PALUBA
March 28, 2024, 06:01:37 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 77   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi na relaciji Kina-SAD-e  (Read 193324 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Boris P
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 238


« Reply #15 on: October 28, 2015, 01:39:07 pm »

Vrlo moguće.

Ekonomski aspekt nikada ne bi trebalo zanemariti, posebno kada je neka sila ranjiva.

Takođe, postoji velika verovatnoća da će možda Kina veoma kreativno tumačiti međunarodne zakone - ugovore ili neke slične dogovore a sve zbog slobode tumačenja međunarodnog zakonodavstva koju je obilno koristila amerika i naravno evropska unija.

Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #16 on: October 28, 2015, 07:38:52 pm »

Водиће они рачуна о својим интересима. Мало ће се "гуркати", одмеравати снагу и моћ, али ће силу употребити само према очигледно пуно слабијима.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #17 on: November 03, 2015, 01:38:51 pm »

Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/

Admiral Harris: Američka vojska kretat će se posvuda gdje joj pravo dopušta

Datum objave:
03.11.2015

PEKING, 3. studenoga 2015. (Hina/AFP) - Američka vojska nastavit će svoje operacije u Južnokineskom moru "posvuda gdje to dopušta međunarodno pravo", izjavio je u utorak u Pekingu visoki američki vojni dužnosnik ubrzo nakon prolaza američkog ratnog broda blizu otočića na koje Kina polaže pravo suvereniteta.

"Međunarodne vode i međunarodni zračni prostor pripadaju svima i ne mogu biti pod dominacijom bilo koje nacije", naglasio je za posjeta Kini zapovjednik američkih snaga u Pacifiku admiral Harry Harris. "Naša će vojska nastaviti letjeti, ploviti i operirati posvuda gdje nam to dopušta međunarodno pravo. Južnokinesko more nije i neće biti iznimka", kazao je on, kako piše u tekstu govora održanog na Pekinškom sveučilištu.

"Iskreno smatram da se te rutinske operacije ne bi smjele tumačiti kao prijetnja nekoj naciji", dodao je. "SAD ne zauzima stranu glede polaganja prava na suverenitet u Južnokineskom moru te potiče sve uključene strane da mirno riješe razmirice i bez prisile, u skladu s međunarodnim pravom".

Brod za lansiranje raketa USS Lassen plovio je 28. listopada na manje od 12 milja udaljenosti od umjetnih otoka koje je Peking izgradio u Južnokineskom moru, u spornom arhipelagu Spratleys.

Peking je na to reagirao ljutnjom, osuđujući "protuzakoniti upad bez dozvole Kine" i žaleći se na "prijetnju njezinom suverenitetu i sigurnosnim interesima".


* article-gallery-big-1446553458_674.jpg (50.76 KB, 800x532 - viewed 109 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #18 on: November 03, 2015, 06:55:58 pm »

Quote
"Međunarodne vode i međunarodni zračni prostor pripadaju svima i ne mogu biti pod dominacijom bilo koje nacije", naglasio je za posjeta Kini zapovjednik američkih snaga u Pacifiku admiral Harry Harris. "Naša će vojska nastaviti letjeti, ploviti i operirati posvuda gdje nam to dopušta međunarodno pravo. Južnokinesko more nije i neće biti iznimka", kazao je on, kako piše u tekstu govora održanog na Pekinškom sveučilištu.

"Iskreno smatram da se te rutinske operacije ne bi smjele tumačiti kao prijetnja nekoj naciji", dodao je. "SAD ne zauzima stranu glede polaganja prava na suverenitet u Južnokineskom moru te potiče sve uključene strane da mirno riješe razmirice i bez prisile, u skladu s međunarodnim pravom".

Онда ми није јасно зашто се колега(е) господина адмирала буне што Кинези и Русе плове као и они? По његовим колегама пловљење Руса и Кинеза је разлог за узбуну, малте не напад на интегритет САД и "слободног света". Или он можда не чита и не зна шта му колеге причају?
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #19 on: November 03, 2015, 08:18:13 pm »

Ovo je čista provokacija Kine, a admiral priča ono što mu je naređeno!

