PALUBA
March 29, 2024, 04:45:01 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 [74] 75 76 77   Go Down
  Print  
Author Topic: Odnosi na relaciji Kina-SAD-e  (Read 193558 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1095 on: July 19, 2022, 10:46:32 am »




SAD žele da smanje zavisnost od Kine; "Osećamo zabrinutost i vršimo pritisak na njih"


Sjedinjene Države žele da eliminišu "neopravdanu zavisnost" od minerala retke zemlje, solarnih panela i druge ključne robe iz Kine.

Ovo žele kako bi sprečile Peking da obustavi isporuke kao što je to učinio drugim zemljama, izjavila je američka ministarka finansija Dženet Jelen.

Jelenova je rekla za Rojters da se zalaže za povećanje trgovinskih odnosa s Južnom Korejom i drugim saveznicima od poverenja, radi jačanja otpornost lanaca snabdevanja i sprečavanja svake potencijalne manipulacije geopolitičkih rivala.

"Otpornost lanca snabdevanja znači raznovrsnost dobavljačkih izvora i eleminisanje, u meri u kojoj to možemo, mogućnosti da geopolitički rivali budu u stanju da manipulišu nama i ugroze našu bezbednost", rekla je ona u intervjuu britanskoj agenciji na putu za Seul.

Američka ministarka je dodala da Kina čuje poruke iz SAD o zabrinutosti po nekim drugim pitanjima i da je načinila neke konstruktivne poteze u pogledu restrukturiranja duga zemalja s niskim prihodima.

"Zaista osećamo zabrinutost kad je je reč o Kini i vršimo pritisak na njih, ipak ne želim da prenesem isključivo sliku o eskaliranju neprijateljstava sa Kinom", rekla je Jelenova.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1096 on: July 21, 2022, 06:58:35 am »




Kisindžer upozorava Bajdena na Kinu


Američki predsednik Džo Bajden bi trebalo da pokaže određenu „niksonovsku fleksibilnost“ i da se prema Kini odnosi sa strpljenjem, rekao je za Blumberg bivši državni sekretar Henri Kisindžer. Stariji državnik je rekao da, iako Vašington treba da radi na obuzdavanju uticaja Pekinga, to se „ne može postići trajnom konfrontacijom“.

Govoreći za Bloomberg u intervjuu objavljenom u sredu, Kisindžer je tvrdio da su „Bajden i prethodne administracije bili previše pod uticajem domaćih aspekata pogleda na Kinu“, iu svojoj žurbi da se suprotstave rastućoj moći, bogatstvu i uticaju Pekinga, nisu uspeli da shvate „trajnost Kine“.

Kao državni sekretar predsednika Ričarda Niksona, Kisindžer se zalagao za diplomatski angažman sa komunističkom Kinom kako bi je sprečio da se pridruži Sovjetskom Savezu tokom Hladnog rata. Višegodišnje posete kulminirale su Niksonovom posetom Pekingu 1972. godine, nakon čega je Kina otvorila svoju ekonomiju Zapadu, otvorivši put usponu zemlje do statusa supersile.

Iako je Kisindžer možda olakšao dolazak Kine na vlast, administracije Trampa i Bajdena su nastojale da se suprotstave ovom usponu. Tramp je optužio Peking za nepoštene trgovinske prakse i uveo stroge carine na kineski uvoz, dok je vojska navela "Kineski izazov u ​​Indo-Pacifiku“ kao svoj prioritet broj jedan, klasifikaciju koja ostaje nepromenjena pod Bajdenom.

Bajden je takođe zadržao mnoge tarife svog prethodnika i formirao je bezbednosni pakt AUKUS sa Velikom Britanijom i Australijom i aranžmanom Partneri u Plavom Pacifiku (PBP) sa Japanom, Australijom, Novim Zelandom i UK. Oba saveza – AUKUS, formalni bezbednosni pakt, i PBP, neformalniji aranžman – imaju za cilj da se suprotstave kineskom uticaju u indo-pacifičkom regionu.

Bajden je u maju primetio da će SAD vojno intervenisati ako Kina izvrši invaziju na Tajvan. Bilo namerno ili slučajno, njegova izjava je prekinula sa politikom Bele kuće „Jedna Kina“, saopštenjem iz 1972. koje je sastavio Kisindžerov Stejt department i koji priznaje, ali ne podržava, kineski suverenitet nad ostrvom.

Iako su zvaničnici Bele kuće i Stejt departmenta umanjili Bajdenove komentare, zaradili su ga ukor od Kisindžera, koji je u intervjuu na godišnjem skupu Svetskog ekonomskog foruma u ​​švajcarskom letovalištu Davos rekao da „Tajvan ne može biti srž pregovora između Kina i Sjedinjene Države“.

„Pitanje Tajvana neće nestati“, nastavio je Kisindžer. „Kao direktan subjekt konfrontacije, to će sigurno dovesti do situacije koja može da mutira u vojnu oblast, što je protiv interesa sveta i protiv dugoročnih interesa Kine i Sjedinjenih Država.

„Naravno, važno je sprečiti kinesku ili hegemoniju bilo koje druge zemlje“, dodao je Kisindžer u komentaru Blumbergu. Međutim, on je upozorio „da se to ne može postići beskrajnim sukobima“.

