Pocetak gradjanskog/rasnog rata u USA - Negro Spring

[Karlo]

Da prokomentarišem i post @fazana i @duje.Molim Vas da stvar ne uzmete kao 100% točne jer i sam nisam siguran da je to tako.

U komentarima će te vidjeti da se radi o pojedinačnim slučajevima i kod prvog da se radi o 90-im godinama.U tim godinama se mijenjao sistem i na vlast su dolazili ljudi sumnjivog morala.Nije im bilo bitno građanstvo(pučanstvo),nego lični interes,što se kasnije i pokazalo i valjda to ne treba dokazivati,koliko je ljudi ubijeno da se rasturi ta država,da bi kasnije makar formalno,težili opet zajedništvu u okviru Europe.
Da se vratimo sadašnjim događajima.Sigurno da je u osnovi politika i ekonomija,a Boga mi niti jedna ne podliježe naučnim zakonitostima.Prva zato što se kao svodi na moguće a druga zato što i pored sve nauke ne nalazi rješenje nego se svako malo ponavljaju krize i poništenje predviđenog.

Što se tiče policije,ona bi trebala da služi zaštiti građana a koliko će tu policajac biti ugrožen treba da bude svijestan toga kad prihvata da to radi.Niti vojnik,a niti bilo koje zanimanje koje je izloženo opasnostima ne može to koristiti kao opravdanje da bi ubijao ljude jer je on ugrožen. Treba da pozove pomoć ako nije sam u stanju da riješi situaciju,a normalno da ima pravo da se brani ako je stvarno ugrožen(treba da dokaže da su mu metci fijukali oko glave).I na kraju nauka bi trebala da nađe rješenja za niz situacija(na pr.električni pištolj ili sl.).

Na kraju,mislim da je u osnovi kriza svjetskog nivoa zbog propasti jednog društvenopolitičkog sistema (pa samim tim i moralnom padu),a ne nalazi se adekvatan.Ovo važi i za istok i za zapad.Čak ni Kineski sistem nije dobar i ako se radi o kombinaciji oba.

I ako će ovo izgledati dječije,mislim da je adekvatnan sistem sa ograničenim nivoom kapitala i to stvarno zarađen(zaslužen).Na pr.nitko ne može imati kao pojedinac više od 1000000 E.To bi bilo racionalno i za njega i za egzistenciju čak i njegovih naslednika a da i dalje ostane motivacija za rad i stvaralaštvo,a ne kao u socijalizmu da je potencirana jednakost ili u kapitalizmu mogućnost nerazumnog bogaćenja.Cifru sam zaista lupio i sigurno da bi je trebalo naučno odrediti.Svjestan sam da je ovo utopija.Niti ovi koji sada imaju enormna bogatstva će pristati da im se oduzme isto, niti ovi koji su siromašni mogu ovo shvatiti kao moguće.

Poz.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Američki san postao mora
 
Je li SAD izumio ideologiju ljudskih prava kako bi mogao dijeliti političke lekcije “neglobaliziranim” dijelovima svijeta, budući da mu nepostojanje građanskih ili rodnih prava nikada nije bio problem u vezi sa Saudijskom Arabijom i ostalim naftom bogatim politički srednjovjekovnim arapskim državama, nego komunističkim zemljama, poglavito SSSR-om i Kinom?

Premda je američki predsjednik Barack Obama afroameričkog porijekla, međurasni odnosi ne prate taj fenomen. U stvarnosti, posebice u manjim gradovima, na djelu su rasističke predrasude i u policiji i u pravosuđu.

Ubili ga zbog igračke

U Clevelandu je policija ubila 12-godišnjeg tamnoputog dječaka Tamira Ricea koji se igrao pištoljem igračkom.

Zabrinuti pripadnici afroameričke zajednice s pravom se pitaju bi li policija tako postupila da se radilo o bijelom djetetu? Policajci su tražili da digne ruke u zrak i pošto ih nije poslušao – zaslužio je smrt!?

Takvim stereotipnim pristupom da su svi Afromerikanci potencijalni delinkventi i kriminalci, ne začuđuje da oni, iako obuhvaćaju tek 13 posto američkog stanovništva, čine 40 posto svih zatvorenika ove države, što iznosi više od 2 milijuna tamnoputih građana, a to je šest puta više od bijelih građana.