Ne bi oni provocirali tako da nisu sigurni u staloženu politiku Kine. Sigurni su u to da Kina neće uzvratiti oružjem zbog tako jedne glupe provokacije. A sigurno je i to da će kinezi taj događaj zabežeiti i zapamtiti, pa će kad - tad ispostaviti račun radi naplate!
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #20 on: November 03, 2015, 08:58:14 pm »

Za neku godinu će se i Kinezi vrzmati oko onih podzemnih kablova. A ovi admirali će opet uščuđavati? Izgleda da sami ne uče "naučene lekcije".
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #21 on: January 30, 2016, 03:28:15 pm »

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
30.01.2016.

DEMONSTRACIJA SILE

AMERIKANCI KINEZIMA POKAZALI MIŠIĆE Poslali moćni ratni razarač s navođenim projektilima tik pored otoka koje Peking smatra svojima

Američki razarač s navođenim projektilima USS Curtis Wilbur plovio je unutar 12 nautičkih milja od otoka u Južnome kineskom moru za koji Kina, Tajvan i Vijetnam tvrde da je njihov, u sklopu operacije kojom se želi onemogućiti ograničavanje slobodne plovidbe.

Kina smatra svojim veći dio Južnokineskog mora, preko kojega se svake godine odvija svjetska trgovina veća od 5 bilijuna dolara. Vijetnam, Malezija, Brunei i Filipini također polažu prava na to otočje.

Glasnogovornik Pentagona Jeff Davis rekao je da u blizini američkog razarača nije bio viđen nijedan brod kineske vojske dok je prolazio pored otoka Tritona u otočju Paracel.
 
"Ta operacija iskušava ustrajnost triju zemalja Kine, Tajvana i Vijetnama u tome da sužavaju prava slobodne plovidbe mornarice", rekao je Davis, u skladu s američkim stajalištem da bi se ključnu morsku liniju trebalo tretirati kao dio međunarodnih voda.

Američka mornarica izvodila je slične vježbe u listopadu u kojima je razarač s navođenim projektilima plovio blizu jednog od kineskih umjetnih otoka, zamjerajući se Pekingu.

Davis je rekao da zadnja operacija predstavlja izazov politici koja zahtijeva dobivanje dopuštenja za prolaz unutar teritorijalnih voda. Dodao je da SAD ne želi sudjelovati u nadmetanju oko prava na suverenitet nad otočjem u Južnokineskom moru.

Ovaj mjesec je predsjedatelj senatskog odbora za oružane snage kritizirao Obamu zbog odgode rješavanja pitanja većih sloboda mornaričkih patrola.

On je rekao da to dopušta Kini da nastavi širiti svoje teritorijalne ambicije u regiji, uključujući i slijetanje zrakoplova na umjetni otok u otočju Spratly.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #22 on: January 30, 2016, 08:16:06 pm »


"Ta operacija iskušava ustrajnost triju zemalja Kine, Tajvana i Vijetnama u tome da sužavaju prava slobodne plovidbe mornarice", rekao je Davis, u skladu s američkim stajalištem da bi se ključnu morsku liniju trebalo tretirati kao dio međunarodnih voda.


USA još uvek smatra sebe svetskom silom No. 1. i nameće svakome svoje mišljenje. Mislim da to kod Kine neće proći!
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #23 on: January 31, 2016, 05:08:48 pm »

Али неће ни срљати у неки оружани сукоб. Показаће мишиће на неком другом месту или прилици. Највероватније над неким од  савезника САД.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #24 on: January 31, 2016, 08:10:25 pm »

Saveznici USA na tom prostoru nemaju moć, a ni želju da provociraju Kinu.
Verujem da će Kina upravo USA naterati na povlačenje u nekom konkretnom konfliktu, blizu Kineske teritorije - tek da pokaže mišiće i da USA stavi do znanja da se vrati u ''svoje dvorište'', a ne da se pravi siledžija u tuđem dvorištu.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #25 on: February 02, 2016, 09:05:17 pm »

Ceo svet drhti pred njihovom moći, ali njih to ne interesuje
N. V.   02.02.2016.