Nekoliko sati pre objavljivanja intervjua, USS Benfold, razarač američke mornarice, plovio je kroz Tajvanski moreuz, nakon što je prošle nedelje prošao pored ostrva pod kineskom kontrolom u Južnom kineskom moru. Vašington takve plovidbe smatra „slobodom plovidbenih operacija“, dok ih Peking smatra „provokacijama“.


izvor
« Last Edit: July 21, 2022, 07:11:10 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1097 on: July 21, 2022, 07:12:10 am »




Bajden planira razgovore sa kineskim predsednikom


Američki predsednik Džo Bajden planira da razgovara sa svojim kineskim kolegom Si Đinpingom do kraja meseca u trenutku tinjajućih tenzija između zemalja oko Tajvana i trgovine.

„Mislim da ću razgovarati sa predsednikom Sijem u narednih 10 dana“, rekao je Bajden novinarima dok se vraćao sa putovanja u Masačusets u vezi sa klimom.

Dugo razmatrani poziv između dva lidera, njihov prvi u četiri meseca, došao bi u ključnom trenutku s obzirom na tenzije oko statusa Tajvana, i dok Bajdenova administracija razmatra smanjenje uvoznih dažbina na robu iz Kine kako bi pomogla u smanjenju inflatornih pritisaka na američke potrošači.

Sjedinjene Američke Države nazivaju Kinu svojim glavnim strateškim rivalom i kažu da je angažovanje na visokom nivou važno za održavanje teških odnosa stabilnim i sprečavanje da nenamerno skrene u sukob. Vašington je prošlog meseca podstakao NATO da usvoji strateški dokument kojim se Kina naziva bezbednosnim izazovom.

Obraćajući se novinarima u sredu, izgleda da je Bajden doveo u sumnju putovanje koje je navodno planirala predsednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi da poseti Tajvan sledećeg meseca.

„Mislim da vojska misli da to trenutno nije dobra ideja, ali ne znam kakav je to status“, rekao je Bajden.

Peking je u utorak saopštio da će odgovoriti „snažnim merama“ ako Pelosi poseti ostrvo na koje polažu pravo Kine, i da bi takva poseta „ozbiljno ugrozila suverenitet i teritorijalni integritet Kine“.

Pelosijeva kancelarija je odbila da komentariše da li poseta ide dalje, navodeći bezbednosne brige. Stejt department je ovo putovanje nazvao „hipotetičkim“. Planove za putovanje objavio je Fajnenšel tajms, koji je takođe rekao da je Bela kuća izrazila zabrinutost.

Kina smatra ostrvo kojim se demokratski upravlja svojom teritorijom, a to pitanje je stalni iritant u vezama između Pekinga i Vašingtona.

Bajdenova administracija je više puta govorila o svojoj „čvrstoj” posvećenosti bezbednosti ostrva.

Američki vojni brodovi su obavljali tranzite kroz Tajvanski moreuz još u utorak, što je razbesnelo Peking, koji je ovog meseca poslao borce preko srednje linije moreuza nakon posete Tajpeju američkog senatora Rika Skota.

Što se tiče trgovine, Bajdenova administracija je bila u sukobu sa Kinom oko ispunjavanja svojih obaveza prema postojećim sporazumima.

Ali rastuća inflacija podstakla je razmatranje mogućih carinskih olakšica, uključujući carine iz „Odeljka 301“ koje je uveo bivši predsednik Donald Tramp, a koje pokrivaju oko 370 milijardi dolara kineskog uvoza.

Ljudi koji su upoznati sa razmatranjem tarifa rekli su Rojtersu da Bajden takođe vaga da li da upari ukidanje nekih tarifa sa novom istragom o kineskim industrijskim subvencijama i nastojanjima da dominira ključnim sektorima, kao što su poluprovodnici. Takva sonda bi mogla dovesti do više tarifa.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1098 on: July 22, 2022, 09:37:27 am »




Blumberg: Kineski proizvođač čipova prevazišao sankcije


Semiconductor Manufacturing International Corp (SMIC), najveći kineski proizvođač čipova, tiho je proizvodio čipove po najvišim zapadnim standardima, uprkos američkim sankcijama koje su posebno imale za cilj da ometaju razvoj takve tehnologije, navodi se u izveštaju koji je potvrdio Blumberg u četvrtak.

Kompanija sa sedištem u Šangaju proizvodi poluprovodnike za rudarenje bitkoina koristeći 7-nanometarsku (nm) tehnologiju od prošlog jula, prema Tech Insights, industrijskom blogu. Blumberg je potvrdio izveštaj, pozivajući se na anonimni izvor koji nije mogao javno da razgovara o vestima.

Nanometarska cifra čipa odnosi se na veličinu uključenih tranzistora. Sa jednim nanometrom jednakim milijarditog dela metra, što je ovaj broj manji, to više tranzistora može da stane na jedan čip, a čip će biti brži i efikasniji.

SMIC je ranije proizvodio čipove na 14nm, a SAD su posebno pokušale da ograniče svaki napredak iznad ovog nivoa. Trampova administracija je zabranila izvoz opreme koja se koristi za proizvodnju poluprovodnika od 10 nm i više u SMIC 2020. godine, a pošto je američkim firmama zabranjeno da snabdevaju kinesku kompaniju, Bajdenova administracija trenutno vrši pritisak na holandskog dobavljača mašina ASML da obustavi prodaju SMIC-u.

ASML-u je već zabranjeno da prodaje svoje najnaprednije alate za proizvodnju čipova SMIC-u, a trenutno je nejasno da li će holandska vlada pooštriti ovu zabranu kao što je Bajden tražio.

Ove napredne alate koristili su tajvanski TSMC i južnokorejski Samsung za proizvodnju 7nm poluprovodnika, dok se predviđa da će Intel sa sedištem u SAD sledeće godine objaviti sopstveni 7nm čip. Analitičari su primetili da su najnapredniji američki i evropski čipovi na tržištu trenutno obrađeni na 12nm.