Strah od “crnaca” legaliziran je u toj mjeri da je Velika porota američke savezne države Missouri donijela odluku o nepodizanju optužnice protiv bijelog policajca Darrena Wilsona za ubojstvo 18-godišnjeg afroameričkog mladića Michaela Browna u gradu Fergusonu, u području Saint Louisa u kolovozu ove godine.

Wilson nije kriv za taj zločin iako je izrešetao Browna. U Fergusonu su bijelci u manjini, ali je sva vlast u njihovim rukama, pa se Afroamerikanci osjećaju ponovno segregiranima. Afroamerička zajednica u Fergusonu je nakon toga izišla nekoliko puta na prosvjede, a Obama ih je zamolio da ostanu mirni i obećao da će se rješenja naći u imenovanju afroameričkog šefa policije i kroz pravosudne institucije.

Zbog te odluke porote da nema osnove za podizanje optužnice protiv Wilsona nastali su nemiri i protesti ne samo u ovom gradu nego i u Chicagu, Washingtonu i drugim gradovima s velikom afroameričkom populacijom.

Obama ih je ponovno pozvao na mirno prihvaćanje te odluke porote, što prosvjednici ne mogu samo tako prihvatiti jer ti slučajevi nisu neki presedan. Ravnopravnost između pripadnika različitih etnija, naime, biološki i teorijski ne postoji takva stvar kao što su rase, postoji samo jedna - ljudska rasa, u SAD se pokušava uspostaviti stoljećima.

Građanski rat koji je formalno počeo radi ukidanja ropstva u južnim državama 1861. i trajao do 1965. nije odmah ukinuo robovlasničke odnose. I nakon okončanja tog rata bivši su robovlasnici koristili savezne zakone i donosili protuafroameričke zakone te ih iznova zasužnjivali, zbog čega je američka vlast 1867. na jugu uvela vojnu diktaturu, koja je ukinuta tek 1877. kada su i Afroamerikanci dobili pravo glasa.

Međutim, od prava glasa do ljudskih prava trebalo je proći čitavo stoljeće. Najstarija institucija za prava Afroamerikanaca, koja djeluje od 1909. do danas, jest Nacionalno udruženje za napredak obojenih ljudi (NAACP), osnovana u Baltimoreu. Iz takvog okružja proistekli su i zaslužni afroamerički lideri poput Martina Luthera Kinga mlađeg koji su poveli pokret za ljudska prava Afroamerikanaca od 1954. do 1968..

Najveći uspjeh bilo je donošenje Zakona o ljudskim pravima 1964. i Zakona o izbornom pravu, za što su bili zaslužni demokrati, J.F. Kennedy i L. Johnson. Tome je prethodio znameniti Kingov Marš na Washington 1963. kojim je demonstrirao gandijevska načela otpora nenasiljem. Kao takav nije bio opasan američkom establishmentu i kapitalu, ali je postao opasan kada je dirnuo u bit neravnopravnosti obojenih stanovnika - siromaštvo i nepravednu raspodjelu bogatstva. Dok je planirao multietnički Marš siromašnih ljudi za zakone protiv siromaštva, ubijen je u Memphisu, u Tenesiju, 1968. kao prije njega braća Kennedy.

Barack Obama svoju je karijeru počeo kroz posao aktivista (community organizer) u lokalnoj zajednici čiji je cilj bilo povećanje rasne i socijalne pravde, jednakosti i boljeg standarda, pa je odabrao Fondaciju Gamaliel FBCO u Chicagu.

Međutim, Obama pripada afroameričkoj eliti koja je do svojeg statusa došla kroz najbolja američka sveučilišta, a ne većini afro i hispanoameričke populacije koja ili nema zaposlenja ili je prisiljena raditi na najslabije plaćenim radnim mjestima.

Sudbina - kriminal ili vojska

Američki sustav dopušta tek pojedincima da postanu zvijezde u sportu, medijima i show businessu, kako bi potvrdili aksiom američkog društva – da si samo bogati mogu osigurati sva ljudska prava. Jedan od najbogatijih Afroamerikanaca Michael Jordan često je kritiziran zbog integriranja u bjelačku zajednicu i ignoriranje afroameričke zajednice.

Ostali su osuđeni na kriminal i profesionalno vojačenje. U toj sve većoj razlici između bogatih i siromašnih, etničkim manjinama osigurano je jedino mjesto na začelju društva, gdje prestaje američki san, a započinju noćne i dnevne more galopirajućeg siromaštva.

DANKO PLEVNIK