iako se već vekovima oko ovog regiona sukobljavaju hrišćanski i muslimanski narodi, sukobi u Nagorno Karabahu imaju koren u odlukama koje je još u vreme SSSR, doneo Josif Staljin i Kavkaski Biro (Kavbiro) za vreme sovjetizacije Zakavkazja.

Staljin je bio vršilac dužnosti komesara za nacionalnosti Sovjetskog Saveza tokom ranih 1920-ih, ogranka vlade pod kojim je stvoren Kavbiro. Posle ruske revolucije 1917. godine, teritorija Karabah je postala deo Zakavkaske demokratske federativne republike, ali se to ubrzo rastvorilo u zasebne jermenske, azerbejdžanske i gruzijske države. Tokom naredne dve godine (1918–1920), došlo je do niza kratkih ratova između Jermenije i Azerbejdžana u nekoliko regiona, uključujući Karabah. U julu 1918. godine, prva jermenska skupština Nagorno-Karabaha proglasila je region samoupravom i stvorila Nacionalni savet i vladu. Kasnije su osmanske trupe ušle u Karabah, naišavši na oružani otpor Jermena.

Posle poraza Osmanskog carstva u Prvom svetskom ratu, britanske trupe okupirale su Karabah. Britanska komanda privremeno je potvrdila Hosrov-bega Sultanova (kojeg je imenovala azerbejdžanska vlada) za generalnog guvernera Karabaha i Zangezura, do konačne odluke Pariske mirovne konferencije. Odluci su se usprotivili Karabaški Jermeni. U februaru 1920. godine, Nacionalni savet Karabaha preliminarno je pristao na azerbejdžansku jurisdikciju, dok su Jermeni na drugim mestima u Karabahu nastavili gerilske borbe, nikada ne prihvatajući sporazum. Sam sporazum ubrzo je poništila Deveta skupština Karabaha, koja je u aprilu proglasila uniju sa Jermenijom.

Dogovor sa Turskom

U aprilu 1920, dok je azerbejdžanska vojska bila zauzeta u Karabahu boreći se sa lokalnim jermenskim snagama, Azerbejdžan su preuzeli boljševici. 10. avgusta 1920, Jermenija je potpisala preliminarni sporazum sa boljševicima, pristajući na privremenu boljševičku okupaciju ovih područja dok se ne postigne konačno rešenje. Sledeće godine 1921. Jermeniju i Gruziju takođe su zauzeli boljševici koji su, da bi privukli javnu podršku, obećali da će dodeliti Karabah Jermeniji, zajedno sa regionima Nahčivanom i Zangezurom.

Međutim, Sovjetski Savez je takođe imao dalekosežne planove u vezi sa Turskom, nadajući se da će je privući kao saveznika ako učini ustupak muslimanskom Azerbejdžanu. Zato je Sovjetski Savez pristao na podelu pod kojom će Zangezur pasti pod kontrolu Jermenije, dok će Karabah i Nahčivan biti pod kontrolom Azerbejdžana. Veruje se da bi boljševici ostavili Karabah u sastavu Jermenije, da nije bilo Turske. Kao rezultat, Autonomna oblast Nagorno-Karabah je postao deo Azerbejdžana u SSSR 7. jula 1923.

Eskalacija u rat

Međutim, Jermenija i Azerbejdžan su se i dalje svađali oko teritorije. Veliki sukob dve strane je započeo 1988. godine, kada su Karabaški Jermeni zahtevali da se Karabah prebaci iz sovjetskog Azerbejdžana u sovjetsku Jermeniju. Sukob je početkom 90-ih eskalirao u rat punih razmera. Prekid vatre, koji je potpisan 1994. godine, uglavnom je stavio tačku na sukob u celom obimu, međutim, mirovni pregovori posredovani od Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država propali su 2010. godine.

Azerbejdžan je ponovio pretnje da će silom vratiti kontrolu nad regionom. Iako je region proglasio nezavisnost, u velikoj meri se oslanja na jermensku podršku i Jermenija je uvek govorila da će vojno braniti teritoriju. Poslednji put su se sukobili 2016. godine kada je poginulo ukupno 30 vojnika - 12 azerbejdžanskih i 18 jermenskih.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 ... 208   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.