Nejasno je kako je tačno SMIC zaobišao američku kontrolu izvoza da bi dostigao oznaku od 7nm, iako su prethodno pomenuti analitičari sugerisali da je kompanija mogla da modifikuje svoje 14nm alate.

Osim što predstavlja iskorak za Kinu, koja je ranije zaostajala za SAD u razvoju poluprovodnika, proboj SMIC-a predstavlja dodatni geopolitički izazov za Vasinton, gde spoljnopolitički establišment takođe pokušava da uguši pristup Rusiji zapadnoj tehnologiji.

Američko ministarstvo trgovine je u martu zapretilo da će uskratiti proizvodni softver SMIC-u, ukoliko kompanija nastavi da izvozi poluprovodnike u Rusiju i Belorusiju. Kineska vlada, koja je delimično vlasnik SMIC-a, insistirala je u to vreme da se neće pridružiti kampanji Zapada protiv Moskve i da će „nastaviti da održava normalne trgovinske, ekonomske i finansijske veze“ sa Rusijom.

Iako je Kina ostala pri svom stavu, SMIC je eksplicitno izjavio da nikada nije imao ruske kupce i da je „uvek radio u skladu“ sa američkim sankcijama.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1099 on: July 24, 2022, 07:27:30 am »

Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1100 on: July 27, 2022, 07:50:09 am »




Očekuje se da će poziv Bajdena-Sija obuhvatiti tenzije na Tajvanu


Tenzije oko Tajvana, kao i ruska invazija na Ukrajinu, verovatno su teme za razgovor koji se očekuje ove nedelje između predsednika SAD Džoa Bajdena i kineskog lidera Si Đinpinga, saopštila je Bela kuća u utorak, prenosi Rojters.

Portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je novinarima da će upravljanje ekonomskom konkurencijom između dve zemlje takođe biti u fokusu poziva, za koji je Bajden u ponedeljak rekao da se očekuje kasnije ove nedelje.

To će biti peti razgovor između lidera, a dolazi pošto je Kina uputila pojačana upozorenja Bajdenskoj administraciji o mogućoj poseti predsednice Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi Tajvanu pod demokratskim upravljanjem, za koji Peking tvrdi da je svoju teritoriju.

„Sve, od tenzija oko Tajvana, do rata u Ukrajini, kao i kako da bolje upravljamo konkurencijom između naše dve nacije, svakako u ekonomskoj sferi“, rekao je Kirbi o temama o kojima će se razgovarati.

„Ovo je poziv koji je već dugo zakazan i već postoji prilično snažna agenda stvari o kojima ova dva lidera treba da razgovaraju“, rekao je on.

Prema svojoj politici jedne Kine, Sjedinjene Države nemaju zvanične diplomatske odnose sa Tajvanom, ali su obavezne američkim zakonom da obezbede ostrvu sredstva za odbranu. Bela kuća je brzo ponovila da se stav nije promenio uprkos spekulacijama o mogućem putu Pelosijeve.

Kirbi je rekao da je Pelosi u liniji sukcesije na predsedničkom mestu i da je kao takva njeno putovanje u inostranstvo bilo pitanje nacionalne bezbednosti SAD. Ali samo ona je mogla da donosi odluke o svom putovanju.

„Ratoborbenost“ u retorici iz Pekinga oko potencijalnog putovanja samo eskalira tenzije, rekao je on.

„Smatramo da je to beskorisno i sigurno ni najmanje neophodno s obzirom na situaciju“, rekao je on.

Administracija je raspravljala o tome da li da ukine neke carine na kinesku robu kao način da se podstakne američka ekonomija, ali Kirbi je rekao da se odluka ne očekuje pre poziva.

Bajden bi mogao da krene u poziv sa zamahom ako Kongres SAD usvoji zakon kojim bi se obezbedilo oko 52 milijarde dolara subvencija za američku industriju poluprovodnika, kao i poreski kredit za investicije za fabrike čipova za koji se procenjuje da vrede 24 milijarde dolara, što je Bajden pozvao kao ključno za ekonomsku konkurenciju Kini.

Očekuje se da će Senat glasati o konačnom usvajanju u narednim danima, a Predstavnički dom SAD-a mogao bi da ga sledi već kasnije ove nedelje.

Izgledi za Pelosijevo putovanje samo su jedan na dugačkoj listi nesuglasica koje muče narušene američko-kineske odnose.

Ranije u utorak, visoki američki zvaničnici optužili su Kinu za pojačane „provokacije“ protiv rivalskih teritorijalnih potražioca u Južnom kineskom moru i rekli da „agresivno i neodgovorno ponašanje“ kineskih brodova i aviona znači da je samo pitanje vremena kada će doći do velikog incidenta ili nesreće .

Putovanje Pelosije bilo bi prvo za govornicu Predstavničkog doma od 1997. godine, a Kina je rekla da je spremna da preduzme snažne mere kao odgovor.

Danijel Rasel, koji je bio najviši američki diplomata za Aziju za vreme bivšeg predsednika Baraka Obame, rekao je da je tajvansko pitanje dovelo do prave krize, bez ikakvog američko-kineskog mehanizma koji bi sprečio da to preraste u sukob.

On je rekao da nije jasno koliki je pritisak Bajdenova administracija vršila na Pelosi, ali će Si verovatno insistirati na tom pitanju u pozivu, i dodao: „Mi smo u trenutku visokog rizika i to priliči liderima u obe zemlje pažljivo koračati“.