Tung Či Va, bivši prvi čovek Hongkonga tokom procesa njegovog prelaska pod kinesku vlast od 1997. do 2005. i nekadašnji predsednik Fondacije za razmenu između Kine i SAD, na skupu u Njujorku krajem januara govorio je o tome da Kinezima nije važno da postanu lideri sveta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Čemu Kina teži na međunarodnom nivou? Šta joj dugoročna strateška namera? Da bi Kina realizovala svoju viziju, potrebno je, ne samo sada već i dugoročno, da teži miru sa svojim susedima i državama širom sveta. Nakon što je zbog strane agresija pri kraju vladavine dinastije Ćing izgubila trećinu svoje teritorije, Kina danas snažno štiti svoj teritorijalni intergritet. Ipak, Kina teži ovom cilju na miran način. U SAD postoje ljudi koji veruju da će Kina, kako joj moć sve više raste, preuzeti globalnu lidersku poziciju Amerike. Ali, pogledajmo nekoliko činjenica. SAD ima geografski položaj kojem svako zavidi, sa samo dve države, Kanadom i Meksikom, kao svojim susedima, odvojene od ostatka sveta Pacifičkim i Atlantskim okeanom i Karipskim morem. SAD drže neosvojivu poziciju u nauci, tehnologiji i inovacijama i imaju neke od najbolji univerziteta na svetu. To je takođe država u koju najbolji i najpametniji žele imigriraju, blagoslovena prirodnim bogatstvima na kojoj drugi mogu samo da joj zavide. Suprotno tome, Kina ima 14 suseda, više nego bilo koja druga država na svetu, a sa nekima od njih imala je problematičnu prošlost. Kina ima više mod 20 odsto ukupnog stanovništva sveta, ali samo sedam odstvo svetskog obradivog zemljišta i siromašna je u prirodnim resursima. Sa populacijom od više od 1,3 milijarde ljudi, teret dostizanja razumnog nivoa bogatstva za sve ljude u zemlji zaista je veliki izazov. Stoga, iako blagosloveno drugim prednostima, kinesko vođstvo zna da zemlja mora konstantno da juri napred kako se ne bi spotakla. Zaista, uspeh moderne Kine nije došao lako.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Tačno je da će, zbog svoje ogromne populacije, ukupna kineska privreda na nivou BDP-a jednog dana preteći SAD, ali će njen BDP po glavi stanovnika i dalje biti delić američkog. Za deset godina, u sadašnje stepene rasta, BDP dve zemlje bi mogao da se priblići jedan drugom. Ali, zbog razlike u broju stanovnika, BDP po glavi stanovnika u SAD i dalje će biti četiri puta veći od kineskog. Ipak, uprkos ekonomskim nedostacima Kine, uvek će biti ljudi koji misle da će jednog dana Kina voditi svet. Ovakva perspektiva je pogrešna. Istina je da Kina nema nikakve ambicije da vodi svet. Domaće potrebe Kine su toliko ogromne, a njeni izazovi toliko teški, da su to upravo stvari na koje Kina mora da se fokusira. Čak i kada 2049. pristupi razvijenom svetu, kakva su nadanja, ona neće imati želje ni pobude da kolonizuje i osvaja druge zemlje. Kineski narod zaista pamti bol i patnju koju donosi okupacija. On takođe ne želi da nameće bilo kakve verske ili ideološke motive kako bi uticao na druge ljude ili otimao tuđe zemlje. Na vrhuncu moći dinastije Ming, kada je držala 30 odsto svetskog BDP-a, Kina je i dalje bila miroljubiva i nije upadala na tuđu zemlju.

Izvor: www.blic.rs


* 673c0e34b411a89cb9f3d70f8776bdb0.jpg (23.71 KB, 470x400 - viewed 107 times.)