Bez obzira na to, Craig Singleton, viši kineski saradnik u Fondaciji za odbranu demokratije sa sedištem u Vašingtonu, rekao je da će Si verovatno nastojati da projektuje smirenost jer se suočava sa usporavanjem ekonomije pod pritiskom strogih domaćih mera COVID-19 uoči ključnog Kongresa Komunističke partije na jesen.

„Iako će Si biti jasan i direktan u iznošenju kineskih primedbi na put predsednice Pelosi, on verovatno neće dozvoliti da to jedno pitanje poremeti ceo razgovor, jer bi to dodatno zakomplikovalo njegov ionako težak dnevni red upravljanja“, rekao je Singlton.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1101 on: August 04, 2022, 08:45:29 am »




Bloomberg: Američki planovi kineske firme zastali zbog Pelosi


Kineski CATL, najveći proizvođač baterija na svetu, odložiće odluku o izgradnji fabrike vredne više milijardi dolara u SAD, zbog kontroverzne posete predsednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi Tajvanu, izvestio je Blumberg u utorak.

Očekuje se da će Contemporari Amperek Technologi Co u narednim nedeljama objaviti svoj izbor za lokaciju u SAD, ali će sada sačekati septembar ili oktobar, citira Bloomberg izvore upoznate sa ovim pitanjem.

U maju je objavljeno da je CATL u završnoj fazi provere lokacija za izgradnju baterija za električna vozila koje bi snabdevale Ford, Teslu i BMV. Rečeno je da potencijalne lokacije uključuju Južnu Karolinu i Kentaki, gde ti proizvođači automobila imaju fabrike za sklapanje. Lokacije u Meksiku su takođe navodno u razmatranju.

Kina je oštro osudila posetu Tajvanu predsedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi, koja na ostrvo gleda kao na svoju suverenu teritoriju. Peking je istog dana označio Tajvan i SAD kao „rušitelje mira“.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1102 on: August 11, 2022, 08:08:50 am »




Vašington namerava da oživi mentalitet hladnog rata


Kineski ambasador u Rusiji Džang Hanhui je napomenuo da vidi paralele između sukoba u Ukrajini i najnovije eskalacije oko Tajvana. On je naveo da Bela kuća primenjuje alate koje je ranije koristila u toj istočnoevropskoj zemlji.

Prema rečima diplomate, činjenica da SAD „navijaju mišiće” na kineskom pragu, organizuju „razne anti-kineske grupe i da su sada otvoreno prešle sve granice po pitanju Tajvana” samo dokazuje njegovu procenu. On je ovo nazvao ništa manje od „azijsko-pacifičke verzije ’NATO-ovog proširenja na istok’“.

Izaslanik je istakao da SAD efektivno sprovode iste ciljeve u odnosu na Kinu kao i u odnosu na Rusiju – da „ometaju razvoj i uspon Kine, mešaju se u njene unutrašnje stvari“, kao i da „iscrpljuju i obuzdati ga uz pomoć rata i sankcija“.

Zvaničnik je nastavio da tvrdi da i kriza u Ukrajini i poslednja poseta Nensi Pelosi Tajvanu ukazuju na to da Vašington namerava da oživi mentalitet hladnog rata.

Štaviše, ovaj novi hladni rat je već u toku, tvrdi kineski ambasador.

Džang je opisao SAD kao silu koja uništava međunarodna pravila i izaziva nestabilnost i neizvesnost širom sveta. Hegemonija Vašingtona i oslanjanje na silu su „najveći izazov napretku i mirnom razvoju ljudske civilizacije“, dodao je on.

Ambasador je podsetio SAD da je Tajvan neotuđivi deo Kine i da je od pamtiveka, što znači da su sva pitanja oko ostrva isključivo unutrašnje stvari Kine. Takođe je naglasio da „današnja Kina nije Kina od pre sto godina, koja je bila siromašna i slaba, i neka drugi odlučuju o njenoj sudbini“.

Diplomata je napomenuo da Pelosijeva poseta Tajvanu neće promeniti „istorijsku i pravnu stvarnost” da je ostrvo deo Kine, niti će zaustaviti „istorijsku tendenciju potpunog ponovnog ujedinjenja Kine”.

Međutim, posetom predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Tajvanu ranije ovog meseca i njenim susretom i podrškom „separatistima“, SAD su se odrekle svoje prethodne posvećenosti principu „Jedne Kine“, objasnio je ambasador . On je rekao da je to najnoviji primer američke dvoličnosti, jer na papiru Bela kuća tvrdi da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Kine, ali u praksi to nije slučaj.

Tajvan je samoupravna teritorija, kojom de fakto vlada sopstvena vlada od 1949. godine, kada je poražena strana u kineskom građanskom ratu pobegla na ostrvo i tamo uspostavila sopstvenu administraciju. Peking smatra tajvanske vlasti separatistima, insistirajući da je ostrvo neotuđivi deo Kine.

Poslednjih godina, najviši kineski zvaničnici, uključujući predsednika Si Đinpinga, otvoreno su rekli da Peking neće isključiti upotrebu sile kako bi obezbedio „ponovno ujedinjenje“ Tajvana sa kopnom.

Prema principu jedne Kine, velika većina zemalja se uzdržava od zvaničnog priznanja nezavisnosti Tajvana.

Tajvan je, međutim, godinama uživao široku diplomatsku i vojnu podršku SAD, koje održavaju nezvanične odnose sa ostrvom.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1103 on: August 13, 2022, 07:40:23 am »




WSJ: Sprema se susret Sija i Bajdena


Kineski zvaničnici planiraju da Si Đinping poseti Jugoistočnu Aziju i sastane se licem u lice sa predsednikom Sjedinjenih Država Džozefom Bajdenom u novembru, objavio je danas Vol strit žurnal (WSJ), pozivajući se neimenovane zvaničnike upoznate sa pripremama tog sastanka.

List navodi da će to biti prvo međunarodno putovanje kineskog lidera za skoro tri godine i njegov prvo lični sastanak sa Bajdenom od inauguracije američkog šefa države.

Zvaničnici uključeni u pripreme rekli su kako se očekuje da kineski lider prvo zaključi partijski kongres KP Kine, a zatim će verovatno prisustvovati samitu lidera Grupe 20 nacija na indonežanskom ostrvu Bali 15. i 16. novembra.

Prema izveštaju agencije Rojters, Bajdenov tim duže vreme traži sastanak uživo dvojice čelnika kako bi se smanjile tenzije između Vašingtona i Pekinga, pogoršane nedavno posetom predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu.

Bela kuća nastavlja da radi na organizaciji takvog susreta, rekao je jedan izvor upoznat s tim pitanjem, dodavši da je Bajden otvoren za raszgovor na marginama sastanka G20 u Indoneziji u novembru.

„Nemamo detalje o vremenskom okviru i lokaciji“, rekao je neimenovani američki zvaničnik, navodi Rojters

O potencijalnom susretu Si Đinping i Džozef Bajden razgovarali su i tokom više od dva sata dugog telefonskog razgovora 28. jula, podeća britanska agencija.


izvor
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 883


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #1104 on: September 14, 2022, 10:48:49 am »

Američka vlada razmatra: Sankcije Kini radi sprečavanja invazije na Tajvan

14.09.2022.

Američka vlada razmatra da li da uvede dodatne sankcije Kini kako bi sprečila invaziju na Tajvan, preneo je Rojters, napominjući da Tajpej lobira za tu meru i u Sjedinjenim Državama i u Evropskoj uniji.

Bela kuća "razmatra opcije za paket sankcija" Kini zbog straha tajvanskih i zapadnih zvaničnika da se Peking sprema da pokrene "invaziju" kako bi se ponovo ujedinio sa ostrvom, navode neimenovani izvori na koje se poziva Rojters.

Iako su izvori dali malo detalja o merama koje se razmatraju, precizirali su da Tajvan vrši pritisak na američke i evropske zvaničnike da uvedu sankcije, iako su lobiranja navodno „u ranoj fazi“.

Tenzije između Vašingtona i Pekinga porasle su poslednjih meseci. Uglavnom su izazvane posetom predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu u avgustu, nakon čega su usledila slična putovanja nižih zvaničnika.
Kina je odgovorila velikim vojnim vežbama u vazduhu i vodama oko ostrva, uključujući vežbu organizovanja pune „blokade“.

Dok Bela kuća navodno razmišlja o novim merama protiv Kine kako bi „odvratila“ napad na Tajvan, američki predsednik DŽozef Bajden ranije je doveo u pitanje delotvornost ekonomskih sankcija, izjavivši da „sankcije nikada ne odvraćaju“.

Vašington je pripremio više rundi sankcija u želji da „odvrati“ napad Rusije na Ukrajinu, ali nakon što je Moskva ipak poslala trupe u susednu zemlju saopštila je da je kampanja sankcija bez presedana uvek bila osmišljena da „osakati“ rusku ekonomiju.
SAD takođe primenjuju oštre restriktivne mere protiv Irana, Kube, Severne Koreje i drugih država kako bi „odvratile“ države od onog što često smatraju „zlonamernim“ ponašanjem.

Sjedinjene Države su već uvodile ekonomske kazne Kini, pri čemu je administracija Donalda Trampa zabranila transakcije sa nekim kineskim kompanijama – u nekim slučajevima primoravajući američke firme da sa njima ne posluju.

Predsednik Bajden je u velikoj meri zadržao Trampovu politiku prema Kini, više puta je nazivajući najvećim konkurentom Amerike i šaljući američke ratne brodove kroz sporni Tajvanski moreuz.
Peking smatra Tajvan delom svoje teritorije, i iako je negirao navode o neposrednom napadu, zadržao je pravo da povrati ostrvo silom ako to bude potrebno.

Nekoliko zemalja zvanično priznaje Tajvan kao nezavisnu zemlju; Sjedinjene Države nisu među njima, uprkos tome što su organizovale „neformalne“ posete zvaničnika i odobrile nekoliko rundi prodaje oružja ostrvu tokom proteklih godina, prenosi RT.

Izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #1105 on: September 15, 2022, 06:29:28 pm »

Када су тако велике државе у питању, увести санкције Кини значи увести санкције и самоме себи...Мислим да ће САД три пута размислити пре него уведу санкције.
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 465



« Reply #1106 on: September 16, 2022, 09:58:03 am »

Kina nezadovoljna zbog nacrta novog zakona SAD o Tajvanu

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova zvanično je izrazilo nezadovljstvo politikom Vašingtona.

Kina je nezadovoljna zakonom koji je odbor američkog Senata podržao, a koji omogućava jačanje vojne podrške SAD Tajvanu, prenosi Rojters.

Ako se nastavi sa primenom ovog zakona, to bi uticalo na odnose SAD i Kine, saopštila je portparol ministarstva spoljnih poslova Kine Mao Ning na konferenciji za novinare, navodi britanska agencija.

Mao je rekla i da je kineska strana u više navrata izrazila svoje čvrsto protivljenje američkom "zakonu o politici Tajvana iz 2022.", kao i da princip "jedne Kine" čini politički temelj odnosa Pekinga i Vašingtona.