* 83d5267b3d7d4606551d19c0944cee35.jpg (35.33 KB, 470x313 - viewed 113 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #26 on: February 03, 2016, 09:37:04 pm »

То се не може објаснити Американцима, односно њиховим државницима. Власт је сласт и они желе да задрже ту сласт и сваког ко јача виде као опасност. То је политика коју су спроводиле све доминантне силе од када је света и века (боље рећи од када су настале државе).
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #27 on: February 28, 2016, 05:17:15 pm »

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
28.02.2016.

TIHI RAT SVJETSKIH VELESILA

Eskalacija sukoba između Amerike i Kine za dva malena otočja koja kontroliraju trgovinu vrijednu 5 bilijuna dolara

Uz odličan geostrateški položaj, otočje Spratly bogato je zalihama ribe, nafte i plina

Tenzije između Kine i SAD-a, izazvane spornim otočjima Spratly i Paracel u Južnome kineskome moru, ubrzano rastu od prošle jeseni, a nova runda odmjeravanja snaga zbila se prošli tjedan kada je Kina rasporedila borbene avione J-11 i JH-7 te PZO sustav velikog dometa HQ-9 na paracelski otok Woody.

Nekoliko tjedana ranije američki raketni razarač USS Curtis Wilbur (DDG-54), klase Arleigh Burke, zaplovio je unutar 12 nautičkih milja od otočića Triton koji Kina smatra svojim teritorijem. Službeno, bio je na zadaći “provođenja američke slobode navigacije u međunarodnim vodama”. Naime, pojas od 12 nautičkih milja od kopna spada u teritorijalne vode.

Američki razarač

Slično se dogodilo i nekoliko mjeseci ranije kad je drugi američki razarač prišao dvama grebenima na koje Kina polaže pravo. Potom je početkom studenoga SAD probno lansirao dva podmornička nuklearna balistička projektila. Projektile Trident D5, koji nisu bili opremljeni bojnim glavama, lansirala je nuklearna balistička podmornica USS Kentucky (SSBN-737) na pacifičkom poligonu nedaleko od južne obale Kalifornije.

No, važno je razumjeti zašto su ti grebeni ključni za Kinu. Riječ je o grebenima koje Kina proširuje u otoke navoženjem pijeska u sklopu projekta gradnje velikog zida od pijeska duž otočja Spratly i Paracel. Od 2014. Kina proširuje brojne grebene na ta dva otočja te na njima stvara umjetne otoke. Povećanjem površine pod svojom kontrolom s jedne strane osnažuje svoje teritorijalne zahtjeve, a istodobno stvara pogodne lokacije za gradnju baza. Dvije su baze već sagrađene: instalacija na grebenu Johnson South te zrakoplovna baza na grebenu Fiery Cross, na grebenu Mischief gradi se treća, a na grebenu Cuarteron završava se velika radarska postaja.

Važnost Spratlyja leži u položaju. Budući da pokrivaju dobar dio Južnog kineskog mora, kroz njih i u njihovoj blizini prolaze neke od najvažnijih i najaktivnijih pomorskih trgovačkih ruta na svijetu. Neke procjene govore da godišnje tim trgovačkim rutama prođe robe u vrijednosti od oko pet bilijuna dolara. Upravo mogućnost nadziranja tih ruta čini ovo otočje toliko poželjnim.

Uz odličan geostrateški položaj, otočje Spratly bogato je resursima. Obilne su zalihe ribe te nafte i plina. Prvi put je nafta otkrivena 1968., a nakon toga počele su rasti i napetosti oko vlasništva nad otočjem. Postoje različite oprečne procjene koliko se nafte i plina doista nalazi pod tim otocima. Kina procjenjuje da to područje ima četvrtu najveću zalihu nafte i plina u svijetu od oko 17,7 milijardi tona, a SAD tvrdi da nafte gotovo uopće nema.