Komitet Senata za spoljne poslove podržao je nacrt ovog zakona sa 17-5, a nakon ovoga on ide na razmatranje pred gornji dom američkog Kongresa.

Izvor
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Online Online

Posts: 2 282


« Reply #1107 on: March 07, 2023, 03:12:50 pm »

Gledajući nastupe zapadnih propagandista u Srbiji vidimo njihove tvrdnje da danas Rusiju ne podržava čak ni Kina, a kamo li države globalnog juga.

A šta o tome piše jedna američka agencija?

"Izveštaj: Kina i Rusija više nego ikad sarađuju na dezinformisanju i propagandi



Piše: Reid Standish

Posle godinu dana rata u Ukrajini, Kina i Rusija su se zbližile u informativnom prostoru, često ponavljajući stavove jedne druge u državnim medijima u okviru šire strategije podrivanja Zapada, navodi se u novom izveštaju.

Studija koju je godinu dana radila Alijansa za osiguranje demokratije (Alliance for Securing Democracy) pri Nemačkom Maršalovom fondu (German Marshall Fund) pokazala je da su poruke kineskih zvaničnika i medija evoluirale otkada je Moskva u februaru 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, kako bi se dalo veće "retoričko pokriće Kremlju" uprkos zvaničnom stavu Pekinga da je neutralna strana u sukobu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

"Definitivno je došlo do proruskog naginjanja i Kina ponavlja proruske stavove od početka rata, istovremeno umanjujući ratne zločine Rusije i dajući značaj ruskim glasovima", rekao je za RSE jedan od autora izveštaja Etjen Sula (Etienne Soula), istraživački analitičar Alijanse za osiguranje demokratije.

Imajući u vidu to sve veće preklapanje, u izveštaju objavljenom 24. februara, navodi se da "mogućnost Kine da koristi svoju globalnu mrežu uticaja da potkopa Zapad" daje Pekingu posebno moćnu ulogu u oblikovanju stavova neopredeljenih zemlja na globalnom jugu.

"Da bi oslabila zapadne demokratije i njihove saveznike, Kina je takođe pokušala da izoluje te zemlje obraćajući se globalnom jug", navodi se u izveštaju. "U kontekstu rata u Ukrajini, u kineskim porukama se konstantno tvrdi da su zemlje koje podržavaju Ukrajinu licemerne i ravnodušne prema ostatku sveta."

Ratna godina
Kineski strogo kontrolisani mediji uzdržali su se da invaziju nazovu ratom i umesto toga koriste terminologiju Kremlja, nazivajući agresiju "specijalnom vojnom operacijom". U drugim slučajevima, kineski mediji su gurali dezinformacije i teorije zavere popularizovane na ruskim državnim kanalima, kao to da SAD imaju laboratorije za biološko oružje u Ukrajini, da su ubistva civila koja su počinile ruske snage u gradu Buča podvala, kao i da ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog kontroliše američki milijarder Džordž Soros (George Soros).

Posle skoro decenije propagande protiv Zapada i produbljivanja veza Rusije i Kine koje su dve zemlje uoči početka invazije na Ukrajinu okarakterisale kao partnerstvo "bez granica", kineske medijske kuće pod kontrolom države pomogle su da se narativ Kremlja o ratu širi među njihovom ogromnom publikom u zemlji i inostranstvu.

Prema analizi izveštaja, to se ponavlja i širom društvenih medija.

U periodu od 24. februara 2022. do 23. januara 2023. godine, kineski diplomatski nalozi, kao i nalozi državnih medija na Tviteru (Twitter) citirali su ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova "više od tri puta" nego šefa ukrajinske diplomatije Dmitra Kulebu. Takođe, ruski predsednik Vladimir Putin je osam puta više spominjan nego Zelenski.

Kako se navodi u izveštaju, ponavljanje ruskih narativa u kineskim medijima takođe je donelo priliku da se kritikuju SAD i pojačaju prethodne tvrdnje Pekinga o američkoj spoljnoj politici.

U prvoj godini rata, kineski diplomatski nalozi i nalozi državnih medija na Tviteru spominjali su SAD dva puta češće nego Rusiju kada su pominjali "rat" i stavljali veći fokus na NATO, što "nije bilo uobičajeno u kineskim medijskim napadima pre rata".

U 2021. godini, prema podacima koje je prikupila Alijansa za osiguranje demokratije, kineski državni mediji pomenuli su NATO u više od 1.200 tvitova, dok je "širenje" alijanse spomenuto u samo 52 tvita. Od početka ruske invazije, spominjanje NATO-a povećalo se za više od 540 odsto, a širenje NATO-a za 1.700 odsto.

Tajvan je još jedna tema čija je spominjanje naglo poraslo od početka ruske invazije prošle godine, mada na način koji se pokazao nezgodnim za zbližavanje Kine s Rusijom u informacionom prostoru.

To ostrvo sa samoupravom na koje Kina ima pretenzije, spomenuto je zajedno s Ukrajinom u tvitovima na kineskim nalozima više od 500 puta, premda se u izveštaju navodi da je u ogromnoj većina slučajeva reč bila o pokušajima kineskih zvaničnika ili medija da odbace poređenja između Ukrajine i Tajvana.

Peking gleda na Tajvan kao na odmetnutu provinciju i često navodi poštovanje kineskog "suvereniteta i teritorijalnog integriteta" kao razloge zašto druge zemlje ne bi trebalo da sarađuju s Tajvanom kao nezavisnom državom.

"Podrška Kine Rusiji nije nedvosmislena. Crvena linija je da su kineski interesi na prvom mestu bez obzira na sve", rekao je Sula. "To je sasvim jasno kad god spomene Tajvan, a poruke su nepokolebljive u isticanju da Ukrajina i Tajvan nisu isto i time se na neki način odbacuje narativ Rusije".

Kina i Rusija na globalnom jugu
Nalazi izveštaja odražavaju komentare Džejmsa Rubina (James) – koordinatora Globalnog centra za angažovanje (Global Engagement Cente), tela Stejt departmenta SAD osnovanog da "razotkrije i da se suprotstavi" stranoj propagandi i dezinformacijama – tokom posete Evropi početkom marta kada je upozorio da je Zapad sporo reagovao na pojavu Kine u informacionom prostoru i bliske veze Pekinga s Rusijom.

"Mi kao država i Zapad sporo smo reagovali i… suočavamo se s veoma, veoma velikim izazovom", rekao je Rubin novinarima 28. februara. "U komunikacionom prostoru, saglasnost Kine i Rusije je skoro kompletna."

Kina i Rusija su u poslednjoj deceniji mnogo uložile u privlačenje nove publike širom Afrike, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Azije, i Rubin tvrdi da su obe zemlje potrošile milijarde da prošire svoje operacije na globalnom nivou.

Kineski državni mediji imali su središnje mesto u naporima Pekinga da utiče na druge zemlje, kontroliše informacije o Kineskoj komunističkoj partiji i da pojača narative Kine o njenoj politici i ulozi u svetu.

U kontekstu rata u Ukrajini, čini se da su ti narativi našli plodno tlo na globalnom jugu. Anketa koju je krajem februara sproveo Evropski savet za spoljne odnose (European Council on Foreign Relations) pokazala je da, dok velika većina zapadnih zemalja podržava Ukrajinu, anketirani širom globalnog juga manje podržavaju nastavak rata, pri čemu je za njih verovatnije da će imati razumevanje za žalopojke Moskve i biti sumnjičavi prema motivima zapadnih lidera.

Sula kaže da to znači da će se sve veće približavanje Pekinga i Moskve proširiti, čak i ako se stavovi dve zemlje možda neće podudarati po svakom pitanju.

"Informacioni prostor je lako iskoristiti. Niko ne kaže da će uvesti sankcije Kini zato što tamo podržava Rusiju", rekao je on. "To čini Rusiju srećnom i takođe služi širim interesima Pekinga ubrzavajući smanjenje uticaja Zapada na mestima poput Afrike, gde samo Kina zaista ima kapacitet da popuni prazninu koju su ostavile zapadne sile"."


IZVOR
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 811


« Reply #1108 on: March 12, 2023, 12:30:01 pm »

Global Times: Militaristička spoljna politika SAD gura Vašington u rat sa Kinom

Spoljna politika SAD, prebačena na vojnu osnovu zbog interesa odbrambene industrije, dovela je do atrofije američke diplomatske službe i gura Vašington u rat sa Kinom, piše Global Times.

„Mnogi se neće složiti sa tvrdnjom da je militarizam dominantan u Vašingtonu i insistiraće da je primat diplomatije održan u spoljnoj politici SAD.

Test ove tvrdnje može biti pitanje koliko dobro državni sekretar razume stav Kine o delikatnom pitanju ostrva Tajvan“, navodi se u publikaciji.

Iako je svet možda na ivici velikog rata, američki državni sekretar ne samo da nije pročitao Belu knjigu o odbrani Kine pod naslovom „Tajvansko pitanje i slučaj ponovnog ujedinjenja Kine u novoj eri“, već nije uspeo ni da se sastane sa svojim kineskim kolegom da zajednički razviju odgovoran pristup prevenciji rata, napominje autor.

Posle niza istorijskih neuspeha u Koreji, Vijetnamu, Iranu i Libanu, Amerikanci su bili željni da povrate izgubljeni vojni uticaj na svetskoj sceni.

Slavljena pobeda nad Irakom tokom operacije Pustinjska oluja učinila je da se SAD ponovo osećaju kao supersila. Vojska je postala predmet javnog poštovanja, počevši da nadmašuje diplomate, dodaje autor.

Generali i admirali, i aktivni i penzionisani, smatraju se predsednikovim najpoželjnijim savetnicima za spoljnu politiku. Kao rezultat toga, predsednicima se jedva nude diplomatska sredstva za rešavanje sukoba, čak i kada su bila potrebna.

„U odnosu na Kinu, svaki tradicionalni diplomatski zdrav razum zaglušen je ratnim bubnjevima militarizovane spoljne politike SAD“, rezimirao je autor.

Tenzije između Vašingtona i Pekinga su eskalirale nakon putovanja tadašnje predsednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi na Tajvan u avgustu 2022. Kina je protestovala, a ubrzo nakon njenog završetka počela je velike vojne vežbe u vodama ostrva.

Izvor
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 9 465



« Reply #1109 on: March 21, 2023, 12:08:50 am »

SUKOB SA KINOM TRAJAO BI SAMO SEDAM DANA: Američka komanda traži milijarde dolara za dodatno naoružanje, municiju i opremu na Pacifiku

SAD će ostati bez precizne municije sedam dana nakon početka rata sa Kinom. To pokazuju rezultati nekoliko ratnih igara održanih u indo-pacifičkom regionu. Upravo iz tog razloga Indo-pacifička komanda [INDOPACOM] želi da poveća vojni budžet SAD za 15 milijardi dolara.