Za Kinu otočje Spratly čini i ključnu sastavnicu obrane. SAD je počeo sa svojom strategijom zaokreta prema Pacifiku, koju Kina vidi kao pokušaj ograničavanja njezina utjecaja u istočnoj Aziji. Iako je Kineska ratna mornarica u proteklom desetljeću ostvarila golem skok u sposobnosti te se pretvorila iz primitivne obalne flote u jednu od najmodernijih oceanskih mornarica, još uvijek ne može parirati američkoj Pacifičkoj floti. Zbog toga se usredotočila na razvoj strategije uskraćivanja pristupa i područja djelovanja (eng. anti-access/area denial, A2/AD).

Vatreni križ

Ta je strategija usmjerena na onemogućavanje protivnika da slobodno djeluje na nekom području, u ovom slučaju kineskim obalnim vodama, te u Istočnom i Južnom kineskom moru. Otočje Spratly u tom je kontekstu predziđe obrane te je gradnja zrakoplovne baze na grebenu Fiery Cross veoma važna jer može značajno produljiti ruku kineskog zrakoplovstva.

Fiery Cross sadrži veliku bazu s jednom betonskom pistom smjera 05/23, dužine 3125 metara. To omogućava slijetanje i najvećih transportnih zrakoplova koje kinesko zrakoplovstvo ima, ruskog Il-76 i domaćeg Xiana Y-20. No, dužina piste omogućava i djelovanje bombardera Xian H-6. Njegova zadnja inačica, H-6K, namijenjena je nošenju krstarećih projektila, a zbog svog velikog doleta od oko 3500 kilometara predstavlja idealnu platformu za masovne napade protubrodskim projektilima na američke udarne skupine nosača.

Najsnažniji adut kojim Kina raspolaže u svom nadmetanju sa SAD-om su protubrodski balistički projektili DF-21D. Riječ je o modificiranoj, konvencionalnoj verziji balističkog projektila srednjeg dometa DF-21. Procjenjuje se da ima domet veći od 1500 kilometara. Taj je projektil, pak, razvijen u još napredniju inačicu koja je prošlog rujna prvi put javno prikazana: DF-26. Ona ima domet od 3500 kilometara i idealno je oružje protiv nosača aviona.

Tempo nabave raketa


Prijetnje ovih oružja su tolike da je SAD razmjestio većinu svojih raketnih razarača za protubalističku obranu na Pacifik. No, budući da i DF-21D i DF-26 raspolažu manevrirajućim bojnim glavama, obrana protiv njih je otežana. To je prisililo SAD da odustane od strategije pomorskog blokiranja Kine te da se usredotoči na poboljšavanje protubalističkih sposobnosti. Tako je povećan tempo nabave protubalističkih projektila RIM-161 te je odlučeno da se protubalističke sposobnosti razviju na svim razaračima opremljenima borbenim sustavom Aegis. Vjerojatno je da Kina može provesti A2/AD strategiju i tisućama kilometara daleko od svoje obale te uskratiti američkoj mornarici sposobnost da slobodno djeluje u velikom dijelu zapadnog Pacifika. No, isto tako je jasno da Kina nema namjeru zadržati se na tome, nego brzom gradnjom svoje mornarice namjerava steći sposobnost da izazove američku Pacifičku flotu i na otvorenom moru te stvori uvjete da djeluje ofenzivno.

Za stjecanje te sposobnosti presudni su nosači aviona. Kina u operativnoj upotrebi već ima nosač Liaoning koji je kupljen od Ukrajine. Liaoning predstavlja ključni korak u razvoju kineske flote, ali ne može se suprotstaviti američkim nosačima.

Katapult za avione

Uvelike ga ograničava izostanak katapulta za avione, koji polijeću uz pomoć rampe. To, pak, smanjuje količinu goriva i ubojnog tereta koji mogu ponijeti, a s Liaoninga ne mogu polijetati ni avioni za rano upozoravanje, što drastično smanjuje radarski horizont kineske udarne skupine u odnosu na američku.

Ti se nedostatci ispravljaju novom klasom nosača Tip 001A, od kojih se najmanje jedan već gradi u Dalianu. Oni će zadržati rampu za polijetanje, no vjerojatno će imati i katapulte. Udarnu snagu kineskih nosača činit će palubni lovci J-15. Prema letnim karakteristikama J-15 bi trebao biti moćniji i okretniji od američkih F/A-18 Horneta i Super Horneta, a pogotovo od tromog F-35C. Kasnije bi na kineske nosače mogli doći i stealth lovci Shenyang J-31. Riječ je o dvomotornoj, unaprijeđenoj kopiji američkog F-35 u koju Kina ipak nije morala ulupati 400 milijardi dolara poput SAD-a.