INDOPACOM želi preciznu i dalekometnu municiju i isporuku novog naoružanja u region. Prema komandi, napredna protivvazdušna i sajber odbrana treba da se integrišu do 2027. Zašto je baš 2027. godina? Kina bi trebalo da izabere ovu godinu da izvrši invaziju na Tajvan. Prema EurAsian Times-u, Komunistička partija je izabrala 2027. kao godinu za navodnu invaziju na ostrvo.
Stručnjaci sugerišu da Bela kuća neće odobriti zahtev INDOPACOM-a. Odbrambeni budžet SAD trenutno iznosi 840 milijardi dolara - najveći u istoriji države. Prema analitičarima, Vašington će želeti da dugoročno integriše nova oružja, sisteme, municiju i odbrambene kapacitete u regionu.

Zahtev Indo-pacifičke komande uključuje poboljšanje sposobnosti protivvazdušne odbrane Guama. To je ključna američka baza do koje kineske rakete srednjeg dometa mogu da dosegnu. Ova tvrdnja je procenjena na 1,6 milijardi dolara. Skoro pet puta veći od oko 5,3 milijarde dolara je zahtev za radarske uređaje, uključujući zemaljske infracrvene radare za praćenje projektila u arktičkom dometu.

Komanda takođe želi još milijardu dolara utrošenih na isti region za izgradnju sistema za upozoravanje na rakete iz niske orbite Zemlje. Komanda ovaj sistem naziva „svemirski sloj senzora“.

Nove morske mine, protivbrodske rakete, rakete Tomahavk, razvoj većeg dometa Tomahavk, protivpodmornička torpeda i više raketa vazduh-zemlja, vazduh-vazduh za regionalne flote F-35 stelt lovaca. Ovaj zahtev INDOPACOM-a ukupno znači oko 1,3 milijarde dolara više od predviđenih sredstava.

Zahtev za povećanje budžeta za ovaj region dolazi u trenutku kada kineski lider Si Đinping pojačava diplomatiju na Bliskom istoku i u Evropi zbog rata između Rusije i Ukrajine. Nedavno je gospodin Si čak govorio o novoj globalnoj vojsci. Ovo uključuje ne samo vojne, već i civilno-vojne kompanije specijalizovane za masovnu proizvodnju poluprovodnika, integrisanih kola i mikročipova. Vojska „svetske klase“(World Class), kako je gospodin Si naziva, trebalo bi da učini Kinu nezavisnom od stranih komponenti koje stoje u osnovi bilo kakvog preciznog projektila. Na ovaj način kineski lider će pokušati da učini Kinu otpornom na ekonomske sankcije.

INDOPACOM želi još 2 milijarde dolara za nove baze, posebno one za smeštaj američkih bombardera. Njihova geografska lokacija se trenutno spekuliše, ali se veruje da se radi o novim hangarima za bombardere i parkiralištima u Tindalu i Darvinu u Australiji. Deo novca će ići za razvoj aerodroma u Tinianu na Marijanskim ostrvima. Guam bi mogao dobiti novo pristanište za podmornice i potpuno novu trostruku bazu satelitskih komunikacija.

Vazdušna baza Anderson treba da primi više borbenih aviona. Stoga INDOPACOM povećava svoje kapacitete. Na ostrvu Tinian moguće je imati nova skladišta za municiju i oružje, kao i pristaništa za manje vojne čamce i brodove.

Sve što INDOPACOM traži postavlja pitanje da li će to pomoći u odvraćanju kineske invazije na Tajvan. Za razliku od Sjedinjenih Država, Kina nema tako složenu birokratiju koja posebno odvraća vojne projekte i odluke. Realno, Kina bi mogla da izvrši invaziju sada, a ne za četiri godine kako se sugeriše. tj. Peking ne mora da čeka da Vašington dodatno naoruža region.

predstojećim izborima, nije sigurno da će sadašnja administracija Bele kuće biti ista. Bez obzira, da li ostaje ista vlast, politički krugovi u Vašingtonu se retko slažu. Vreme je najmoćnije oružje koje Kina trenutno ima.

RAZLIČITE PERSPEKTIVE

Međutim, analitičari su pregledali izveštaj INDOPACOM-a i primetili nešto zabrinjavajuće. Prema njihovim rečima, čak ni komanda ne veruje u obračun sa kineskom narodnooslobodilačkom armijom. Jezik i ton izveštaja više govore o odvraćanju kineske invazije na Tajvan nego o ofanzivnoj akciji.

Odnosno u vojno-strateškom pogledu SAD veoma dobro poznaju svoje mogućnosti. Tu su stvari generalno uvek jednostavnije – pratite naređenja, jurite ciljeve i postižete pobede ili gubitke. Politički, međutim, kažu stručnjaci, Vašington je pogrešno protumačio namere Kine o Tajvanu.

U kineskoj politici Tajvan nije samo ostrvo, već je duboko povezan i ukorenjen u nacionalnom identitetu kineskog naroda. Da biste politički odvratili Kinu, morate imati adut u ruci da biste igrali protiv Pekinga. To se zove kompromis.

SAD i dalje misle da su njihove akcije ispravne, a druge pogrešne. Međutim, Kina je na drugom polu. Situacija sa Kinom je sledeća: što više naoružavate Tajvan, to više predstavljate pretnju za moju zemlju. Dok je u Vašingtonu, logika je obrnuta: što više naoružavamo Tajvan, to više odvraćamo Kinu. Današnjim američkim stratezima i analitičarima nedostaje činjenica da naoružavanje Tajvana neće odvratiti kineske namere. Naprotiv, Peking će ojačati svoju poziciju protiv obavezne invazije na ostrvo, tj. potreba za napadom na Tajvan biće hitnija.


Izvor
Logged
Pages:  1 ... 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 [74] 75 76 77   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 23 queries.