Ipak, podrška aviona za rano upozoravanje i navođenje E-2D Hawkeye svakako će dati prednost američkim pilotima, barem dok Kina ne završi razvoj vlastitog palubnog aviona za tu namjenu. Razmatra se i korištenje helikoptera u toj ulozi, a testiraju se Ka-31 i Z-8YJ Black Bat. No, helikopteri su mnogo slabija platforma za rano upozoravanje. Mogu nositi samo manje radare kraćeg dometa i slabijih performansi od onih instaliranih na avionske platforme, a ograničeni su i kraćim vremenom koje helikopteri mogu provesti na položaju te njihovom manjom brzinom, visinom i doletom.

Po sastavu su američka i kineska udarna skupina nosača vrlo slične te je izgledno da je Kina uzor imala upravo u svom rivalu. Pratnju kineskom nosaču obično čine nuklearna napadajna podmornica Tipa 093, četiri raketna razarača, obično Tipa 052C ili 052D, a u budućnosti će i najnoviji Tipa 055 te dvije fregate Tipa 054, uz jedan opskrbni brod. Do 2020. Kina, vjerojatno preambiciozno, namjerava imati tri nosača i pripadajuće borbene skupine.

Nuklearne podmornice

U strateškim nuklearnim sposobnostima Kina ipak dosta zaostaje. Raspolaže s pet nuklearnih podmornica s balističkim projektilima, no riječ je o zastarjelim konstrukcijskim rješenjima, sličnima sovjetskim podmornicama klase Delta iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Od pet podmornica, četiri su klase Jin naoružane sa po 12 projektila JL-2, dok je najstarija ujedno i jedina podmornica klase Xia koja raspolaže s 12 projektila JL-1. SAD, pak, samo na Pacifiku raspolaže s osam podmornica klase Ohio, od kojih svaka ima 24 UGM-133 Trident II projektila, a svaki može ponijeti do 14 nuklearnih bojnih glava. Kina i SAD nalaze se u svojevrsnoj pat-poziciji. Kina svojim A2/AD sposobnostima može gotovo u potpunosti spriječiti američku mornaricu da djeluje blizu kineske obale, dok s druge strane SAD može kinesku flotu držati pod kontrolom u obalnom pojasu i spriječiti je da operira u otvorenom oceanu. Amerika još uvijek ima značajnu konvencionalnu i nuklearnu nadmoć nad Kinom.

No, silovit razvoj kineske mornarice nesumnjivo vodi uspostavi konvencionalnog mornaričkog pariteta na Pacifiku. Incidenti oko spornih otoka će se nastaviti, no vjerojatnost za otvoreni sukob SAD-a i Kine zasad je mala. Ipak, intenzivno jačanje oružanih snaga Filipina, Tajvana, Južne Koreje i Japana, koje pomaže SAD, te Vijetnama i Malezije otvaraju mogućnost za posredne sukobe između dvije sile, koji bi se lako mogli proširiti.


* spratly-S1_1028126S1.jpg (52.85 KB, 652x326 - viewed 106 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #28 on: February 29, 2016, 06:52:29 pm »

Nisam baš upoznat sa detaljima - gledam na Google-u: otočje Paracel je udaljeno od obale Kine oko 600 km i moglo bi biti sporno područje - vidi se na karti da na njima ima vojnih instalacija. USA gura nos tamo gde ne treba!
Otočje Spratly je daleko na jugu, oko 1200 km od Kineske obale, i ne znam kako se uklapa u prethodni tekst?
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #29 on: March 01, 2016, 01:26:10 pm »

Svojevremeno su se kinezi sukobili sa južnovijetnamcima oko tih ostrva.

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,5710.0.html
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ... 77   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.